Град

Stanislava-(2)

Veoma je važna dobra komunikacija Grada, Pokrajinske vlade i Vlade Republike Srbije- i to sve na temelju politike čiji je idejni tvorac Aleksandar Vučić, kako bismo se zajedničkim snagama borili za dalji razvoj i prosperitet, ukazuje zamenica šefa poslaničke grupe „Aleksandar Vučić- Vojvodina ne sme da stane” Stanislava Hrnjak.

Kontinuitet razvojnih projekata i nova kapitalna ulaganja. To će, u najkraćem, biti okosnica rada novoformirane Pokrajinske vlade na čelu sa predsednicom Majom Gojković. Snažna podrška Pokrajine od nesumnjive je važnosti za razvoj lokalnih samouprava na njenoj teritoriji, a koliko je ta podrška za Kikindu značajna potvrđuju konkretni rezultati i brojke, rekla je u razgovoru za „Komunu” Stanislava Hrnjak, pokrajinska poslanica, zamenica šefa poslaničke grupe „Vojvodina ne sme da stane” i predsednica skupštinskog Odbora za zdravstvo, socijalnu politiku i brigu o deci.

– Srpska napredna stranka je sa svojim koalicionim partnerima 2016. preuzela odgovornost za vođenje Pokrajinske vlade. Veoma ozbiljne rezultate rada, o čemu svedoče finansijski pokazatelji, istakla sam i u svom skupštinskom obraćanju.  U godini kada smo preuzeli odgovornost u vođenju Pokrajine, 57 milijardi dinara iznosio je budžet i ta godina je, posle rebalansa, završena sa oko 60 milijardi. U 2023. budžet AP Vojvodine bio je 120 milijardi. To govori u prilog činjenici da se za osam godina vrlo ozbiljno radilo, pre svega sanirane su posledice prethodne vlasti na čelu sa Demokratska strankom koja je besomučno trošila novac, što se ogledalo i u zaduženosti. Podsetiću, Razvojna banka Vojvodine je dala kredit od 3,5 miliona evra DS-u bez ikakvog obezbeđenja. Mi smo krenuli u realizaciju projekata po prioritetima. Uz jasan plan i program, i posvećenost budžet je udvostručen za osam godina i otvoreno je 85.000 radnih mesta. Saradnja Pokrajinske vlade sa svih 45 jedinica lokalne samouprave bila je intenzivna i  jednako prisutna- ukazuje Hrnjakova.

 

U Kikindi su od 2019. do 2022. godine, iz pokrajinske kase podržani projekti u vrednosti od 1,925 milijardi dinara. Samo  u 2023. godini, taj iznos je čak 918 miliona dinara. Spisak ulaganja je dugačak.

– Ako znamo da je budžet Grada 3,5 milijardi, jasno je koliko je snažna podrška i koliko smo se trudili da konkurišemo sa projektima i dogovaramo ono što je strateški važno. To su najpre ulaganja u vezi sa izgradnjom fabrike vode, magistralni vod i zamena vodovoda, kao i sredstva za četiri mini postrojenja za prečišćavanje pijaće vode u selima, potom za elektrifikaciju, putnu infrastrukturu, atmosfersku kanalizaciju. Radovi u slivu Moravske krenuće vrlo brzo.Treba napomenuti i kontinuirano ulaganje u opremanje bolnice, sve obrazovne ustanove, ustanove kulture. Skoro 400 miliona opredeljeno je za rekonstrukciju škole „Feješ Klara” – podseća naša sagovornica.

Hrnjakova napominje da je prošle godine usvojen Plan razvoja AP Vojvodine do 2030. godine koji se zasniva na četiri glavna pravca: visok životni standard, energetski održiva, digitalno i prostorno povezana Vojvodina, zelena Vojvodina otporna na klimatske promene i interkulturalna- po meri svih njenih građana.

– Uverena sam da će novoizabrana Vlada kvalitetno i posvećeno raditi, to su iskusni i odgovorni ljudi koji su decembra 2023. dobili ozbiljnu podršku na izborima. Veoma je važna dobra komunikacija Grada, Pokrajinske vlade i Vlade Republike Srbije- i to sve na temelju politike čiji je idejni tvorac Aleksandar Vučić, i mi jesmo na tom putu, a naši koalicioni partneri sa tim su saglasni- ističe Hrnjakova.

