Град

PSS-(4)

Povodom obeležavanja značajnog jubileja, 70 godina rada Poljoprivredne stručne službe (PSS) u Kikindi, u svečanoj sali Gradske kuće danas je organizovana svečana akademija.

Ranije poznata pod nazivom Poljoprivredna stanica „Agrozavod“, ova stručna služba više puta je menjala naziv, ali je uvek ostala na svom zadatku savetodavca, rekao je direktor PSS, Mladen Đuran.

– Poljoprivredni proizvođači kod nas mogu da dođu do najnovijih informacija, ne samo kada su u pitanju podsticaji, već im i prenosimo znanja o novim tehnologijama. Mi smo spona između njih i poljoprivrednih fakulteta i prilagođavamo im i približavamo nova znanja, pokazujemo im na koji način da ih primene. Uvek smo ostali na svom osnovnom usmerenju – na obezbeđivanju poljoprivredne proizvodnje u ratarstvu i stočarstvu, očuvanju poljoprivrednih resursa, životne sredine, zdravlja ljudi, životinja i biljaka, i to su principi kojih smo se držali svih ovih 70 godina – istakao je Đuran.

Svečanom skupu prisustvovali su i pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Sektoru za ruralni razvoj Aleksandar Bogićević, i pomoćnik resornog pokrajinskog sekretara u Sektoru za zaštitu, uređenje i korišćenje poljoprivrednog zemljišta, Petar Samolovac.

– Pokrajinski sekretarijat radi na tome da unapredi rad poljoprivrednih stručnih službi – rekao je Samolovac. – Naredne godine ćemo, za uzorkovanje zemljišta, obezbediti savremeno vozilo sa sondom. Za poljoprivrednike Pokrajina i Republika redovno raspisuju konkurse, i oni, generalno, imaju poverenja u Poljoprivredne stručne službe jer tu dobijaju objektivne savete. Ne favorizuju se ni hemijske ni semenske kuće i uvek su na usluzi poljoprivrednicima. Unapredićemo rad službi savremenom opremom i digitalizovaćemo podatke jer bez toga ne možemo da planiramo budućnost poljoprivrede kod nas.

Lokalnu samoupravu predstavljali su gradonačelnik Mladen Bogdan i član Gradskog veća zadužen za poljoprivredu i zaštitu životne sredine, Đorđe Tešin.

– Imamo veoma dobru saradnju sa ovim savetodavnim telom, pre svega u edukaciji poljoprivrednih proizvođača i u programu besplatne analize zemljišta pre setve za koji Grad daje podsticajna sredstva i subvencije, dok se, uz pomoć platforme eAgrar, oni i uključuju u savremene trendove – izjavio je Tešin. – Gradska uprava i Poljoprivredna stručna služba razmenjuju podatke u kreiranju akata od značaja za razvoj poljoprivredne proizvodnje bez kojih se ne mogu donositi zakoni i propisi, te im, i na taj način, olakšavamo pravno-formalne procedure u njihovom poslovanju.

Povodom proslave jubileja, uručene su plakete Ministarstvu i Pokrajinskom sekretarijatu, Gradu Kikinda i Opštini Novi Kneževac, kao organima koji su najviše doprineli razvoju savetodavstva i poljoprivrednih stručnih službi sa kojima Služba u Kikindi ima najčešću saradnju.

Uz posebnu zahvalnost, plaketa je dodeljena i bivšem dugogodišnjem direktoru i suosnivaču, Ratku Rožiću. Rožić je kao agronom u ovoj službi proveo 45 godina, čitav radni vek, a na njenom čelu bio je 18 godina.

– Rad Poljoprivredne stanice imao je puno dobrih rezultata – naveo je Rožić. – Ono što nas je posebno odlikovalo bila je izuzetna porodična atmosfera i,  zahvaljujući takvom kolektivnom radu, bili smo veoma uspešni. Mnogo mi znači ovo priznanje, posebno jer sam ga dobio toliko godina po završetku mog radnog veka, ostao sam im u lepom sećanju i zahvalan sam im na tome. Moram da istaknem da je to priznanje i svima koji su doprineli da uspešno radimo.

Obeležavanju jubileja PSS u Kikindi prisustvovali su i predstavnici saradničkih službi, kompanija i mnogobrojni gosti.

