децембар 6, 2025

Град

hapsenje-lisice

B.T. (26) iz Kikinde osuđen je u Višem sudu u Beogradu na devet godina zatvora zbog ubistva Dražena Delevića (33) iz Budve, pošto je Apelacioni sud potvrdio presudu Višeg suda u Beogradu. Zločin se dogodio u beogradskom naselju Ugrinovci u decembru 2022. godine, a okrivljenom je izrečena jedinstvena kazna, pošto je pravnosnažno osim za ubistvo Delevića, osuđen i za nedozvoljeno nošenje oružja.

Zločin se dogodio 7. decembra 2022. kada je iz pištolja nakon kraće rasprave sa Draženom Delevićem, koji je automobilom došao ispred kuće u kojoj je osuđeni živeo kad podstanar. B. T. je tokom rasprave, iz pištolja na kom je obrisan fabrički broj pet puta pucao u glavu i telo Delevića, koji je stajao na ulici pored automobila, a potom pobegao automobilom s mesta zločina.

Apelacioni sud u obrazloženju odluke naveo je da nije prihvatio odbranu i u obrazloženju stoji da je prvostepeni sud pravilno našao da su se u radnjama okrivljenog stekla sva bitna i objektivna i subjektivna obeležja krivičnog dela ubistvo i krivičnog dela nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija, pravilno neprihvatajući stav odbrane da se radi o krivičnom delu ubistvo na mah kao i teze odbrane da je krivično delo izvršeno u nužnoj odbrani ili eventualno u prekoračenju nužne odbrane,  navodi se u odluci Apelacionog suda.

mokrin-grebani-asfalt-(4)

U toku je nasipanje grebanim asfaltom obodnih ulica u Mokrinu. Radovi su započeli danas (ponedeljak) i biće gotovi do kraja nedelje, a kako protiču uverili su se gradonačelnik Mladen Bogdan, član Gradskog veća Bojan Mikalački i predsednik Saveta Mesne zajednice Goran Ristić.

Stanovnici ovog dela sela godinama unazad traže da im se obezbedi put, saznajemo od Zorice Rajić.

-Živim u ulici Toza Marković u kojoj se nalazio samo zemljani put. Konačno ćemo i mi imati  put koji će biti prohodan. Primera radi kada su mi stigla drva za loženje istovarili su ih na ćošku jer kamion nije smeo da dođe do kuće kako se ne bi zaglavio. Isto tako i kantu za odnošenje smeća ostavljamo na ćošku dokle dođe kamion koji ga odnosi. Sada će biti puno bolje – rekla je Zorica Rajić.

I Paja Udicki pozdravio je uređenje puta.

-Tašta, koja ima 86 godina, živi u ovom delu Mokrina i nemam prilaz do njene kuće. Zahvaljujući gradonačelniku Bogdanu i predsedniku Ristiću dobili smo put kojim ćemo moći bez problem da priđemo kući, a da se ne zaglavimo u živo blato – dodao je Udicki.

Grebani asfalt biće nasut na nekategorisanim putevima, kao što je urađeno u delovima Kikinde, Sajana, Ruskog Sela.

-Osluškujući potrebe Mokrinčana, a u saradnji sa JP „Putevi Srbije, uspeli smo da rešimo dugogodišnji problem  – precizirao je prvi čovek grada. – Obećanje koje smo im dali sada i ispunjavamo. Iako su odbornici opozicije, na sednici Skupštine grada, najavili da će doći da vide kako sve ovo izgleda, nisu se pojavili. Naveli su da treba da nas je sramota zbog toga što posipamo grebani asfalt, aludirajući da sve ovo što radimo nije dobro. Ove tvrdnje pobili su sami meštani koji su nas sačekali i pohvalili ove radove. To je razlika između nas i njih. Nas zanima svaki stanovnik sa teritorije grada, želimo da čujemo sve njihove probleme i sugestije kako da ih rešimo. To je razlog što su imaju poverenja u nas, što su i pokazali na izborima.

 

Grebani asfalt biće posut u produžecima ulica Ive Lole Ribara, Toze Markovića, prilaz vrtiću, na Vašarištu i u delu prilaza Mokrinu iz pravca Kikinde.

-Vrednost radova je 990.000 dinara. Na prilazu vrtiću završeni su radovi vezani za prečistač vode. Ovom prilikom naneta je velika količina blata i sada ćemo naneti grebani asfalt da bi se omogućio lakši prilaz. I u narednoj godini planiramo da se u dvema ulicama putevi urede nasipanjem grebanog asfalta čime ćemo rešiti problem na svim nekategorisanim putevima u selu – zaključio je Goran Ristić.