Podsetimo da je za izgradnju prva četiri mini postrojenja za prečišćavanje pijaće vode u Mokrinu, Nakovu, Iđošu i Banatskom Velikom Selu, Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo izdvojio 280 miliona dinara, dok će ostatak potrebnih sredstava obezbediti Grad.

-Dogovorili smo strateški da sva sela dobiju čistu, pijaću vodu, apliciraćemo sa projektno tehničkom dokumentacijom. Svesni smo da ima mnogo otvorenih infrastrukturnih pitanja, i ona su na mapi projekata koje ćemo rešavati. Za izgradnju kanalizacije u naseljima Strelište i Železnički novi red očekujemo podršku Ministarstva zaštite životne sredine, projektno tehnička dokumentacija je spremna- ističe Hrnjakova.

NA LISTI VREDNI I POSVEĆENI SUGRAĐANI

Na predstojeće lokalne izbore 2. juna, SNS izlazi u širem frontu, pa su na listi „Aleksandar Vučić- Kikinda sutra” još i SPS i SRS, pored dosadašnjih koalicionih partnera PUPS-a, Pokreta socijalista i Ljajićevih socijaldemokrata.

– Imamo stara i nova lica, kandidate iz svih sela, kao i grada. To je sve pošten svet, vredni, angažovani i posvećeni sugrađani, u saglasju sa planovima razvoja, lojalni Srbiji i politici koju zastupaju, rešeni da ne odustaju od borbe za bolji život i prosperitetniji Grad, Pokrajinu i Republiku- navodi predsednica kikindskih naprednjaka.

KOD OPOZICIJE OPŠTA PAPAZJANIJA

Predsednica Gradskog odbora naprednjaka podseća da je na decembarskim izborima SNS dobila 53 odsto glasova. Uvek jasno govorimo šta smo uradili i šta planiramo, kao i šta su tekući problemi, ukazuje.

–  Što se tiče opozicionih opcija, tu je opšta papazjanija. Imali su decembra koaliciju koja se raspala, pa sad jedni drugi optužuju ko je kriv. Jedni bojkotuju izbore, drugi ne, stranke čiji lideri na televizijama govore da bojkotuju, na lokalima idu na izbore. I ovde ste videli koaliciju u kojoj je prvo bila jedna grupa ljudi, pa onda neki neće jedni sa drugima, te su se izdvojili. Velika zbrka. Veže ih to što predstavljaju istu politiku o kojoj su građani na izborima rekli šta misle, politiku Demokratske stranke koja se razbila u više frakcija. Sve ih ovde okuplja Zoran Milešević i on je prvi i poslednji kandidat. Ako bi građani, kojim slučajem, birali tu opciju, toga moraju biti svesni. Njihovi rezultati se vide u centru grada- u Hotelu „Narvik”, na ulazu u grad gde je nesuđena hladnjača, podsetiću i da je Milešević prošle godine inkasirao dva miliona evra iz gradske kase. Više nego očigledno je šta je njihova politika, sve ostalo su neutemeljene floskule i lista želja koja pokazuje nepoznavanje budžeta, prihoda, rashoda, cene koštanja, to ne bih ni komentarisala- navodi Stanislava Hrnjak.

 

 

 

 

muzicka

Za proveru sposobnosti radi upisa u Osnovnu muzičku školu „Slobodan Malbaški“ prijave se primaju do utorka, 28. maja. Budući polaznici moći će da odaberu jedan od devet instrumentalnih odseka: harmonika – klavirska i dugmetara, klavir, violina, gitara, tambura, saksofon, flauta i klarinet, i solo pevanje za učenike sa 14 i više godina.

Provere sposobnosti biće organizovane u sredu, 29 maja i 19. juna. U prijavi je potrebno navesti: imena i jmbg roditelja i deteta, školu i razred koje će dete pohađati od septembra, željeni instrument (bolje je navesti više odseka) i kontakt telefon.

