Град

Dan-skole-Milos-Crnjanski-(4)

Dan škole, 63. rođendan, proslavlja se u Srednjoj stručnoj školi „Miloš Crnjanski“. Obeležavanje dana osnivanja, 26. oktobra, upriličeno je dan ranije i počelo je od jutarnjih sati, kreativnim stvaranjem u pekarskoj radionici, iz koje su izašle najlepše kreacije peciva, i u likovnoj, pod nazivom „Naša perspektiva u boji“.

Kolege i goste dočekao je direktor Milorad Karanović, koji je rekao da je ponosan što je na čelu ustanove iz koje izlaze obrazovani i vaspitani mladi ljudi.

– Ove godine smo popunili sve kapacitete i želimo i danas da pošaljemo lepu sliku iz naše škole i da privučemo naredne generacije. Školu pohađa i 50 đaka koji ne žive na teritoriji grada – rekao je Karanović i dodao da je u planu i otvaranje dva nova smera, za zanimanja tehničar operativne forenzike i zdravstveni negovatelj.

Škola trenutno ima 350 učenika, u 15 odeljenja i osam obrazovnih profila iz četiri područja rada: hemije, arhitekture, prehrane i medicine.

U ime lokalne samouprave proslavi je prisustvovao Aleksandar Aćimov, član Gradskog veća za sport i omladinu.

– Grad, Pokrajina i republički organi konstantno ulažu u školu – istakao je Aćimov. – Sada je u toku realizacija projekta koji finansira resorni pokrajinski sekretarijat. Zahvaljujući najmodernijem video-nadzoru povećaće se bezbednost i učenika i svih zaposlenih.

Đaci i gosti ispunili su amfiteatar  u kojem su prigodnu priredbu pripremili učenici škole koja se ponosi dugom tradicijom, atraktivnim smerovima i kvalitetnim obrazovanjem.

S. V. O.

 

Lazan-nalog

Služba javnih parkirališta JP „Kikinda” upozorava građane na lažne naloge za neplaćeni parking, koji su uočeni danas na automobilima u Kikindi.

Pomenuti nalozi su ispisani slobodnom rukom, na nalozima piše “Kazna za parking” i naveden je iznos drugačiji od onog koji naplaćuje služba javnih parkirališta kao i broj računa koji ne pripada JP “Kikinda”.

JP “Kikinda” najavljuje da će obavestiti nadležne organe o svemu ovom.

-Apelujemo na građane da provere podatke ukoliko dobiju opisani nalog za plaćanje, te da se obrate službi javnih parkirališta na adresi Vojvode Putnika 4 ili na broj telefona 316-065- navode u JP Kikinda.

Lažni nalog za neplaćeni parking

 

Ispravan nalog

 

obuka-nasilje-(4)

Pedagoški zavod Vojvodine organizovao je obuku od javnog interesa na temu ,,Koraci ka dobroj primeni elektronskih uređaja i nenasilnoj komunikaciji u onlajn okruženju”. Skupu su prisustvovali predstavnici osnovnih i srednjih škola sa teritorije grada Kikinda. Janoš Puškaš, direktor pedagoškog zavoda Vojvodine istakao je da se predavanja organizuju širom pokrajine.

-Cilj je da preventivno delujemo i da ukažemo na pozitivne primere prevazilaženja nasilja na internetu. Pošto završimo obuke imaćemo dobar osnov za istraživanje koje će nam pomoći u narednim koracima vezanim za nenasilnu onlajn komunikaciju. Potreba za ovom obukom pokazala se nakon anketiranja 5.000 roditelja i 7.000 nastavnika koji su nam ukazali na šta treba obratiti pažnju – pojasnio je Puškaš.

David Ivanović, savetnik u kabinetu predsednice Narodne skupštine, okupljenima je predstavio nacionalnu platformu za prevenciju nasilja „Čuvam te“ koja uključuje decu.