A.Đ.

lovci-r-selo-(1)

Lovačko udruženje „Zec“ iz Ruskog Sela obeležilo je vek postojanja. Udruženje ima 55 članova koji su uvek radi da učestvuju u aktivnostima koje se organizuju u selu.

-Ne postoji kuća u Ruskom Selu koja nije iznedrila nekog lovca – istakao je predsednik lovaca Dušan Tomić. – Gazdujemo na površini od oko 5.000 hektara lovne površine i lovimo na terenima koje smo pošumili u saradnji sa lokalnom samoupravom. U lovištu imamo srneću divljač, zeca i fazana. Trofejne srndaće lovimo sa lovcima iz Austrije i Nemačke koji dolaze kao turisti. Najstariji član ima 79 godina i drago nam je što nam se u proteklih par godina pridružilo više mladih.

 

Pored Ruskoselaca obeležavanju su se pridružili i prijatelji iz čitave Srbije sa kojima imamo odličnu saradnju, a ovom događaju prisustvovao je i gradonačelnik Mladen Bogdan koji je pozdravio prisutne.

-Vek postojanja je značajna godišnjica i čestitam vam na tome što ste sve ove godine održali udruženje. Drago mi je što je ovom prilikom izdata i monografija udruženja koja svedoči o svim događajima, ali i ljudima koji su bili deo lovačkog udruženja. Lovci su često pogrešno shvaćeni, a istina je da oni čuvaju i vole prirodu. Imate i imaćete podršku lokalne samouprave koja je tu da podrži sve dobre inicijative, a posebno one koje dolaze sa sela – precizirao je prvi čovek grada.

Ovom prilikom dodeljene su zahvalnice članovima i prijateljima udruženja. Upravo društvo formirano davne 1925. godine najstarije je u selu, napomenuo je predsednik Saveta Mesne zajednice Dušan Marjanović.

-Značajan jubilej kako za njih, ali i za nas kao Mesnu zajednicu. Sa lovcima imamo odličnu saradnju, kao i sa ostalim udruženjima u selu. Okupljaju i najmlađe, ali i najstarije meštane i članstvo je postalo tradicija u pojedinim porodicama. Značajno je što se u okviru društva propagira, prvenstveno, čuvanje prirode, lovišta i životinja. Mladi uče da hrane divljač, da pripremaju pojilišta, da čuvaju ono što je priroda dala – naveo je Marjanović.

U toku je lovna sezona na srneću divljač, zeca i fazana. Ove godine Lovačko udruženje podmladilo je članove Upravnog odbora koji će doneti novine, a ujedno su i garant da će ono još drugo trajati

narodna-kuhinja-(1)

Opremanje prostora buduće Narodne kuhinje u kojoj će se pripremati topli obroci za socijalno ugrožene sugrađane u završnoj je fazi, istakao je Željko Radu, član Gradskog veća na sednici Skupštine grada.

-Od svih vas u ovoj sali, meni je najvažnije da ona počne sa radom jer najviše korisnika ove usluge dolazi iz moje zajednice. Uopšte nije jednostavno pronaći adekvatan prostor za ovu namenu. Kuhinja mora da bude u skladu sa važećim propisima i nijedna inspekcija neće dozvoliti da radi ukoliko oni nisu ispunjeni. Od nekoliko objekata koje smo uzeli u razmatranje, kuhinja u fabrici Metanol najviše je u skladu sa zakonskim aktima. Kako bi u potpunosti odgovarala morali smo da uredimo prostor i u toku su finalni radovi. Razgovaramo sa menadžmentom fabrike „Toza Marković“ da nam donira 130 metara kvadratnih podnih pločica koje još nedostaju, nakon čega bi priprema toplih obroka mogla da počne na zadovoljstvo, pre svega korisnika, a onda i svih nas – naglasio je Radu.

 

Podsetimo da korisnici programa Narodna kuhinja dobijaju nešto više od dva meseca umesto kuvanih jela dobijaju pakete namirnica koje su dovoljne za njihove potrebe. Topli obroci pripremani su u kuhinji nekadašnjeg Doma učenika u ulici Đure Jakšića. Kako će ovaj prostor u narednom periodu biti rekonstruisan u okviru prekograničnog IPA projekta Srbija – Rumunija, kuhinja je iseljena.