U pripremnu grupu Muzičke škole mogu da se upišu prvaci i za upis nije potreban prijemni ispit, kao ni izbor instrumenta. Potrebno je dostaviti sledeće podatke: imena i jmbg roditelja i deteta, škola koju će dete pohađati od septembra i kontakt telefon. Prijave se primaju do 19. juna.

Prijavljivanje za upis na odsek ili u pripremnu grupu dostavljaju se na mejl msmalbaski@msmalbaski.com ili telefonom na broj 0230/442-474, radnim danom od 9 do 12 sati.

Baloni-2-(15)

U mirne visine i idiličan let u korpama balona, na strujama vetra, kada se, konačno, promolilo sunce i stabilizovale se vremenske prilike, vinuli su se najbolji i najuspešniji đaci Gimnazije. Drugog dana Festivala balona, večeras je, sa Starog jezera, poletelo sedam balona. Dva su ostala prizemljena kako bi najmlađima pružili radost „vezanog leta“.

Klubovi iz Rumunije, Mađarske, Slovenije i Srbije istovremeno su učestvovali u Otvorenom kupu Srbije u balonarstvu. Baloni su poneli ukupno  13 đaka koji nisu krili oduševljenje.

– Izuzetno sam uzbuđena i počastvovana jer sam izabrana za let, biće mi to prvi put – rekla je Milica Tomić, učenica drugog razreda Gimnazije koja je nedavno na svetskom takmičenju osvojila dva zlata iz oblasti fizike.

Još jednom od najboljih gimnazijalaca, maturantu Filipu Babiću, koji je bio na razmeni u SAD, ovo je, takođe, bilo premijerno letenje.

– Danas nam je poslednji dan škole i ovo će biti poseban doživljaj – kaže Filip. – Ponuđeno mi je da letim i veoma sam uzbuđen, imam tremu.

Po poletanju balona, započelo je, prvi put na ovoj manifestaciji, „vezano letenje“, podizanje korpi na 30 metara iznad zemlje na po nekoliko minuta. Veliki broj mališana koji su bili preuzeli besplatne karte kod organizatora Festivala, u Turističkoj organizaciji, strpljivo su, sa roditeljima, čekali svoj red.

Šestogodišnji Filip Santrač stigao je iz Bečeja, i odmah posle „letenja“,  podelio je svoje utiske.

– Malo sam se plašio, bilo je malo visoko, ali i malo lepo. Ne znam da li ću leteti ponovo – bio je iskren Filip.

Bliznakinje Nora i Nađa Rošul iz Kikinde imaju deset godina i učenice su OŠ „Žarko Zrenjanin“.

– Bilo je ekstra – kažu u glas. Nismo se plašile, lep je pogled. Svi ljudi dole su bili jako mali, to je bilo zabavno.

Iz Turističke organizacije su, kao još jednu atrakciju, pozvali i paraglajdera iz Vršca. Po lepom danu, u predvečerje drugog dana Festivala i Otvorenog kupa Srbije u balonarstvu, Staro jezero ugostilo je veliki broj posetilaca koji su želeli da posmatraju ovaj izuzetan događaj.

Drugi festival balona traje do nedelje i organizatori kažu da očekuju lepo vreme, pa će najbolji đaci koje su delegirale sve srednje škole, imati zadovoljstvo letenja iznad grada u ranim jutarnjim i popodnevnim satima.

Skola-BVS-(4)

Igranjem dva komada: „Kraljevski festival“ i „Lajanje na zvezde“, đaci Osnovne škole „Slavko Rodić“ u Banatskom Velikom Selu obeležili su Dan škole. Izvođenju u Domu kulture prisustvovali su nastavnici, roditelji, i predstavnici lokalne samouprave, Dijana Jakšić Kiurski, zamenica gradonačelnika i Bogdan Tasovac, sekretar Sekretarijata za javne službe, udruženja građana i verske službe, predsednica Saveta Mesne zajednice, Mira Pećanac i mnogi gosti.

