Град

Bolnica

Imajući u vidu sve veći broj građana sa simptomima respiratornih infekcija i radi sprečavanja širenja virusa gripa, u Opštoj bolnici Kikinda podsećaju da je i dalje na snazi odluka Komisije za sprečavanje intrahospitalnih infekcija kojom su od 17.decembra 2024. godine zabranjene posete pacijentima na svim odeljenjima.

Prijem paketa za pacijente koji su na stacionarnom lečenju organizovan je ponedeljkom, sredom i petkom na prijemnom šalteru Bolnice od 15 do 17 časova, počev od danas 17. januara.

Ova odluka doneta je na osnovu predloga mera i preporuka za suzbijanje respiratornih infekcija od strane Zavoda za javno zdravlje. Istom odlukom, uvedeno je obavezno nošenje maski za sve pacijente i zaposlene, kako u stacionarnom tako i u polikliničkom delu Bolnice.

Casni krst Kikinda (1)

U Kikindi, na Starom jezeru, u nedelju, na Bogojavljenje, plivaće se 11. put. Ove godine stigao je najveći broj prijava do sada.

– Imamo 40 prijavljenih, od toga dve devojke, i svi su obavili lekarske preglede. Oni koji se prijave danas moraju i doneti uverenje od izabranog lekara – kaže Stojan Bogosavljev, predsednik Ronilačkog kluba „Orka“. Prijave se primaju na broj 063 384 792.

U Kikindi će plivanje početi tačno u podne, a sat vremena ranije, nadmetaće se plivači na Jezeru Strelište u Novim Kozarcima, u kojima je ovaj običaj ustanovljen još 2014. godine.

– Prijavljivanje je završeno 14. januara i imamo, za sada, šestoricu plivača – navodi jerej Nikola Momirov. – Pre plivanja, u Hramu Svetog Proroka Ilije, biće služena Sveta liturgija i biće osvećena bogojavljenska vodica. Nakon toga, od Hrama kreće svečana litija do stadiona FK „Sloboda“, odakle ćemo, sa plivačima otići do jezera.

Jerej Momirov dodaje da je moguće prijavljivanje i pre samog početka, uz obavezno lekarsko uverenje.

Prema pravoslavnom predanju, na Bogojavljenje, kada je Sveti Jovan Krstitelj u reci Jordan krstio Isusa Hrista, otvorila su se nebesa i čulo se obraćanje Boga Oca koji je objavio da je Isus sin njegov, i tada je na desno rame Isusa sleteo Sveti Duh u obličju belog goluba. Ovim krštenjem je Isus pokazao prisutnima da poštuje zakone proročke, nakon čega je započeo svoju misiju, propoved, odabir “prostih i neukih” zemljoradnika i ribara za svoje učenike Apostole. Ovaj događaj je osnov za proslavu jednog od 15 najvećih pravoslavnih praznika.

Kupanje u reci na ovaj dan, veruje se u narodu, donosi zdravlje. Plivanje za Časni krst na dužini od 33 metra simbolizuje godine koje je Isus poživeo. Ovaj običaj duboko je ukorenjen u srpskoj tradiciji i svake godine privlači veliki broj vernika i učesnika.

S. V. O.

 

turisticka-austrija-(2)

Turistička ponuda Kikinde, do 19. januara, predstavlja se na najvećem sajmu za odmor, putovanja i razonodu u Austriji „Ferrien messe 2025“ koji beleži oko 50.000 posetilaca. Štand našeg grada nalazi se u okviru turističkih organizacija Srbije i Vojvodine i privrednih komora Srbije i Vojvodine. Na štandu naše zemlje predstavlja se deset turističkih organizacija.

-Velika je posećenost, a Bečlije su zainteresovane za turizam i za naš štand. – istakla je v.d. direktorica Turističke organizacije grada Jasmina Milankov – Prvi put smo na ovom Međunarodnom sajmu i koristimo priliku da predstavimo jubilarne, 40. „Dane ludaje“, kao i proizvode od bundeve. Do sada smo imali dogovor sa nekoliko turističkih agencija iz Beča kojima je specijalnost da dovode turiste iz dalekih krajeva Kine, Japana i Koreje. Već imaju ture iz Mađarske ka Srbiji do Novog Sada i Beograda, tako da pregovaramo da im deo ponude bude i jednodnevni izlet u Kikindi. Posetili su nas i predstavnici mnogih austrijskih institucija, među kojima je dosta onih koji govore srpski jezik tako da smo se potrudili da im predstavimo šta je to što mogu da vide kada dođu u naš grad. Za nas je ovo još jedno iskustvo i iskreno se nadam da ćemo već u ovoj godini imati nove goste.

