Град

STITNA-ZLEZDA-1

Zavod za javno zdravlje, za sada, potvrdio je grip kod 20 osoba u Severnobanatskom okrugu. Od tog broja po jedna osoba je iz Čoke i Novog Kneževca, a 18 ih je sa teritorije Kikinde.

-Prvi slučaj gripa potvrdili smo 6. decembra u Kikindi. Oboleli su mahom nevakcinisane osobe, a grip nije izazvao veće komplikacije. Među onima kod kojih je potvrđen gripa bilo je i dvoje dece od kojih je jedno od dve godine, a drugo je školskog uzrasta – saznajemo od epidemiologa dr Tatjane Pecarski, načelnice Centra za kontrolu i prevenciju bolesti Zavoda za javno zdravlje.

Obolenja slična gripu i akutne respiratorne infekcije u najvećoj meri registruju se kod dece od pet do 14 godina, kao i kod starijih osoba.

-Ove godine grip je registrovan ranije u odnosu na prethodne godine – istakla je naša sagovornica.

Grip je tek počeo i još uvek nije kasno za vakcinaciju. Na raspolaganju su dve vakcine „influvak tetra“ i domaća „torlak flu“ koju je proizveo Institut „Torlak“. Da bi se postigla zaštita neophodno je dve do tri nedelje nakon vakcinacije.

A.Đ.

klizaliste-postavka-(3)

I ove godine sugrađani, ali i svi gosti koji posete naš grad, moći će da uživaju u klizalištu koje se postavlja u centru grada. Uživanje u zimskim čarolijama na klizalištu sa ledom omogućili su SC „Jezero“, u saradnji sa Turističkom organizacijom, a pod pokroviteljstvom i podrškom Gradske uprave.

„Ledeno jezero“ biće dostupno mesec dana, a radno vreme klizališta će biti radnim danima od 17 do 21, a vikendom od 17 do 22 sata. Cena ulaznice biće 200 dinara, za termin u trajanju od sat vremena, a isto toliko novca će biti potrebno izdvojiti za iznajmljivanje klizaljki.

Poseta klizalištu prošle godine prevazišla je sva očekivanja jer je za prvih sedam dana zabeleženo 4.000 posetilaca, a očekivanja su da će takvo interesovanje biti i ove godine.

A.Đ.

MEDENO-SELO-R-SELO-(2)

U Ruskom Selu, u udruženju „Torontal“ otvoreno je „medeno“ selo. Napravljeno od jestivih kućica, slatko selo izaziva veliko interesovanje čitavu deceniju. Sve kućice su ručno izrađene i svakoj je poklonjena velika pažnja prilikom ukrašavanja. Pravljenju kućice od medenjaka priključili su se i osnovci koji će jednog dana nastaviti ovu tradiciju. Veliku pomoć imali su od članica udruženja žena „Torontal“.

 

Nastale sa puno ljubavi svaka kućica predstavlja repliku kuća i najvažnijih objekata u samom selu. Centralno mesto sela od medenjaka zazuzima crkva, replika seoske, a tu je i objekat udruženja. U proteklih nekoliko pridružili su se i meštani, tako da u izradi kuća od medenjaka učestvuju svi, kaže Timea Korom iz udruženja žena „Torontal“.

-Deca iz sela pokazala su koliko su maštovitia, dobro su se zabavila i naučila nešto novo. Izradili su dvadesetak kućica. Naš cilj je da svaka porodica napravi medenu kuću koja će im ukasiti sto tokom Božića. Nije teško naparviti testo za medenjake i nije ni najvažnije da kućice budu perfektno ukrašene. Najvažnije je da se oslikavaju sa puno ljubavi i da su ukusne – kaže Timea Korom.

Na samom početku bilo je pet, šest kućica, i svake godine ima ih sve više.

-Za jednu kućicu potrebno je pola kilograma brašna, 100 grama meda i 200 grama šećera. Kada se zamesi testo, tada treba pustiti mašti na volju. Delovi se lepe sa belancima, a šećer u prahu je tu da ih učvrsti. Poslednjih godina trudimo se da napravimo kućice kakve su nekada bile u selu. Radimo po sećanju i želimo da sačuvamo autentičnost – dodala je naša sagovornica.
„Medeno“ selo moći će da se vidi do Božića, 25. decembra.

Udruženje „Torontal“ želi da sačuva običaje, tako da se i ove godine svake nedelje, do Božića, u krugu udruženja pali adventska sveće.