– Danas je teret koji leži na prosvetnim radnicima i školi još više naglašen, u svetlu okolnosti u kojima živimo, ali borbu za očuvanje škole kao institucije i dostojanstva profesije ne treba da vode samo nastavnici, nego i čitava zajednica. Mi ćemo se, kao lokalna samouprava, truditi da stvorimo što je moguće bolje uslove za đake, za njihovo učenje i usavršavanje jer je ulaganje u škole najlepša investicija u budućnost – rekla je Dijana Jakšić Kiurski, koja je pohađala ovu školu.

Škola u Banatskom Velikom Selu postoji 59 godina, a u pripremu obeležavanja rođendana bili su uključeni učitelji, nastavnici i svi đaci koji su, na radost svoje publike, prikazali sve svoje talente.

– Gradska uprava je uvek spremna da nam pomogne – kaže direktorica, Gorica Grbanušić. – Ove godine kupili smo nov računar, skener, uredili smo kuhinju. Uloženo je ukupno oko milion dinara.

Školu ove godine završava 14 đaka i upisano je 12 prvaka. Ukupno, ova obrazovna ustanova ima 119 učenika i 33 zaposlena.

gimnazija-zurka-(10)

Uz pesmu, igru, pa i kolce maturanti Gimnazije „Dušan Vasiljev“ u dvorištu škole proslavili su poslednji nastavni dan. Uz osmeh, i  poneku suzu pozdravljaju se, kako ističu od lepe epoha života. Svoje gimnazijske dane pamtiće po druženju, ludostima, ali i po profesorima koji su uticali na njih da budu zreliji i ozbiljniji. Kažu i da su stekli prijatelje za ceo život, i da će im to ostati.

Nina Tornjanski otkrila nam je da se odlično zabavljaju, a da će iz škole podjednako poneti znanje, ali i drugarstvo.

-Sada sledi pravi život i mnogi od nas još uvek nisu toga svesni. Upisala sam Fakultet za medije i komunikaciju u Beogradu. Čeka me puno obaveza i novina i ova naša žurka je i oproštaj od bezbrižnosti – saznali smo od Nine.

Đura Šibul nastaviće porodičnu tradiciju.

-Super nam je jer su nam se pridružili i svi ostali đaci u školi. Danas svi pomalo žalimo što su brzo protekle ove četiri godine. Upisaću Poljoprivredni fakultet u Novom Sadu čime nastavljam tradiciju u porodici – dodao je Đura.

 

Gimnazijalcima predstoji maturski ispit, a za one koji nastavljaju školovanje i prijemni za fakultete.

A.Đ.

kamion-tehnicka

Tehnička škola kupila je kamion za potrebe obuke đaka koji pohađaju smer vozač. Za vozilo, koje zadovoljava propise za obuku učenika na smeru vozač motornih vozila, iz gradskog budžeta izdvojeno je 1,5 miliona dinara. Ono je bilo neophodno s obzirom na to da je teretno vozilo koji je škola imala bilo staro 35 godina.

-Zadovoljni smo što smo, uz pomoć lokalne samouprave i uz podršku Saveta za bezbednost saobraćaja, kupili kamion. Najvažnija nam je bezbednost đaka i teretno vozilo za obuku  budućih vozača sada zadovoljava sve propise i zakonsku regulativu. Svaki učenik na smeru vozač motornih vozila ima po 40 obaveznih časova u kamionu koji je svakog dana tokom školske godine na putu šest do sedam sati. Kada završe školovanje dobijaju  dozvolu za B i C kategoriju, kao i sertifikat za profesionalnog vozača koji im omogućuje da voze teretna vozila i van granica naše zemlje – istakla je Milanka Halilović, direktorica Tehničke škole.

Vozači su deficitaran kadar u čitavoj zemlji i mogućnost da će brzo pronaći zaposlenje bili su motivi maturanata Dragana Adamova iz Bašaida i Danijela Siča iz Kikinde  kada su se se upisivali.

-Volim da putujem, volim vožnju kamionom tako da sam zadovoljan onim što ovaj smer pruža. Već imam ponude za zaposlenje i siguran sam da ću vrlo brzo početi da radim – kazao je Dragan.