DCIM100MEDIADJI_0539.JPG

Mehanizaciju, neophodnu za održavanje saobraćajnica uoči zimskog perioda danas je prikazao višegodišnji partner lokalne samouprave, zrenjaninska kompanija „Eko gradnja“. Prisustvovali su joj Mladen Bogdan, gradonačelnik Kikinde i komandant Štaba za vanredne situacije, i  Miroslav Dučić, član Gradskog veća i predsednik štaba Zimske službe.

Sva potrebna mehanizacija, vozila ljudski i stručni kapaciteti spremni su u skladu sa planom Zimske službe – rekao je Zoran Bjelan, tehnički direktor u „Eko gradnji“.

– Spremni smo i za ekstremne uslove i za vanredne situacije. Prema najavama, mogući su loši vremenski uslovi, i mi ćemo, u tim slučajevima, mehanizaciju pojačati dodatnim grejderima, buldozerima i kamionima. Apelujem na građane, posebno na vozače, da se ponašaju u skladu sa vremenskim uslovima na terenu, da prilagode brzinu kretanja, jer je to jedini način da mi uradimo svoj deo posla i da budemo bezbedni – naveo je Bjelan i dodao da je ova firma već postavila signalizaciju sa ograničenjima i tablama za vremenske uslove.

Kako je objasnio, radi se sa tri kamiona sa posipačima i jednim manjim vozilom za uže ulice, prilaze bolnici i zdravstvenim službama, a, ukoliko dođe do navejavanja snega, angažuje se i grejder.

– Važno nam je da ulice i putevi budu prohodni, da obezbedimo nesmetan saobraćaj u toku zimskog perioda i mogu da potvrdim da će tako i biti – istakao je gradonačelnik Bogdan. – Trudićemo se da Zimska služba radi nesmetano, svakodnevno smo u kontaktu sa Štabom i pratimo vremensku prognozu. Nije moguće očistiti sve ulice, važni su nam prvi prioriteti i putevi prema seoskim mesnim zajednicama. Mi održavamo većinu tih saobraćajnica, dok je za neke, državne puteve do sela na teritoriji grada, zadužena firma „Vojput“. Reagujemo u skladu sa merama koje je propisao Štab za vanredne situacije i sneg nas neće iznenaditi.

Đorđe Klenanc, rukovodilac Zimske službe JP „Kikinda“ i član štaba Zimske službe objasnio je da su saobraćajnice prvog prioriteta u gradu glavne ulice, pristupi zdravstvenim ustanovama, školama i vrtićima, i opštinski putevi prvog reda koji povezuju naseljena mesta na teritoriji grada.

– U slučaju vanredne situacije, Štab definiše više prioritete – naveo je Klenanc. – Može da dođe do obustavljanja saobraćaja na nekim od opštinskih puteva jer do naseljenih mesta ne postoji samo jedna pristupna saobraćajnica. U vanrednim situacijama nemoguće je očistiti sve pravce, pa će neki putevi ostati neočišćeni. Mi smo u obavezi da, četiri sata od prestanka padavina pospemo so i uklonimo rastopinu sa puteva prvog prioriteta. Po saobraćajnicama na kojima ostane utabanog snega posipamo kameni agregat. Građani treba da znaju da ne može sve biti očišćeno do suvog asfalta, ali će vožnja i po utabanom snegu biti prihvatljiva.

Klenanc je rekao da je izdat nalog za nabavku prve tranše od 150 tona soli, što je dovoljno za prvi deo zime i da će se, nadalje, postupati u skladu sa vremenskim prilikama i stanju na putevima.

S. V. O.

ritejl-otvaranje-(5)

Ritejl park „Nest“ otvoren je danas u 9 sati i od samog početka pa sve do večernjih časova prvi tržni centar u gradu bio je pun sugrađana, ali i kupaca koji su došli iz obližnjih mesta. Među njima su bile i sugrađanke Jelena Savić i Svetlana Pavlovski.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski)

-Radujem se „New Yorkeru“ i prodavnici „Sinsay“. Zbog oce dve prodavnice najčešće sam išla u zrenjaninski tržni centar. Trebalo nam je ovakvo mesto i dugo smo ga čekali – saznali smo od Jelene Savić.

I Svetlana Pavlovski slaže se da je tržni centar trebao našem gradu.

-Zbog kupovine sam odlazila u Novi Sad. Sada konačno imamo lep tržni centar koji nam je, ruku na srce, nedostajao. U proteklom periodu, zajedno sa otvaranjem „Houm centra“ zaista je puno urađeno – dodala je Svetlana Pavlovski.