-Ostalo je da se upali još jedna, sledeće nedelje i to sveća koja predstavlja ljubav – rekao je je predsednik „Torontala“ Šandor Talpai.

A.Đ.

CSU-konkurs-Sovembar-(3)

Na tradicionalni likovni konkurs “Sovembar”, posvećen sovama ušarama, u Centar za stručno usavršavanje ove godine stiglo je više od 200 radova. Odlukom žirija, prve tri nagrade dodeljene su kolekcijama radova iz vrtića “Bubamara” iz Ruskog Sela, “Maslačak” iz Bašaida i „Kolibri” iz Kikinde.

Zbog originalnosti i posvećenosti temi, kako je obrazložio žiri, pojedinačna priznanja dobili su: Vuk Lončarević (6 godina), Lana Vučićević (3 godine) i Nemanja Štrbac (3 godine) iz vrtića „Miki“, zatim Ana Suhajda (4 godine) iz vrtić „Duga“ u Novom Sadu, Atina Stanković (6 godina) iz vrtića „Naša radost“ i Sara Uzelac iz vrtića „Kolibri“.

Malim umetnicima nagrade juče je, u Centru za stručno usavršavanje, uručila Marijana Mirkov, resorna članica Gradskog veća. Ove godine konkursu se pridružio i „Foto Sretenović“, koji je poklonio vaučere za personalizovane porodične ili dečije novogodišnje kalendare.

Svi radovi, uključujući i nagrađene, mogu se pogledati na Instagram nalogu  Naučnog kluba Kikinda. Centar za stručno usavršavanje konkurs je sproveo u saradnji sa Turističkom organizacijom i Gradom Kikinda.

nasa-kuca-drz-sekretar-(3)

Poboljšanje socijalne zaštite u državnim ustanovama, problemi sa kojima se susreću zaposleni, kao i uvođenje novih načina pomoći bile su teme o kojima je, tokom radne posete Kikindi državni sekretar Ministarstva za rad, boračka i socijalna pitanja Đorđe Todorov, razgovarao sa predstavnicima Centra za socijalni rad i Centra za pružanje usluga socijalne zaštite „Naša kuća“. Gradonačelnik Mladen Bogdan i član Gradskog veća Željko Radu, prilikom posete, upoznali su državnog sekretara o svim merama socijalne zaštite koje sprovodi lokalna samouprava, sa posebnim osvrtom na „Našu kuću“ koja zbrinjava dosta korisnika.

-Drago mi je što u Kikindi postoji ovakva ustanova socijalne zaštite i da se prepoznaje njena važnost i vrednost. Neophodno je da čitavo društvo shvati koliki je značaj zaposlenih u ustanovama socijalne zaštite koji su svakodnevno u kontaktu sa korisnicima i njihovim porodicama. Na ministarstvu je da pruži institucionalnu pomoć, naročito kada su kadrovi u pitanju, na šta su nam pažnju skrenuli zaposleni u Centru za socijalni rad. Kadrovski potencijal je ograničen u svim lokalnim samoupravama u našoj zemlji. Potrudićemo se da ovo pitanje rešimo sistemski -rekao je Todorov.

Todorov, Bogdan i Radu posetili su i gradilište na kojem niče buduća zgrada Centra za socijalni rad.

 

-Izgradnja teče dobrom dinamikom. Očekujem da ćemo do juna 2025. godine imati gotov objekat. Nova zgrada Centra za socijalni rad važna je za naš grad jer ćemo dobiti funkcionalnu zgradu, umesto sadašnje koja je neuslovna. To će nam omogućiti da uvedemo nove mere i programe iz domena socijalne zaštite, a korisnici će imati bolje uslove. Ukazali smo na nedostatak kvalifikovanog kadra, iako se lokalna samouprava trudi da pomogne i u ovom domenu rada – naveo je gradonačelnik Bogdan.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Kikindski portal (@portalkikindski)

V.d. direktorica Centra za pružanje usluga socijalne zaštite „Naša kuća“ Nikoleta Pavlov ima ideje koje će unaprediti boravak korisnika.

-U toku je izrada novog Pravilnika o bližim uslovima i standardima koji utiče na naš rad, i šta bi ga moglo poboljšati. Izneli smo i dugoročne planove, ali i usluge koje bi nam bile od pomoći u radu sa korisnicima. Dobar deo naših sugrađana nema nikakvu uslugu, a neophodna im je. Mi imamo ideju kako bismo im pomogli – napomenula je Nikoleta Pavlov.