Osim Jasmine Milankov, predstavnik Kikinde je i pomoćnica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski koja je iskoristila priliku da se sretne sa ambasadorom Srbije u Austriji Markom Blagojevićem.

U Vojvodini je, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prošle godine registrovano 8.498 dolazaka turista iz Austrije, što predstavlja porast od 5,51 odsto u odnosu na 2022. godinu, dok je broj ostvarenih noćenja austrijskih turista iznosio 20.007. Turisti iz Austrije su u 2024. godini u Vojvodini u proseku boravili po 2,4 dana.


A.Đ.

 

 

bebe-1

U Kikindi je u 2024. godine rođeno 437 beba. To je 15 novorođenčeta više u odnosu na 2023. godinu, podaci su Matičarske službe u našem gradu.

-Jedna beba rođena je u svojoj kući u Nakovu, a jedna u Ruskom Selu. Od ukupnog broja rođenih bilo je 190 devojčica i 247 dečaka. I prošle godine, kao i pretprošle u avgustu je rođeno najviše beba, 43. Najveći broj žena koje se porode u kikindskoj Bolnici imaju prebivalište na teritoriji grada Kikinde, ali ima ih i iz Novog Miloševa, Srpske Crnje, Tobe – kaže Marina Isaković, zamenik matičara.

U 2024. godini najpopularnija muška imena bila su Aleksa, Lazar i Mihajlo. Od ženskih imena najčešće je bilo Ema, Petra i Milica. Pojedini roditelji odlučili su se za retka imena.

– Od retkih, nesvakidašnjih imena izdvojila bih Atanasije, Aurelijo, Tihon, Ernestina, Sena i Luna. Kada nam stigne prijava rođenja iz Bolnice ukoliko su roditelji u braku, odmah upisujemo dete i izvod šaljemo na kućnu adresu majke. Ukoliko nisu u bračnoj zajednici potrebno je da otac u Matičarskoj službi prizna dete i izvod dobija u roku od pola sata – dodaje naša sagovornica.

Prema statistici, najviše venčanja bilo je u junu kada je sudbonosno „da“ reklo 19 parova, a najmanje u januaru.

-Bilo je 189 sklopljenih brakova. To je za 10 venčanja više nego pretprošle godine. Najviše venčanja bilo je u Kikindi, potom slede Rusko Selo i Nakovo. Venčanja se rade na srpskom i mađarskom jeziku. Taksa za venčanje u svečanoj sali Grada je 700 dinara, a 7.000 dinara plaća se ukoliko matičar odlazi u restoran – istakla je Marina Isaković.

U 2024. godini preminule su 822 osobe što je u odnosu na 2023. manje za 122 osoba Najviše ih je umrlo u Kikindi, Mokrinu i Novim Kozarcima. Najviše sugrađana izgubili smo u januaru 71 osobu.

A.Đ.

veliko-selo-put

Na putu Banatsko Veliko Selo – Kikinda ovih dana sanirano je uzdignuće i ulegnuće puta koje je predstavljalo problem vozačima. Reč je o delu puta na kom se nalazi ćuprija na kanalu koja je propala, istakla je Mira Pećanac, predsednica Saveta Mesne zajednice.

-Pomenuti deo puta je asfaltiran i u potpunosti saniran. Sastrugani asfalt iskorišten je da se naspe poljski put kod vrtića „Lastavica“. Reč je o delu atarskog puta koji se koristi za dostavu hrane deci u vrtiću. Izvođač radova je firma „Eko gradnja“, a radove je finansirala lokalna samouprava – saznajemo od Mire Pećanac.

U toku je i uklanjanje ostataka motela „Krajina“ u centru sela koji je izgoreo pre godinu i po dana.

-Motel je vlasništvo firme „AD Kozara“ koja je podnela zahtev za uklanjanje zgarišta. Rušenje delova objekta koji su ostali nakon požara, i koji su bili nebezbedni, je u završnoj fazi i očekujemo da će za nekoliko da će uskoro biti i završeno – navela je naša sagovornica.

Motel u centru sela izgoreo je 29. juna 2023. godine. Pre toga dve decenije nije bio u funkciji, a vatrena stihija najpre je zahvatila krov, da bi potom izgorela i unutrašnjost, a kao uzrok požara navedene su neispravne strujne instalacije. U ovom motelu nekada se nalazio restoran, kuglana, kongresna sala i kancelarije „Kozare“.