Crveni krst raspolaže dovoljnim količinama namirnica i nijedan korisnik Narodne kuhinje nije ostao bez hrane i hleba. Kuvane obroke dobijaju 223 porodice odnosno 536 osoba. U paketima se nalaze osnovne životne namirnice, bez brašna s obzirom da se hleb i dalje distribuira.

Vukmirica

Razvojni infrastrukturni projekti menjaju lice grada i značajno utiču na kvalitet života građana.

Aktuelna kapitalna ulaganja realizuju se uz finansijsku podršku republičkih i pokrajinskih organa: izgradnja kanalizacije u naselju Strelište, rekonstrukcija zgrade Gimnazije i Ekonomsko-trgovinske škole, sveobuhvatna obnova Opšte bolnice, izgradnja novog Centra za socijalni rad, uskoro će započeti i rekonstrukcija OŠ „Feješ Klara“.

Dokle se stiglo sa realizacijom ovih projekata i šta su planovi, tema je ovog izdanja podkasta, a naš sagovornik je Svetislav Vukmirica, pomoćnik gradonačelnika.

 

advent-rselo-(2)

U Ruskom Selu, u udruženju „Torontal” i ove godine organizovaće se paljenje adventskih sveća. Prva se pali u sutra, 30. novembra  u 17 sati i svaka naredna paliće se u isto vreme. Prva sveća je i sveća nade.

-Druge sveća biće upaljena 6. decembra, treća 13, a četvrtu sveću upalićemo 20. decembra – od Šandora Talpaija, predsednika „Torontala“. – Pre paljenja svake sveće biće organizovan prigodan kulturni program, a nakon što se sveća upali gosti će biti u prilici da se počaste kolačima, kafom, kuvanim vinom i rakijom.

Druga sveća simboliše mir koji dolazi sa Hristom i u ovoj nedelji vernici se mole za mir u srcima, porodicama i svetu. Treća sveća je sveća radosti i često je ružičaste boje, dok je četvrta  sveća – sveća ljubavi i ona podseća Božju ljubav.

 

 

Adventsku svečanost pratiće i prigodan program koji pripremaju predškolci i đaci.

-Prve nedelje program, koji prati našu tradiciju, pripremiće srednjoškolci, druge nedelje predstaviće se učenici od prvog do četvrtog razreda osnovne škole, treće od petog do osmog, dok je poslednja nedelja rezervisana za predškolce. Svako paljenje sveća pratiće hor udruženja građana „Ruzmarin“ iz Ruskog Sela. Od 13. decembra, kada se pali treća sveća, biće priređen je božićni vašar i tradicionalno „Medeno selo“. Na vašaru će se prodavati  novogodišnji ukrasi, ikebane i drugi prigodni pokloni. Izlagaće i učenici, a sredstva koja se prikupe utrošiće se na proslavu maturske večeri. Poslednje nedelje biće podeljeni paketići najmlađima – napomenuo je naš sagovornik.

Jedan od najprepoznatljivijih simbola Adventa jeste i adventski venac. U obliku je kruga, što označava večnost i Božju ljubav koja nema početka ni kraja. Zelenilo, često od borovih grančica, simboliše nadu i život, dok svetlo svijeća podseća svetlo sveta.

A.Đ.

 

 

nagrade-grada

Komisija za dodelu Nagrade grada Kikinde i gradskih priznanja raspisuje javni poziv za podnošenje predloga za dodelu Nagrade grada Kikinde i gradskih priznanja.

Nagrada grada Kikinde, kao najviše priznanje, dodeljuje se fizičkom licu za dugogodišnji rad, lično zalaganje i izuzetne rezultate u svim oblastima stvaralaštva, čime je dat trajan doprinos razvoju grada Kikinde. Gradska priznanja dodeljuju se fizičkim ili pravnim licima sa prebivalištem tj. sedištem na teritoriji grada Kikinde, za značajna ostvarenja u
oblasti kulture, obrazovanja, zdravstva, privrede i preduzetništva, sporta, humanosti i dobrotvornog rada.

Predloge za dodelu i nagrada i priznanja grada Kikinde mogu podneti preduzeća, ustanove, druge organizacije, organi i asocijacije, grupe građana i pojedinci sa teritorije grada Kikinde.