Sličnog je stava i Danijel.

-Od malena sam voleo kamione i uvek sam se igrao sa njima. Nije bilo dileme  šta ću upisati, a moj cilj je da nastavim školovanje u Beogradu. Pored toga što ću puno putovati, tu je i dobra zarada – saznajemo od Danijela.

Nikola Lukač, gradonačelnik, Valentina Mickovski i Nebojša Jovanov, članovi Gradskog veća posetili su Školsku radionicu gde se kamion nalazi.

-Naš cilj je da u svim školama obezbedimo što bolje uslove za učenje. Važno je i da kupovinom učila i opreme pomognemo da se obrazuju stručni kadrovi koji su nam potrebni. Na nama je da uradimo sve kako bi naša sredina imala dovoljno radnika za sve potencijalne investitore koje očekujemo u narednom periodu. U protekloj deceniji znatna su infrastrukturna, ali i sva ostala ulaganja u kvalitetnije i modernije obrazovanje. Ulaganje u škole i našu decu je ulaganje u budućnost – naveo je gradonačelnik Lukač.

Tehnička škola ima 700 učenika u 26 odeljenja u tri područja rada: elektrotehnika, mašinstvo i saobraćaj. Svim đacima treba obezbediti što bolju praktičnu nastavu, pa je u proteklom periodu, uz pomoć lokalne samouprave, kupljena još jedna CNC mašina i sada ih je tri. Nabavljeno je i 250 računara raspoređenih u šest potpuno opremljenih informatičkih kabineta.

A.Đ.

 

baloni-(1)

Drugi Festival balona svečano je otvoren večeras na Starom jezeru. Izveden je “Night glow”, spektakl noćne iluminacije balona koji se pretvaraju u velike lampione. Stigle su ekipe iz Rumunije, Slovenije, Mađarske i Srbije, kao i prošle godine, ali ima i novih posada.

– Iznenađeni su, nisu očekivali da u Kikindi postoji ovako lep prostor. Za sada su utisci pozitivni, i vreme nas je poslužilo. Sutra ujutro neće biti leta jer je najavljena kiša, ali popodne i u subotu i nedelju ujutro bi trebalo da budu odgovarajuće vremenske prilike. Mi svakako uvek čekamo dozvolu iz Direktorata leta Beogradskog aerodroma i na vreme ćemo obavestiti sve đake koji su na spisku za letenje – rekla je Jasmina Milankov, v. d. direktorica Turističke organizacije Grada.

Ukupno devet balona spremno je za letenje, a svaki let, kaže Jasmina Milankov, trajaće sat vremena. Novina je da će se istovremeno, i prvi put u našem gradu, od sutra održati i Otvoreni kup Srbije u balonarstvu, uz podršku Vazduhoplovnog saveza Srbije i Međunarodne vazduhoplovne federacije FAI.

– Nastupiće sve ekipe koje su ovde. Imaćemo takmičarski deo i uz to ćemo se truditi da usrećimo vaše sugrađane. Državno prvenstvo se održava u Senti već dve decenije, a Kup smo pokrenuli pre više od deset godina – kaže organizator Srđan Srdić, pilot i predstavnik Vazduhoplovnog saveza. – Kup selimo iz grada u grad jer želimo da što više ljudi uživa u balonarstvu. Postavićemo krst, a piloti će poleteti u radijusu od pet kilometara od njega, u zavisnosti od vetrova koji duvaju, i cilj je da svoj marker bace što bliže krstu. U subotu ćemo imati još dve discipline, i sve su zasnovane na preciznosti. Balon je specifičan jer nema upravljivost po pravcu i presudni su veština i izbor visina i različitih vetrova. U vazduhu piloti traže, na određenim visinama, pogodne komponente vetra i dolaze do postavljenih markera. Draž balonarstva je u tome što piloti moraju da poznaju mikroklimu, da imaju  veštinu i iskustvo jer je upravljanje balonom vrlo suptilno.