Na površini od oko 5.300 kvadratnih metara otvoreno je 12 lokala među kojima su „Maxi“, „Sinsay“, „New Yorker“, „Sport vision“, „Planeta sport“, apoteka „Benu“, „Tehnomedia“, „Mobiltime“, „Đak sport“, „Lilly“, „Pepco“, „Frida“, „Pet Zone“, menjačnica.

Tržni centar otvorili su Bojana Koljenšić, direktorica kompanije „RC Europe RSB“ i gradonačelnik Mladen Bogdan.

-Ovi je prvi ritejl park u Kikindi i odabrali smo vaš grad jer smo smatrali da ima potencijal za ovakvim tržnim centrom. Zakupci su ti koji su tražili da imaju ovakav prostor i mi smo im izašli u susret. U investiciju je uloženo više od pet miliona evra – navela je Bojana Koljenšić.

Tržni centar ima i igralište za decu, stotinak zaposlenih, kao i 100 parking mesta. Ovaj deo grada novo je mesto za okupljanje, a do pre kratkog vremena bilo je ruglo.

 

-Imamo čime da se ponosimo i ovo je veliki dan za naš jer smo dobili dugo željeni ritejl park. Nakon skoro dve godine investicija je privedena kraju. Velika gužva govori o tome koliko nam je ovakav sadržaj nedostajao i sada imamo prostor koji može da zadovolji sve potrebe. I rekonstrukcija dela ulice Mihajla Pupina je u samom finišu i kompletni radovi završiće se do kraja meseca – precizirao je gradonačelnik Bogdan.

Povodom otvaranja otvoreni su razni programi za decu, kao i koncert Miloša Živkovića i benda „Metropolis“.

Ritejl park otvoren je svakog dana od 9 do 21 sat.

A.Đ.

Slava-Hrama

Srpska pravoslavna crkvena opština danas je, svetom liturgijom, pričešćem vernika i rezanjem kolača, obeležila praznik i crkvenu slavu Sveti Vrači, u Hramu svetih Kozme i Damjana. Prvi put vernici su pozvani na službu novim zvonima ovog hrama.

– Posebna mi je radost što nova zvona upravo danas prvi put najavljuju početak Svete liturgije. Kupili smo tri nova crkvena zvona koja će biti pri ovom svetom hramu i najavljujemo izgradnju novog zvonika koju ćemo započeti na proleće – rekao je starešina Hrama svetih Kozme i Damjana, protojerej Boban Petrović. – Zahvaljujem se svima na prilozima, do sada smo prikupili polovinu iznosa i zato upućujem poziv za pomoć da sakupimo i ostatak sredstava, kako bismo ih isplatili u potpunosti. Ova zvona će, dok je sveta i veka, pozivati vernike na bogosluženja i objavljivati važne i radosne događaje.

Zvona, težine 800, 400 i 200 kilograma, izlivena su u Livnici „Kremenović“ iz Belosavaca kod Topole u kojoj su im, navodi protojerej Petrović, izašli u susret i isporučili zvona nego što su isplaćena, kako bi se prvi put oglasila na dan Hramovne slave.

– Po blagoslovu našeg episkopa mi obeležavamo i ove, zimske Svete Vrače, i letnje, 14. jula, pa tako imamo dve radosti u toku godine. Moja poruka je da treba svi da se ugledamo na Svete Vrače, na njihovu veru koja im je dala moć da isceljuju bolesnike, kao i na njihov način života koji je Bog obdarimo snagom blagodati – naveo je protojerej Petrović.

Kupovinu novih zvona pomogao je i Grad Kikinda sa 500 hiljada dinara. Svetoj liturgiji prisustvovali su gradonačelnik Mladen Bogdan, Dijana Jakšić Kiurski, pomoćnica gradonačelnika, i članica Gradskog veća, Marijana Mirkov.

– Ovde smo da pokažemo jedinstvo koje nam je jako važno u ovim izazovnim vremenima. Kikindsko namesništvo Srpske pravoslavne crkve i Grad Kikinda jedinstveni su i pomažemo jedni druge, zajedno radimo u interesu naših sugrađana – rekao je gradonačelnik Bogdan. – Da se razumemo i pomažemo pokazali smo i do sada – nedavno je, na crkvu u Mokrinu, podignut novi krst, a sada imamo i nova zvona pri ovom hramu – rekao je gradonačelnik Bogdan. – I povodom ovog praznika pravoslavnom svetu želim zdravlje, ljubav, mir i blagostanje.

Kumovi slave bili su Dejan Blažić, Dragan Mandić i Dragan Odžić. Upravo jedan od njih, Dejan Blažić, prvi je povukao užad na novim zvonima, pola sata pre liturgije.

