Град

korindjasi-2024-(6)

Gradska kuća i ove godine na Badnje veče, otvorila je vrata korinđašima koji su šaljivim pesmicama domaćinima su poželeli srećno Badnje veče, dobro zdravlje i rodnu godinu. Više stotina mališana strpljivo je čekalo da korinđaju gradonačelnika Mladena Bogdana i njegove saradnike. Zauzvrat su dobili voće i slatkiše.

Među njima je bio i dvanaestogodišnji Vanja Radin.

-Ja sam mali Bata, otvorte mi vrata, da vam vidim jelku i poljubim ćerku – ovako je Vanja korinđao. -I prošle godine bio sam u Gradskoj kući i svidelo mi se kako izgleda, pa sam došao opet. Korinđam u svojoj ulici kod komšija i sakupim puno slatkiša. Ovom običaju se najviše radujem.

Anđela Mirkov (14) takođe, voli da korinđa.

-Prvo dođem kod gradonačelnika, a posle toga idem u komšiluk i kod drugara. Nakupim slatkiša i trudim se da ih rasporedim, da ih ne pojedem sve za jedno veče.

Korinđanje je običaj koji je opstao još jedino na severu Banata, te je i naš zadatak da ga sačuvao, rekao je ovom prilikom gradonačelnik Bogdan.

-Važno nam je da korinđanje prenosimo na sve generacije. Godinu u Gradskoj kući počinjemo tako što darujemo našu decu. Deca nam unose radost, ali i daju motivaciju i snagu i energiju da u svim danima koji nam dolaze radimo još bolje i više. – dodao je prvi čovek grada.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski)

Pesmice koje deca recituju su šaljive i kratke. Ne postoji dete u Kikindi i okolini koje ne zna bar dve recitacije i rado korinđa. Neke od recitacija koje se govore stare su više od sto godina. Prenose se sa generacije na generaciju, a neke se i menjaju shodno savremenom dobu.

A.Đ.

paljenje-badnjaka-(2)

U porti pravoslavne crkve Svetog Nikole u prisustvu sugrađana i sveštenika badnjak je osvećen i upaljen. Doneli su ga konjanici i konjari sa zapregama i fijakerima okićeni hrastovim grančicama. Kum badnjaka ove godine bio je Ilija Rađenovć, predsednik Kikindskog konjičkog udruženja.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski)

-Velika je čast biti kum na najradosniji hrišćanski praznik. Predstavljam ne samo sebe, nego sve članove mog udruženja, koji, pre svega neguju tradiciju. Svi smo se okupili i već jutros u pet sati krenuli smo da sečemo badnjak. U povratku smo obišli prijatelje, poljoprivrednike i članove kluba. Negovanje ove tradicije svima nam je važno i istrajaćemo u tome – rekao je Rađenović.

Po badnjak je bio i Žika Beleslin, član Kikindskog konjičkog udruženja.

-Krenemo u ranim jutarnjim satima i završimo kasno u noć. Posetili smo veliki broj porodica i svi su nas dočekali sa osmehom. Po badnjak, sa lipicanerima Marom i Dravom i kolima odlazim četvrtu godinu zaredom. Poštujem i volim ovu tradiciju i na nama, mlađima, je da je održimo – istakao je Žika Beleslin.

Konjar Ivan Rakić iz Kikinde zajedno sa kumom Zoranom Divljakom iz Ruskog Sela, sinom Nikolom i kolegom Čedomirom Sivčevim, takođe je na Gradski trg doneo badnjak.

-Ličnim primerom moramo učiti mlađe kakvi su nam običaji i tradicija i kako ih poštovati. Po meni, Badnji dan i Božić su najveći i najradosniji hrišćanski praznik i važno ga je obeležiti kako dolikuje – naveo je Rakić.

Sveštenici Pravoslavne crkvene opštine čestitali su okupljenima Badnji dan i pozvali ih da sa unošenjem badnjaka u svoje kuće unesu i mir.

Paljenju badnjaka prisustvovao je i gradonačelnik Mladen Bogdan, pomoćnica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski, narodni poslanik Milenko Jovanov i njihovi saradnici.