Kao zanimljivost dodaje da je Srbija, 1908. godine imala dva balona, kada su ih posedovale još samo tri zemlje u svetu, a pre desetak godina, postojala su i tri registrovana kluba. Pored Srdića, koji je po profesiji kontrolor leta, dvojica balonara bili su piloti sa naših „migova“. Ovaj veliki zaljubljenik u balonarstvo prvi je u našoj zemlji imao balon koji je donirao danas jedinom klubu, senćanskom „Dambosu“, za koji će leteti i na ovom Kupu. Po pozivu je leteo na kupovima u Sloveniji, Mađarskoj, Meksiku. Osim njega, za Srbiju će, kao i prošle godine, pilotirati i Rus Pavel. Svaki let biće i takmičarski, sa po tri osobe u korpi, osim pilota.

Sutra, u petak, ukoliko vremenske prilike to dozvole, biće i „vezanih letova“, podizanja balona na 30 metara, namenjenih najmlađima.

S. V. O.

psenica-pre-zetvu

Na teritoriji Grada u protekla dva dana palo je između 25 i 70 litara kiše, podaci su Poljoprivredne stručne službe „Kikinda“. Najmanje kiše palo je u Bašaidu, a najviše u Mokrinu, kaže savetodavac PSS Zoran Simić.

-Kiša je više nego dobro došla. Od početka godine ovo su prve ozbiljne padavine i puno će značiti, pre svega, prolećnim kulturama. Za dobar deo parcela pod ječmom i pšenicom kiša je zakasnila, ali ima i njiva gde je žito još zeleno i pomoći će da se nalije zrno i ubalaže štete od suše – napominje naš sagovornik.

 

Žetva ječma već je počela, a vrlo brzo će se u ataru kositi i pšenica.

-Očekujem da će prvi otkosi pasti već krajem maja, početkom juna. Prvo će se raditi na parcelama koje su na peskovitom tlu jer tu je pšenica uglavnom već žuta i kod ovog useva kiša koja je pala neće puno pomoći – dodao je Simić.

Do sledećih padavina trebalo bi sačuvati svaki procenat vlage a koliko je suša nakon ekstremno blage zime, gotovo bez snega ugrozila rast i razvoj ne samo pšenice veći i u proleće prve posejane šećerne repe, govori činjenica da su sistemi za navodnjavanje aktivirani već početkom aprilu.

A.Đ.

biblioteka-kisa-(2)

Pljusak koji je sinoć zahvatio Kikindu doveo je do toga da je u Narodnoj biblioteci prokisao plafon iznad Dečijeg odeljenja, prostorija u kom se nalazi računovodstvo, kao i u kancelariji direktora gde je otpao deo plafona. Kako saznajemo od direktora Braneta Marjanovića problem je nastao jer oluci, koji su bili očišćeni, nisu mogli da prime veliku količinu vode koje je pala u jednom momentu. Naime tokom protekla 24 sata na teritoriji grada palo je 55 litara kiše po metru kvadratnom.

-Biblioteka od jutros ne radi za korisnike i tako će biti do ponedeljka. Pozvali smo majstore na čiju preporuku je isključena struja u kompletnoj zgradi. Knjige sa Dečijeg odeljenja koje su oštećene od vode suše se, a najviše štete pretrpelo je računovodstvo gde je stradalo nekoliko računara. Rad ćemo prilagoditi nastalim okolnostima i potrudićemo se da u najskorije vreme saniramo posledice nastale zbog velike količine kiše – istakao je Marjanović.

Zbog vanrednih okolnosti književno veče Gordane Đilas zakazano za 18 sati u Narodnoj biblioteci biće održano u Kulturnom centru.

A.Đ.

 

Na-maturu-bez-automobila-(8)

Agencija za bezbednost saobraćaja Srbije i Savet za bezbednost saobraćaja Grada danas su, za maturante kikindskih srednjih škola, održali tribinu u kampanji „Na maturu bez automobila“. U svečanoj sali Gradske kuće đaci su upoznati sa opasnostima neodgovornog ponašanja u saobraćaju.