– To je moja ljubav prema pravoslavlju, veoma sam srećan. Ovo je velika čast za mene – rekao je Blažić.

Svetoj liturgiji, pričešću i rezanju slavskog kolača prisustvovao je veliki broj vernika. Sveti Kozma i Damjan bili su vračevi (lekari) i čudotvorci koji su, zahvaljujući darom od Boga za isceljenje raznih bolesti, besplatno lečili, zbog čega ih je narod prozvao besrebrenicima.

S. V. O.

apartment-172704-1920

U prvoj polovini 2024. godine je prosečna cena stanova u starogradnji, iznosila 1.665 evra po kvadratu, a u novogradnji 1.767 evra, najnoviji su podaci Republičkog geodetskog zavoda.

Očekivano, najveće prosečne cene zabeležene su u Beogradu, starogradnje 2.160, a novogradnje 2.453 evra.

Kada je o starogradnji reč, Novi Sad je na drugom mestu sa prosečnom cenom od 1.945 evra po kvadratu.

Prokuplje i Kikinda sa 670 evra su gradovi s najmanjom cenom stanova.

Kako je navedeno u izveštaju, u prvih šest meseci ove godine, na teritoriji Grada Kikinde prodate su 162 kuće i 46 stanova.

Prosečna cena (medijana) poljoprivrednog zemljišta – na području Grada Kikinde u prvom polugodištu 2024. godini iznosila je 10.642 evra po hektaru. Evidentirane su cene od 2.887 pa do 20.447 evra po hektaru.

 

dijabetes-(1)

U svetu i u Srbiji, 14. novembar, obeležava se kao Svetski dan borbe protiv šećerne bolesti. Ove godine slogan je „Blagostanje za bolji život sa dijabetesom”.Kampanja ima za cilj da istakne značaj fizičkog i mentalnog blagostanja obolelih od dijabetesa u dijabetološkoj zdravstvenoj zaštiti.

-Kikindsko Društvo za borbu protiv šećerne bolesti svakog petka od 8 do 10 časova organizuje besplatno merenje šećera u krvi – istakla je predsednica dr Biljana Marković. -Poznavanje faktora rizika omogućava pravovremeno delovanje kod osoba kod kojih ustanovi šećerna bolest, a omogućava bolji uspeh u lečenju i umanjenje komplikacija. U Kikindi dijagnozu dijabetesa ima oko 10 odsto sugrađana od ukupnog broja stanovništva. Primećeno je da se u poslednje vreme starosna granica kod sugrađana kod kojih se registruje dijabetes pomera i sve više je mladih koji obolevaju.

 

U planu je i da se u Domu zdravlja organizuje snimanje očnog dna zbog komplikacija izazvanih dijabetesom. Tim povodom Kikindu će posetiti stručnjaci iz bolnice „Eliksir“. Predviđa se da će do 2030. godine 650 miliona ljudi imati dijagnozu dijabetesa. Postoji dijabetes tip 1 i tip 2, a insulinski zavisnici imaju dijabetes 1.

-U našem gradu nemamo registar obolelih od dijabetesa i trebalo bi ga uvesti. Reč je pacijenti koji su u zdravstvenom sistemu. Na žalost, istraživanja pokazuju da na svakog registrovanog dijabetičara dolazi još jedan potencijalni oboleli, koji ne zna da ima šećernu bolest. Stoga i organizujemo preventivno merenje šećera u krvi i razgovaramo sa sugrađanima kako bi podigli svest o bolesti koja je „tihi ubica“. Poznavanjem simptoma bolest i izbegavanjem faktora rizika, izbeći će se neželjene komplikacije koje donosi ova bolest – saznajemo od naše sagovornice.

 

Prvi simptomi su žeđ, pojačano mokrenje, malaksalost, gubitak telesne mase uprkos često povećanom apetitu i pojačanom kalorijskom unosu hrane, brzo zamaranje, mučnina.

-Šećer, u tim prvim momentima dok ga još nismo otkrili, varira i bude jako visok ili jako nizak. Stoga apelujem na preventivne preglede, a prostorije udruženja su otvorene za sve kojima treba savet oko ishrane, terapije, fizičke aktivnosti koji su ključni – napominje naša sagovornica.

Osim u Kikindi, jednom mesečno, predstavnici Društva za borbu protiv šećerne bolesti, organizuju kontrolno merenje šećera u krvi u Mokrinu, i Banatskom Velikom Selu.