U crkvi su građani odlazili po badnjake koje su odneli svojim kućama, a ove godine pripremljeno ih je oko dve hiljade. U isto vreme osvećenje i paljenje badnjaka organizovano je i u hramu Svetih Kozme i Damjana.

A.Đ.

badnjak-gradska-kuca-(5)

Kuglašice Kike i gradonačelnik Mladen Bogdan sa saradnicima uneli su badnjak u Gradsku kuću. Kako je istakao prvi čovek grada, badnjak je unet kako bi doneo još više prosperiteta, zdravlja, blagostanja i mudrosti.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski)

-Običaj je, oduvek, da domaćin unosi badnjak u kuću koji simboliše ognjište. Ovo je naše, gradsko, ognjište, oko kog se okupljaju svi naši sugrađani. Da nam ognjište večno živi i da nam donese napredak uz poruku da nam iz godine u godinu badnjak i Badnji dan pomogne u ovim izazovnim vremena da imamo mudrosti, snage i strpljivosti da uradimo još bolje i još veće stvari za naš grad. Svim mojim Kikinđanima želim da u miru i blagostanju provedu ovaj sveti dan – rekao Mladen Bogdan.

A.Đ.

Bozicni-koncert-(1)

Pred velikim brojem vernika, u Hramu Svetih Kozme i Damjana večeras je održan tradicionalni Božićni koncert koji su priredile pevačke grupe Akademskog društva za negovanje muzike „Gusle“.

Božić, kao jedan od najvećih hrišćanskih praznika zauzima posebno mesto u srcima našeg naroda, rekla je Marijana Mirkov, članica Gradskog veća koja je, u ime lokalne samouprave, prisustvovala događaju.

– Božić okuplja porodicu i neguje ono što je najkvalitetnije – zajedništvo i ljubav. Običaji u toku proslave vraćaju nas našim korenima, na taj način negujemo tradiciju i kulturu i stvaramo uspomene za našu decu. Večeras ovde osećamo duh pravoslavlja i, zahvaljujući članovima „Gusala“, na najlepši način idemo u susret Božiću – istakla je Marijana Mirkov.

Obrativši se prisutnima, i čestitajući predstojeći praznik, protojerej Boban Petrović, starešina Hrama Svetih Kozme i Damjana, rekao je da je smisao običaja da, koliko god je to moguće, živimo sa njima.

– Naša dužnost kao sveštenika je da ukažemo, a poslušaće oni koji hoće. Puno ljudi danas zna običaje, oni su vrednost našeg naroda, ali malo nas živi sa njima. Čuo sam mnogo pesmica za korinđanje, nekome je simpatično i smešno, ali nekome su one i skrnave za Badnje veče. Po starim običajima, kada su deca dolazila da korinđaju, domaćin bi ih prvo pitao „Znate li Roždestvo“. Roždestvo je božićna pesma koja opevava rođenje Hristovo, radost Bogorodice koja je rodila Bogomladenca Hrista. Želim vam da što više živimo sa tim običajima i zato vas molim da obožite sve što radite. Kakav god da je običaj, on mora čoveka da približava Bogu. Nema čoveka bez slabosti, ali kada se približi Bogu, u njega se nikada neće razočarati – rekao je protojerej Petrović.

Igor Popov, glavni umetnički rukovodilac ADZNM „Gusle“, podsetio je da Društvo u ovom hramu nastupa već peti put, ovoga puta sa tri pevačke grupe i jednim muškim duetom.

– Naša izvođačka ženska pevačka grupa jedna je od najboljih u Srbiji. Malo je grupa koje imaju tako širok repertoar – one pevaju i stare, tradicionalne srpske božićne pesme, i duhovnu, crkvenu muziku – naveo je Popov. – Našim pevačkim grupama ovo je omiljeno mesto za nastup u gradu, pre svega zbog odlične akustike, ali i zbog osećaja i energije u ovom hramu, što je neprocenjivo.