 

A.Đ.

poreska-uprava

Poreska uprava objavila je konkurs za popunjavanje 195 radnih mesta u Sektoru za izdvojene aktivnosti i na ovim pozicijama će biti angažovano 228 radnika.

Konkurs je otvoren za popunjavanje pozicija u 81 mestu širom Srbije, a raspisan je, kako navode u Poreskoj upravi, radi povećanja broja zaposlenih i unapređenja rada.

U Centrali Poreske uprave u Kikindi otvorena su radna mesta poreski inspektor za poslove kontrole 1, u zvanju poreski savetnik I – jedan izvršilac, i analitičko-poreski poslovi kontrole, u zvanju mlađi poreski savetnik – takođe jedan izvršilac.

Zainteresovani mogu da konkurišu i u mnogim mestima u Vojvodini, u: Novom Kneževcu, Bečeju, Senti, Bačkoj Topoli, Kuli, Vrbasu, Zrenjaninu, Kanjiži, Subotici, Apatinu…

Neka od upražnjenih radnih mesta su i tehnički sekretar, stručni saradnik za operativne i analitičke poslove kontrole, viši poreski inspektor za poslove kontrole, poreski inspektor za poslove kontrole, radno mesto za analitičke poslove naplate, šef odseka, viši IT tehničar i mnoga druga.

Za učešće u konkursu, za pojedina radna mesta dovoljna je i srednja stručna sprema, ali se traži položen stručni ispit i najmanje tri godine radnog iskustva u struci.

Rok za podnošenje prijava je 15 dana i počinje da teče narednog dana od dana objavljivanja u periodičnom izdanju oglasa Nacionalne službe za zapošljavanje, od 16. januara.

Prijava na javni konkurs vrši se na Obrascu prijave koji je dostupan na internet prezentaciji Službe za upravljanje kadrovima i Poreske uprave.

Tekst konkursa može se pronaći na sajtu Poreske uprave i na sajtu Nacionalne službe za zapošljavanje.

toplana-(3)

Zbog kvara na vodu u ulici Braće Tatić, korisnici daljinskog grejanja u centru grada imali su hladne stanove od petka do kasnih večernjih sati u subotu.

– Havarija je bila teška jer smo morali da obustavimo grejanje svima koji su priključeni na kotlarnicu „Centar“ – kaže za Kikindski portal direktor JP „Toplana“, Dušan Marjanović. – Imali smo pucanja i na napojnoj cevi i na povratu, oba priključka na najnižoj tački oslonca su nam pukla. Problem su nam pravile i instalacije koje se ukrštaju sa našim. Naše cevi su prve instalirane, a sve ostale su iznad njih i smetale su nam prilikom otklanjanja kvara. Zato smo izabrali najbrže rešenje, a to je da zakrpimo ovaj vod jer je mnogo korisnika bilo bez daljinskog grejanja.

Po završetku radova, grejanje je ponovo uključeno u 23 sata u subotu i trajalo je do tri sata ujutru.

– U skladu sa Gradskom odlukom, ispoštovaćemo korisnike koji su bili bez daljinskog grejanja dan i po i umanjićemo račune – poručio je direktor Marjanović i dodao da će ovaj deo toplovoda biti zamenjen po završetku grejne sezone i da, do tada, ne očekuje probleme u snabdevanju.

S. V. O.

grip

Prvi slučaj gripa u Kikindi je potvrđen 6. decembra i registrovan je ranije u odnosu na prethodne sezone.

-Od prve nedelje nadzora koja je počela oktobra prošle godine do 12. januara od oboljenja sličnih gripu u Severnobanatskom okrugu registrovano 1.202, a u Kikindi 888 obolelih. Od prvog potvrđenog slučaja gripa do danas, 15. januara, kod 70 osoba laboratorijski potvrđena infekcija ovim virusom. Najveći broj obolelih je u uzrastu od pet do 14 godina – saznajemo od saznajemo od epidemiologa dr Tatjane Pecarski, načelnice Centra za kontrolu i prevenciju bolesti Zavoda za javno zdravlje.

Akutne respiratorne infekcije najviše se beleže u uzrastu od novorođenčeta do četiri godine, a oboljenja slična gripu kod osoba od 15 do 29 godina. Dr Pecarski navodi da respiratorne infekcije najviše imaju tek rođeni do onih od četiri godine s obzirom na to je to uzrast kada oni stiču imunitet.