A.Đ.

milivoj-omorac-(4)

Kulturno prosvetno društvo „Milivoj Omorac“ iz Iđoša organizovalo je muzički događaj pod nazivom „Nek’ je život igra i pesma“. Kako je društvo ponovo aktivno, ovo je kruna jednogodišnjeg rada, istakla Nikolina Jocin, predsednica pomenutog društva.

-Naša želja bila je da zajedno sa meštanima i gostima proslavimo prvi rođendan, da pokažemo šta smo uradili i koliko nas je u društvu. Okupljamo decu od pet godina, mlade, pa sve do meštana koji imaju 30 godina. Imamo folklorne sekcije, dramsku sekciju i hor. Imamo puno talentovanih i na nama je da ih usmerimo da ga razvijaju i neguju – dodala je Nikolina Jocin.

 

Iđošani su ispunili Dom kulture do poslednjeg mesta i time podržali sve što društvo radi.

-Posle decenije pauze ponovo je počelo sa radom naše Kulturno prosvetno društvo i za kratko vreme okupilo je stotinak članova svih uzrasta. Pored toga što imamo članove koji čuvaju tradiciju, imamo i dramsku sekciju koja je uradila sedam predstava. Pomažemo koliko možemo, a u toku je i uređenje Doma kulture u kom se društvo nalazi – rekao je Goran Stančul, član Saveta MZ Iđoš.

 

Događaju su prisustvovale članice Gradskog veća Marijana Mirkov i Melita Gombar, kao i gradonačelnik Mladen Bogdan.

-Za iđoško društvo je specifično da okupljaju porodice odnosno decu i roditelje. To je značajno, naročito jer se nalazi u selu. Na lokalnoj samoupravi je da podrži sve dobre inicijative meštana i da im pomogne da se razvijaju – navela je članica Gradskog veća Marijana Mirkov.

A.Đ.

jefimija-ples-r-selo-(7)

Udruženje žena i plesni studio „Jefimija“ iz Ruskog Sela organizovali su „Novogodišnji  festival plesa“. U Osnovnoj školi „Gligorije Popov“ pored članova „Jefimije“, učestvovali su i mališani iz vrtića „Bubamara“, KUD-a „Petar Kočić“ iz Novih Kozaraca, kao i plesne škole „Dance and soul“.

-Koncert je i donatorski. Sva prikupljena sredstva usmerićemo našem vrtiću „Bubamara“ za kupovinu najneophodnijeg za rad sa decom. Na koncertu se predstavilo šezdesetak plesača -istakla je Snežana Aćimović, predsednica udruženja „Jefimija“.


Događaju su prisustvovali Mladen Bogdan, gradonačelnik i Dijana Jakšić Kiurski, pomoćnica gradonačelnika.


-Rusko Selo je primer kako se poštuju i vole meštani koji žive u multinacionalnoj sredini. Hvala svima koji, zajedno sa predstavnicima Mesne zajednice, svakodnevno rade na tome da nam deca žive boljim životom i da ovo mesto bude još bolje i lepše – istakao je gradonačelnik Bogdan obraćajući se okupljenima.


Studio plesa „Jefimija“ radi u Kikindi, a prošle godine otvoreno je i odeljenje u Ruskom Selu.


A.Đ.

 

radnici-sri-lanka-3

Firma za proizvodnji drvne ambalaže „Pop Lukić“ iz Banatskog Velikog Sela osnovana e 2001. godine. Od porodičnog posla došli su do preduzeća koje izvozi svoje proizvode u zemlje Evropske unije, a sa povećanjem proizvodnje suočili su se sa problemom nedostatka radnika. Vlasnici su braća Svetislav i Đorđe Lukić i kako bi došli do neophodne radne snage unajmili su radnice i radnike iz Šri Lanke.

-Proizvod se dobro prodaje i ulaganje u kvalitetnu proizvodnju dalo je rezultate. Kako bi ispoštovali kupce, ali i naše zaposlene, morali smo da angažujemo radnike iz inostranstva. Dugo smo tražili radnike u našem okruženju, ali ih nismo našli. Čuli smo za agencije koje uvoze radnike. Najpre smo imali Indijce, njih sedmoricu za koje mislim da su najpre bili zaposleni u fabrici „Toza Marković“. Bili su tu nekoliko meseci i otišli su. Iskreno, smatram da smo im mi bili samo usputna stanica do zemalja Evropske unije koje su im bile krajnji cilj. Pre pola godine dobili smo preporuku od firmi koje se bave sličnom proizvodnjom da angažujemo radnike iz Šri Lanke. Tražili smo da to budu žene s obzirom na to da posao nije težak – pojašnjava Svetislav Lukić.