A.Đ.

novak-1

Više od godinu dana trebalo se družiti s dletom, čekićem, brusilicom i ostalim vajarskim alatom, da bi vajar Boris Staparac ovekovečio najboljeg tenisera svih vremena Novaka Đokovića.

Reč je o skulpturi od modeliranog betona, visine oko dva i po metra, a autor za KIKINDSKI portal navodi i ostale podatke vezane za ovo delo čija je izrada imala velikog odjeka u javnosti:

-Težina skulpture je oko jedne tone i napravljena da bude u pokretu. Znači svako ko bude prišao ovoj skulpturi, ne može da je gleda kao fotografiju, nego mora da je obiđe i da sebi stvori jednu sliku tog čoveka u pokretu – navodi Staparac.

-On je na taj način napravljen zbog simbolike koju nosi, vere i ljubavi prema svojoj zemlji za koju se bori kao lav. Novak je najveći predstavnik naše zemlje u svetu, pre svega svojim ponašanjem i kulturom, a ne samo sportskim pobedama, nego i obrazom i zato je zaslužio da ostavimo i ovaj trag o njemu-kaže ovaj vajar.

Podsetimo, „Komuna“ je letos objavila reportažu o ovom kikindskom umetniku, a u glavi ovog neumornog vajara, književnika i muzičara od tada se rodilo sijaset novih ideja. Spomenik Đokoviću je prvi takve vrste u svetu i po tome je ovo delo jedinstveno.

Međutim, ima i onih koji ne žele da valorizuju Staparčevu zamisao i zameraju umetniku da nije dovoljno verno preneo Đokovićev lik, usput se pitajući zašto se ovaj vajar odlučio da pravi spomenik živom čoveku.


Na sve to Staparac lakonski uzvraća:

-Voleo bih da ti koji kritikuju ovu moju skulpturu počnu i sami da stvaraju nešto i da ne budu samo kritičari, nego i stvaraoci. Najlakše je kritikovati a mnogo teže je nešto napraviti i stvoriti. Meni je svejedno da li neko to kritikuje ili ne, ja živim svoj život, stvaram svoje skulpture, pišem svoje knjige, bavim se muzikom… Znači, kritikuju me bez potrebe, jer ja, štaviše, ni ne nameravam da postavim taj spomenik negde u javnom prostoru, gde bi nekom smetao ili nekog iritirao. On će biti u mom dvorištu, u mom ambijentu. Biće, dakle, u postavci budućeg muzeja koji ću da ostavim iza sebe –zaključuje Staparac.

N. Savić

distrikt-izlozba-i-koncert-(1)

U Narodnom muzeju u galerija „Nova“ otvorena je izložba „Okrug zlatnog lava – 250 godina Velikokikindskog distrikta“. Muzej se i danas nalazi u zgradi koja je nasleđe Distrikta, zgradi magistrata nekadašnjeg Velikokikindskog distrikta, građanima poznata kao Kurija tako da ova ustanova kulture na svojstven način baštini nasleđe staro dva i po veka, istakla je direktorica Lidija Milašinović.

-Naziv izložbe proizašao je zbog grba zlatnog lava koji se nalazi na samom objektu Muzeja i naša želja bila je da ona po svemu bude drugačija od svega što smo do sada radili. Izložba je otvorena do 12. marta i u narednom periodu biće organizovane radionice i okrugli sto. Prikazali smo istoriju Distrikta, šta je on bio i zašto je važan. Sastavljena je iz nekoliko segmenata obuhvata dolazak graničara, formiranje Velikokikindskog okruga, revoluciju 1848 -49. i ukidanje Distrikta 1876. godine – rekla je Lidija Milašinović.

Zgrada Kurije, je osim Distričke ulice i činjenice da je Kikinda i danas sedište okruga jedino što se baštini od Distrikta, a da nije vezano za eksponate u Muzeju i arhivsku građu.

-Zlatni lav je kikindski simbol i nama je važno da sačuvamo istoriju grada. Dobijanjem autonomije od bečke krune dobili smo i simbole koje smo kasnije kroz heraldiku prilagodili današnjem vremenu kao obeležja, znamenje i simbole. Pozivam sve Kikinđane da obiću izložbe i vide istorijske činjenice, umetnička dela i artefakte iz tog vremena jer će steći pravu sliku kako je naša sredina izgledala pre 250 godina. Kikinda je bila uvažavan grad i srpski narod stekao je političku, ekonomsku, versku autonomiju – kazao je gradonačelnik Bogdan.