Izuzetan nastup svih članova pevačkih grupa u posebnoj atmosferi Hrama uveo je sve prisutne u najveći hrišćanski praznik koji se proslavlja u utorak. U ponedeljak, na Badnji dan, od 15 sati u ovom, kao i u ostalim pravoslavnim hramovima, unosiće se badnjaci koji će, posle čina osveštavanja, biti deljeni vernicima. Božićno jutrenje počeće u 7 sati. Od 9 sati služiće se Sveta liturgija, posle koje će se lomiti božićna česnica.

S. V. O.

Badnjaci-(3)

Uoči Badnjeg dana i Božića, koje pravoslavni vernici obeležavaju u ponedeljak i utorak, i ove godine je bogata ponuda isečenih i ukrašenih badnjaka na Gradskoj pijaci, zatim oraha i bombona za korinđaše, žita za Božić, ali i posebnih kreativnih aranžmana.

Milanka, koja se, kako kaže, bavi prodajom cveća, pripremila je simbolično ukrašene badnjake.

– Tu su osnovna obeležja – osim hrasta, i slama, žito, orasi i crvena trakica. Kupuju ih svi, i stariji i mlađi sugrađani. Badnjaci su 150, a žito 100 dinara i sve sam odmah prodala – kaže Milanka.

Na pijaci je danas bila i Bosa, koja kaže da dolazi samo dva puta godišnje, kada prodaje Ivanjske venčiće i badnjake. Na ovoj tezgi badnjaci su, takođe, 150 dinara, 250 dinara je pola kilograma oraha u ljusci, žito je 100 dinara, a žito u saksiji ukrašenoj malim badnjakom – 150 dinara. Bosa je napravila i zanimljivu božićnu korpicu koja košta 500 dinara.

– Danas nisam puno prodala, očekujem da će se više kupovati sutra i u ponedeljak ispred crkve. Tada donesem i veće, posebno ukrašene badnjake za moje posebne kupce koji dođu svake godine, a uvek imam i nekoliko velikih grana, sa slamom, klasjem žita i orasima, jer ima ljudi koji ih stavljaju ispred kuće – priča Bosa.

Pored badnjaka i žita, posebne aranžmane sa svim simbolima Badnjeg dana i Božića pronašli smo kod Borislave.

– Imam i jedinstvene aranžmane koje pravi moja ćerka Marija – paorska kola koja nose sve što simboliše predstojeći praznik – žito, badnjak, klasje žita, orahe i slamu i pletena su od papira. Posle praznika mogu da se sačuvaju i da posluže i za naredne godine. Mala kola su hiljadu, a velika 1.300 dinara – kaže Borislava i dodaje da se prodaju jako dobro, i da očekuje da će sutra, na pijačni dan, prodaja biti još bolja.

Prema hrišćanskoj simbolici, badnjak predstavlja hrast koji su pastiri doneli u vitlejemsku pećinu gde je rođen Isus i koje je pravedni Josif založio da ugreje hladnu pećinu. Varnice koje su poletele u nebo su najavile poseban događaj. Takođe, badnjak je najava Časnog krsta Hristovog.

Po paganskim običajima, badnjak je povezan sa sunčevim ciklusom i predstavlja deo poštovanja sunca. Spaljivanjem hrasta (svetog drveta) se iz vatre rađalo novo sunce i zato je proslavljano u krugu ognjišta.

Iako se misli da je kult badnjaka autentično slovenski, on je raširen svuda po Evropi. Srbi i Rusini lože badnjak. Rusi i Bugari lože jelku, a nekada su ložili hrast. U Vojvodini i Hrvatskoj Srbi unose badnjak u kuću.