-U Severnobanatskom okrugu potvrđen je virus tipa AH1. Treba poštovati mere prevencije koje se odnose na to da bolesni treba da ostanu kod kuće, da se izbegavaju veća okupljanja, da se konzumira voće bogato vitaminima, piti dosta tečnosti – dodaje naša sagovornica.

I dalje je na snazi odluka kojom se zabranjuju posete pacijentima na svim odeljenjima Opšte bolnice Kikinda. Istom odlukom uvodi se obavezno nošenje maski za sve pacijente i zaposlene, kako u stacionarnom tako i u polikliničkom delu Bolnice.

Humani metapneumovirus, o kojem se puno priča u poslednje vreme, u našoj zemlji je prisutan više od 20 godina. Utvrđen je 2001. godine u paleti respiratornih virusa. Ovim povodom Verica Jovanović, direktorka Instituta za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut”, rekla je da nema razloga za strah od novog virusa i da je epidemijska situacija u Srbiji stabilna.

-Kod tog virusa nema nekakvih značajnih teških manifestacija. Radi se ili o blagim ili umerenim respiratornim simptomima. To su klasični simptomi respiratornih infekcija kao što su povišena temperatura, zatim kašalj, eventualno curenje nosa i upravo svi oni simptomi koji podsećaju na prehladu – navela je Jovanović.

A.Đ.

 

TOZA-5

Od ukupno 46 preduzeća u postupku privatizacije, Ministarstvo privrede je samo za četiri navelo da je moguća objava javnog poziva u 2025. godini. To znači da bi nove vlasnike tokom ove godine mogle da potraže kompanije „Toza Marković“ iz Kikinde , „Progres“ i „Jugoinspekt“ iz Beograda, i JAT-Apartmani Kopaonik iz Raške.

Preduzeće za proizvodnju crepa i cigle „Toza Marković“ iz Kikinde takođe treba da računa na mogućnost da bude objavljen javni poziv za privatizaciju u 2025. godini, a iza sebe već ima poziv investitorima da pošalju pismo o zainteresovanosti iz septembra 2023. koji, kako se čini, nije dao rezultata, pošto nema zvaničnih informacija da li se neko javio ili ne.

Od 4. decembra prošle godine, kako stoji u vlasničkoj strukturi, ova fabrika ima novog rukovodioca. Umesto dosadašnjeg direktora Branislava Bandića, na mesto v.d. direktora postavljen je Miroslav Gajić koji je bio na funkciji komercijalnog direktora.

Inače, kikindska industrija crepa već je bila privatizovana, međutim, ta privatizacija je propala.

rezidba

Temperaturne oscilacije nisu imale negativan uticaj ili niti će ostaviti posledice na voćne vrste istakla je Jelena Kljajić, savetodavac PSS.

-Prošle godine u ovo vreme imali smo temperature do 20 stepeni, te je voće izašlo iz faze mirovanja još u februaru. I u narednim danim prognoziraju se niske temperature i mrazevi, tako da neće biti ranijeg početka vegetacije – saznajemo od Kljajićeve.

Ovo doba godine pravo je vreme za rezidbu voća. Da se ovaj posao kvalitetno uradi omogućuju i trenutni vremenski uslovi. Rezidba je regulator rodnosti i vrlo je važna.

-Ovo je idealan period za rezidbu voća. Prve na red dolaze jabučaste vrste, dok za koštičave vrste treba još malo sačekati jer su one osetljivije na izmrzavanje i niske temperature. Voćari treba da počnu sa rezidbom koja je jedna od najvažnijih agrotehničkih mera jer ona posredno reguliše prinos – napominje Jelena Kljajić.

Rezidba i bujnost stabla međusobno utiču jedno na drugo, ali za sastavljanje dobrog plana rezidbe od velike su važnosti i ostali aspekti tehnologije gajenja. Rezidba rodnih stabala se uglavnom obavlja u periodu mirovanja.

-Savetujem voćare da pre rezidbe prvo pregledaju svoje zasade, obiđu ih utvrde rodni potencijal pupoljaka i tek na osnove toga odrede adekvatnu rezidbu. Grane bi trebalo glatko orezati nakon oštećenja. Nakon toga, na biljci ostaju otvorene rane koje su idealne za prodor raznih bolesti – napominje Jelena Kljajić.

Pojava štetočina i korisnih organizama takođe treba da se prati.

A.Đ.