 

Održana je i Svečana akademija i koncert Ljubice Vraneš i orkestra „Bellezza Serba“ odnosno „Srpska lepota“.

Izložbu, ali i publikaciju koja će biti uskoro promovisana su podržali Ministarstvo kulture i Pokrajinski sekretarijat za kulturu informisanje, odnose sa verskim zajednima i lokalna samouprava.

A.Đ.

kafici

Savet za bezbednost saobraćaja Grada Kikinde i Institut za bezbednost saobraćaja Novi Sad su u subotu u večernjim satima realizovali preventivnu kampanju na unapređenju znanja, stavova i ponašanja u pogledu štetnog uticaja alkohola, droga i psihoaktivnih supstanci na bezbednost saobraćaja.

Kampanja je realizovana u ugostiteljskim objektima na teritoriji grada Kikinde. Aktivnost je bila usmerena na detektovanju stepena alkoholisanosti lica i njihovom  upoznavanju sa potencijalnim posledicama ukoliko bi kao vozači motornih vozila bili zaustavljeni od saobraćajne policije.

Posetiocima ugostiteljskih objekata je preneta jasna poruka da, ukoliko bi i konzumirali alkohol, uvek i obavezno koriste alternativne vrste prevoza, kao i da je pešačenje uvek dobra opcija.

Takođe, prisutni su upoznati sa važećom zakonskom regulativom, koja se odnosi na teme sprovedene kampanje, kako kroz razgovor sa organima Instituta za bezbednost saobraćaja tako i kroz čitanje edukativnog materijala koji je podeljen zajedno sa simboličnim poklonima.

povelja-urucenje-(2)

Povodom 250 godina od uspostavljanja Velikokikindskog distrikta, 12. novembra 1774. godine gradonačelniku Mladenu Bogdanu direktor Istorijskog arhiva Srđan Sivčev uručio je vernu kopiju Povelje Velikokikindskog distrikta Gradu Kikindi. Simbolično baš 12. novembra,uručena je replika dokumenta carice Marije Terezije, kojim je očuvan nacionalni identitet Srba u ovom delu Banata.

-Izrađene su tri kopije i osim Gradskoj kući jedna je darovana Narodnom muzeju, a jedna je ostala Istorijskom arhivu. Jedan od najznačajnijih dokumenta u istoriji grada nalaziće se u kabinetu gradonačelnika – rekao je Srđan Sivčev, direktor Istorijskog arhiva.
Zahvaljujući na dragocenom poklonu gradonačelnik Bogdan istakao je da je ovo veliki dan za Kikindu.

-Povelja je oličenje truda, rada, istrajnosti i mudrosti srpskog naroda da pre dva i po veka stekne nezavisnost. Ona je vodilja svima nama kako se bori za slobodu i kako se razvija sopstvena autonomija. 12. novembar je simbol slobode Srba na severu Banata i naši preci pokazali su nam pravi put kako se izboriti za nacionalni identitet. Kikinđani su uvek bili hrabri, borbeni, patriote, slobodoljubivi i na to treba da budemo ponosni – naveo je Mladen Bogdan.

Autonomija Velikokikindskog distrikta je 74 godine starija od srpske Vojvodine. Kikinda je dobila ukupno pet privilegija koje se odnose na Distrikt i sam grad.

VERNA REPLIKA

Kopija povelje je urađena po uzoru na originalnu koja se čuva u Istorijskom arhivu. Originalna povelja je rađena u formi knjige, slova su pisana kaligrafskim pismom na pergamentu, dok su korice presvučene plišom u tamnocrvenoj boji. Trake koje su podvučene pod korice i kojima se vezuje povelja su izrađene od deblje svile u žutoj boji.
Izrada kopija povelje poverena je konzervatorskom odeljenju Arhiva Vojvodine i obuhvatala je delikatne i višeslojne procese prilikom kojih se posebna pažnja obraćala na izbor materijala i detalja kako bi završni izgled kopije bio što verodostojniji originalnom izgledu Povelje carice Marije Terezije.

ZLATNI LAV SIMBOL GRADA

Današnja heraldika vodi poreklo iz grba Distrikta i glavni je simbol lava koji predstavlja Srbe koji su se borili protiv Turaka kao graničari. Simbol zlatnog lava je i simbol Kikinde i nalazi se na zgradi Kurije. Težina grba je oko šest tona i skoro 200 godina od izgradnje zgrade on je i dalje u savršenom stanju.

A.Đ.

error: Content is protected !!