– U trećem razredu srednje škole u Zrenjaninu doživeo sam saobraćajnu nezgodu na motociklu, udario sam glavom o ivičnjak, povredio sam glavu i kičmu. Stekao sam trajni invaliditet, od tada sam u kolicima. Godinu dana sam se lečio u bolnici i izašao sam za maturu. Umesto da biram odelo i cipele kao moji vršnjaci, birao sam invalidska kolica kako bih uopšte mogao da odem na matursko veče. Moja poruka mladima je da se bezbedno ponašaju u saobraćaju, kako bi dosanjali svoje snove. Ja sam se bavio sportom, bio sam fudbaler, hteo sam da gradim karijeru. Mislio sam tada da sam najpametniji, da ništa ne može da mi se desi, da sam dovoljno jak, da bilo kakav pad sa motora ne može da prouzrokuje posledice. Kad su me drugi upozoravali, samo sam odmahivao rukom, nisam shvatao da mi žele dobro. Toga dana nisam nosio kacigu jer nisam shvatao da ona ne služi tome da ne platim kaznu, nego da može da mi sačuva život. Stradao sam pri brzini od samo 30 kilometara na sat, bio sam krenuo na bazen u blizini, nisam se zaštitio. Ovde smo da pokažemo mladima faktore koji utiču na bezbednost u saobraćaju i šta sa sobom nose posledice saobraćajnih nezgoda. Mislim da mladi uopšte nemaju percepciju da su tu uključeni i porodica i prijatelji, da mi ne postojimo samo kao jedinka i da posledice ne snosimo samo mi – ispričao je maturantima Milan Srdić iz Agencije za bezbednost saobraćaja.

Kampanja „Na maturu bez automobila“ započeta je 2014. godine kada je smrtno stradala grupa maturanata kragujevačke gimnazije. Agencija za bezbednost saobraćaja podržala je učenike i profesore te škole i pokrenula održavanje tribina koje se odvijaju u svim lokalnim samoupravama koje se odazovu pozivu iz Agencije da se, uoči održavanja maturskih večeri, mladima predoči značaj odgovornog ponašanja u saobraćaju, kaže Nikola Novaković iz Agencije.

– Kampanja je izazvala pozitivan efekat kod maturanata. Godišnje u saobraćaju izgubimo oko sto mladih života, a povredi se oko 5.100 – kaže Novaković. – Zato smo ovde, da skrenemo maturantima pažnju da te večeri kada je proslava mature, ali i svakog drugog dana, stave sigurnosni pojas, da ne koriste mobilni telefon u toku vožnje, da obrate pažnju na ograničenje brzine i da ne voze pod dejstvom alkohola. Efekti tribina sa edukacijama su vidljivi. Statistika pokazuje da je u saobraćaju prošle godine poginulo 89 mladih, a 2022. njih 127. Međutim,  nećemo se zaustaviti pre nego što dođemo do toga da nam mladi uopšte ne stradaju u saobraćaju.

Savet za bezbednost saobraćaja Grada aktivan je u nabavci opreme za bezbedno učešće đaka u saobraćaju, sarađuje sa Saobraćajnom policijom i školama i pomaže u edukaciji mladih o tome koliko je važno odgovorno ponašanje u saobraćaju.

– I ovoga puta, još jednom, apelujemo na mlade vozače, naročito u periodu proslava matura, da budu pažljivi i obazrivi i da na maturske večeri idu bez automobila. Grad će insistirati kod taksi udruženja da u toku maturskih večeri bude više vozila u saobraćaju, kako bi maturanti imali bezbednu alternativu – rekao je Nebojša Jovanov iz Saveta za bezbednost.

Na tribini su maturantima pokazani i testovi za merenje količine alkohola u krvi, i imali su priliku da probaju „pijane naočari“, sa kojima se stiče doživljaj vožnje pod dejstvom alkohola i narkotika. Predočene su im sve opasnosti koje ih vrebaju u saobraćaju i posledice koje sa sobom nosi neozbiljno i neodgovorno učešće u saobraćaju.

Kampanjom će, ove godine, biti obuhvaćeno oko deset hiljada đaka u 60 lokalnih samouprava. Grad Kikinda je jedna od njih i redovno sarađuje sa Agencijom radi što veće bezbednosti svojih mladih sugrađana.

S. V. O.