S. V. O.

pejovic-drz-sekretar
Državni sekretar Ministarstva za brigu o porodici i demografiju, Radoš Pejović, zajedno sa gradonačelnikom Mladenom Bogdanom i v.d. direktoricom Opšte bolnice dr Vesnom Tomin, posetio je Porođajno odeljenje kikindske Bolnice i uručio poklone bebama rođenim ove godine.
Tokom razgovora sa majkama Pejović je izrazio zadovoljstvo što je Kikinda od početka godine bogatija za osam novorođenčadi. Podsetio je i na iznose roditeljskih dodataka koji su za prvo u  jednokratnaoj isplati od 500.000 dinara, za drugo dete 600.000 dinara na 24 mesečne rate od po 25.000 dinara. Za treće deteiznos je 2.280.000 dinara, u 120 mesečnih rata od po 19.000 din i za četvrto dete je 3.180.000 dinara, koje se isplaćuje na 120 rata po 26.500 dinara. Ovom prilikom istaknuto je da roditelji dece rođene posle 1. januara 2024. godine dobijaju dodatni iznos od 7.500 dinara za opremu za dete, koji se isplaćuje uz roditeljski dodatak.
Pejović je majke informisao da pod određenim uslovima mogu koristiti povoljne kredite u Poštanskoj štedionici. Na kraju je uputio čestitke svim majkama, posebno istakavši majku prve bebe, koja je dobila svoje treće dete i dolazi iz ruralne sredine. Naglasio je koliko je važno podsticati ostanak mladih u selima i očuvanje lokalnih zajednica
CK-DDK-(2)

Prvoj ovogodišnjoj akciji Zavoda za transfuziju krvi Vojvodine i kikindskog Crvenog krsta, danas se odazvalo 38 potencijalnih davalaca krvi. Dragocenu tečnost darivalo je njih 35, od kojih su dva nova davaoca i četiri žene. Kao znak zahvalnosti za humanost, davaocima su poklonjeni vitamini.

Sledeća akcija dobrovoljnog davalaštva zakazana je za četvrtak, 23. januar.

crkva-topola-sredjena-(1)

Unutrašnjost crkve Svetog Petra i Pavla u Banatskoj Topoli je završena. Podsetimo da su temelji crkve u ulici Vuka Karadžića 12 izliveni su u septembru 2023, uz blagoslov njegovog visokog preosveštenstva mitropolita banatskog Nikanora, i za godinu i dva meseca ogroman posao je urađen.

-Čekamo, do Bogojavljenja, da nam stignu carske i đakonske dveri, odnosno vrata na ikonostasu i unutrašnjost je u potpunosti završena – saznajemo od sveštenik Aleksandra Lekića. – U ovoj godini očekuje nas još da uradimo fasadu, da postavimo oluke i da izgradimo malu salu.

Unutrašnjost crkve, nakon što je ukrašen plafon i završeno popločavanje, krase ikone na platnu koje se postavljaju na zidove.

– Imali smo podršku blagovernog naroda, ali i naše eparhije. Za svako mesto važna je pravoslavna svetinja jer okuplja narod. Svete Liturgije su prve i poslednje subote u mesecu i uvek ima vernika. Prvi put ove godine na Badnji dan biće organizovano sečenje badnjaka ujutro u 7.30 sati, a u 18 časova služiće se večernja služba i biće paljen badnjak. Na sam Božić večernja Liturgija i osvećenje česnice biće u 15 sati. Ovo je prvi put za 235 godina, koliko postoji Banatska Topola, da se obeležava Badnji dan i Božić u pravoslavnoj crkvi – kaže naš sagovornik.

Temelji, krst i crkvena zvona na hramu su osveštani i preostaje, pošto se sve završi, osvećenje same crkve. Hram je izgrađen u stilu jednobrodne građevine sa tornjem preslice. Mediteranski je tip crkve i jedinstvena je u Banatu.

A.Đ.

 

 

new-years-day-

Da sa lepim mislima i željama započnemo godinu pomogli su i čitaoci Kikindskog portala koji su uputili novogodišnje čestitke.

Sugrađanka Danka:

– Svima želim puno zdravlja. Kad imamo zdravlje, imamo sve. A svega ostalog će biti!

Tanja iz Švajcarske:

– Svojim Kikinđanima želim mir, slogu i zdravlje!

Milan, penzioner:

– Pre svega, želim nam dobro zdravlje i mir, da svi imaju posla i da malo vedrije gledamo u budućnost.

Dragana, studentkinja:

– Sve najlepše svima, da budu zdravi, srećni i zadovoljni, i da se ove godine obogate!

Dragoslava, penzionerka:

– Želim svima da budu svoji, da misle svojom glavom, da misle na budućnost i da rade, bez rada nema ničeg!

Srećna vam nova godina!