Predlog se dostavlja pisano i ima podatke o kandidatu i ishodima njegovog rada, obrazloženje, naznaku oblasti za koju se kandidat predlaže i eventualne dokaze koji potvrđuju navode obrazloženja.
Predlozi se dostavljaju do 19. decembra 2025. godine, na adresu:
GRAD KIKINDA
GRADSKA UPRAVA – PISARNICA, Trg srpskih dobrovoljaca 12, 23300 Kikinda, sa naznakom: ZA NAGRADU GRADA KIKINDE.

bojan-vece-(2)

Na 13. sednici Skupštine grada, na predlog gradonačelnika Mladena Bogdana za novog člana Gradskog veća izabran je Bojan Mikalački iz Bašaida, diplomirani inženjer menadžmenta. Dosadašnji član veća Aleksandar Aćimov podneo je ostavku na ovu funkciju, a na njegovo mesto većinom glasova imenovan je Mikalački koji je u proteklih osam godina bio predsednik Mesne zajednice, a potom i Saveta MZ Bašaid. Bio je zaposlen i u Kompaniji „NIS“, a trenutno radi u Javnom preduzeću „Kikinda“.

-Predlažem da Bojan Mikalački bude član Gradskog veća zadužen za sela – obrazložio je gradonačelnik Bogdan. – U proteklom periodu pokazao je da se bori za svoje selo. Bašaid potpuno drugačije izgleda od kada je on na čelu ove Mesne zajednice. Puno toga je urađeno zahvaljujući njegovoj upornosti i želji da se reše najveći problemi na koje su meštani ukazivali. Prepoznat je i po tome što svakodnevno razgovara sa svojim meštanima i, osluškujući njihove potrebe, planira investicije, kulturna i sportska dešavanja i društvene događaje u selu. Siguran sam da će njegovo znanje i iskustvo doprineti i svim ostalim mesnim zajednicama.

U izjavi za naš portal novoimenovani član Gradskog veća je rekao:

-Zahvalio bih se na ukazanom poverenju. Drago mi je što je moj dosadašnji trud i rad koji sam posvetio svom selu prepoznat. Trudiću se i raditi za sva sela, kao što sam do sada radio u Bašaidu.

Odbornik opozicije Nebojša Cukić iako je pohvalio i istakao da je zadovoljan izborom Bojana Mikalačkog, prilikom glasanja bio je uzdržan, jer, kako je naveo kao opozicija treba uvek da glasa protiv.

Gradonačelnik Bogdan odgovorio mu je da nije moranje da odbornici opozicije glasaju protiv svih odluka, nego da treba da podrže odluke za koje smatraju da su dobre.

 

 

gusle-koncert-najava

Akademsko društvo za negovanje muzike „Gusle“, u nedelju u 17 sati, u svečanoj sali Narodnog muzeja organizuje prednovogodišnji akapela koncert pevačkih grupa.

U  koncertu učestvuju ženska pevačka grupa, vokalni i instrumentalni solisti, dueti, a publici će se predstaviti i tru dečije pevačke grupe. Članovi najstarijeg kulturnog srpskog društva predstaviće tradicionalne pesame uz prezentaciju starog i novog načina pevanja. Na sceni će biti pedesetak članova „Gusala“ koji su prošli i prolaze edukaciju u okviru škole pevanja ovog društva.

Mileva-1

U Kulturnom centru Kikinda, u sredu uveče, održano je predavanje profesora fizike Petra Vuce povodom 150 godina od rođenja Mileve Marić, jedne od najznačajnijih, ali dugo potcenjenih žena u istoriji nauke. Predavač je posebno istakao koliko je Milevin životni put bio izuzetan za vreme u kom je živela – kao hroma devojčica koja se, uprkos brojnim preprekama, izborila za školovanje u oblastima rezervisanim isključivo za muškarce.

Mileva je već u detinjstvu pokazala izuzetnu darovitost za matematiku i fiziku, a njeni učitelji su je dovodili pred profesore da rešava složene zadatke. U Zagrebu je, zahvaljujući sopstvenoj upornosti, dobila dozvolu da pohađa nastavu iz fizike zajedno sa muškim učenicima, iako to devojkama tada nije bilo dozvoljeno. Kasnije je u Cirihu postala peta žena u istoriji koja je upisala fiziku na Politehnici, gde je upoznala Alberta Ajnštajna.

Uprkos ličnim tragedijama i životnim teškoćama, Mileva je ostala simbol upornosti, inteligencije i borbe za obrazovanje. Predavanje je podsetilo da je njen pravi doprinos nauci možda tiši nego što zaslužuje, ali njena hrabrost i put koji je otvorila generacijama žena ostaju neprocenjivi.

Don`t copy text!