Među onima koji su trbuhom za kruhom prevalile hiljade kilometara da bi stigle do Banataskog Velikog Sela je i četrdesetdvogodišnja Dineta Sanameri. U Kikindi je našla i ljubav, živi sa Milanom, takođe radnikom firme „Pop Lukić“.

-Došla sam prošle godine u aprilu. Posao nije težak, a ljudi su ljubazni. Zavolela sam Srbiju iako je potpuno drugačija od Šri Lanke. Najteže se privikavam na zimu. Hrana je odlična, iako je potpuno drugačija od naše i mnogo sam zavolela burek. Jezik još uvek nisam savladala, ali se trudim. Želja mi je da imam dobar život i ovde sam sigurna da ću ga pronaći. Kuće u Šri Lanci su veće, ali vaše, u Srbiji, su lepše i bogatije. Pre dolaska u Banatsko Veliko Selo radila sam u Hong Kongu osam godina i jedino čemu stremim je da ostanem ovde – saznali smo od Dinete.

Ima stara 26 godina je došla u aprilu i privikava se na nov način života, kulturu i sve ostalo.

-Sviđa mi se Srbija i volela bih da ostanem ovde. Srbi su ljubazni i nasmejani, ali ono na čega još uvek ne mogu da se naviknem je činjenica da su glasni. Sviđa mi se hrana, naročito testa. Otac mi je preminuo i u Šri Lanki imam samo majku s obzirom na to da sam jedinica. Cilj mi je da zaradim dovoljno novca i da i majku dovedem u Srbiju. Imam momka koji je takođe u Srbiji, zaposlen je u Borči i viđamo se kad god možemo – kazala nam je Ima.

Na pitanje da li je isplativo, Svetislav Lukić kaže:

-Nije jeftino. Svi strani radnici imaju osiguranje, fiksnu platu, obezbeđen stan i novac za hranu. Svaki sat prekovremenog rada se dodatno plaća. Zahvaljujući njima završili smo dobro sezonu i ispoštovali sve kupce. Nisu radnici kao što su naši državljani, ali su korektni i trude se. Kada ih pitamo kako im je kod nas, tvrde da im je dobro. Lepo su se snašli i deo njih je već dugo van rodne zemlje. Jedna od radnica bila je dugo u Pekingu, a jedan od radnika deset godina proveo je radeći u Dubaiju – dodao je Lukić.

Firma „Pop Lukić“ najviše proizvodi drveni patos za gajbe koje izvozi u Francusku, Italiju i Grčku. Proizvode i gajbe za voće za domaće tržište, kao i palete.

A.Đ.

jelka-bvs-(4)

U Banatskom Velikom Selu okićena je jelka, a novogodišnja rasveta krasi centar sela. U stvaranju novogodišnje atmosfere priključili su se svi, a inicijativa je potekla od meštanke Đurđine Vojvodić koja je i prošle godine organizovala ukrašavanje sela.

Novogodišnjoj magiji najviše su se obradovali najmlađi koji su takođe dali svoj doprinos.

Da bi sve bilo bajkovito, kako i treba da bude za Novu godinu, svečanom paljenju novogodišnje rasvete prisustvovao je i Deda Mraz koji je stigao na kočijama i na radost mališana delio je slatkiše, dok su stariiji posluženi kuvanim vinom.

A.Đ.

 

police-378255-1280

Optužnica koju je Više javno tužilaštvo u Zrenjaninu podiglo protiv okrivljenog N. M. (72) iz Kikinde, zbog krivičnog dela neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga, potvrđena je pravosnažnim rešenjem Apelacionog suda u Novom Sadu, prenosi zrenjaninski.rs.

Optužnicom se ovom vremešnom Kikinđaninu stavlja na teret da je 22. septembra ove godine, u Kikindi, u kući u kojoj živi, neovlašćeno radi prodaje držao različite vrste opojnih droga.

Kod njega je pronađeno više od kilogram kanabisa, oko 800 grama amfetamina i manja količina kokaina.