-Platforma „Čuvam te“ osmišljena kako bi jačala intersektorsku saradnju svih nadležnih institucija u borbi protiv nasilja u koje su na bilo koji način uključena deca, da li kao počinioci ili kao žrtve. Saradnju imamo sa sedam ministarstava i od 26. maja 2023. godine postoji mogućnost onlajn prijave nasilja. Do sada smo imali 3.500 jedinstvenih slučajeva nasilja. Po osnovu prijava trijažni tim alarmira nadležne ustanove da reaguju po svakom pojedinačnom slučaju. Platforma je jednostavna za korišćenje i donela je mnogo veću informisanost, ali i sigurnost. Svako ko prijavi nasilje zna da će se na nju reagovati –   naveo je Ivanović.

 

Događaju su prisustvovali Dušan Popeskov, predsednik Skupštine grada i Melita Gombar, članica Gradskog veća.

-Veoma je važno da učenici prepoznaju rizične situacije na internetu, da znaju da reaguju na njih, da znaju da potraže pomoć i da se zaštite. Stoga će lokalna samouprava uvek podržavati projekte koji su okrenuti sprečavanju nasilja jer nam je prioritet bezbednost đaka – dodala je Melita Gombar.

 

Prema istraživanjima učenici starijeg osnovnoškolskog uzrasta koriste internet do dva sata dnevno i uglavnom za to koriste svoj mobilni telefon. Iskustvo đaka pokazuje da su najčešći oblici nasilja koje doživljavaju na internetu izbacivanje iz određenih grupa, dobijanje uznemirujućih ili uvredljivih poruka putem mobilnog telefona i uznemiravanje na društvenim mrežama.

A.Đ.

 

kuce-na-selu-ugovor-(4)

Potpisivanje  ugovora iz programa dodele bespovratnih sredstava za kupovinu kuća na selu sa okućnicom koje sprovodi Ministarstvo za brigu o selu u saradnji sa lokalnim samoupravama na teritoriji Republike Srbije organizovano je u Beogradu.  Potpisali su ih gradonačelnik Mladen Bogdan, predstavnici Ministarstva i deset porodica sa teritorije grada Kikinde, kojima je omogućuno da dođu do krova nad glavom.

Od početka programa obezbeđeno je 119 porodica na teritoriji grada Kikinde, a ove godine je potpisano 17 ugovora do sada.

-Očekujemo da do kraja godine bude potpisan još jedan broj ugovora. Ovaj program znači mnogo  porodicama koje žele da budu svoj na svome. Zahvaljujem se Ministarstvu koje nam omogućuje da tokom ovog programa, zajedno učestvujemo u stvaranju bolje budućnosti za naše sugrađane. Smatram da je potrebno da se još više angažujemo po ovom pitanju, i da u narednom periodu obezbedimo još više ugovora na godišnjem nivou. Time ćemo ujedno i doprineti razvoju naših sela – rekao je gradonačelnik Bogdan.

A.Đ.

 

ruski-dom-

U Ruskom domu u Beogradu u organizaciji udruženja „Srpski ratni veterani “ održano je „Veče Kikinde u Ruskom domu“. Ovom prilikom naš grad predstavili su gradonačelnik Mladen Bogdan, istoričar Miloš Pušara,  predstavnici Turističke organizacije, poljoprivredni proizvođači sa  gastronomskom ponudom.

-Okupljeni su imali priliku da saznaju više o istorijsko kulturnom nasleđu Kikinde, znamenitosti i turistički potencijalima grada.  Saradnju sa Ruskim domom dogovorili smo letos  kako bi predstavili naš grad dobrih ljudi. Ovo je način da proslavimo jedno od najvažnijih prijateljstava u našoj istoriji,  srpsko-rusko prijateljstvo koje  nije samo reč, već duboko ukorenjena veza koja traje vekovima.  Naša dva naroda dele bogatu istoriju, zajedničke borbe i uspone. U trenucima kada je bilo najteže, Kikinda je otvorila svoje srce i primila emigrante nakon revolucije, pružajući našim prijateljima nov dom. Isto tako Rusija je bila uz Srbiju, pružajući podršku i razumevanje. Ova solidarnost nas je spojila i oblikovala naše identitete. Zato vas pozivam da nastavimo da jačamo naše veze. Da radimo zajedno na projektima koji će doprineti ne samo našem gradu, već i celoj Srbiji. Srpsko-rusko prijateljstvo je temelj našeg identiteta i budućnosti – istakao je gradonačelnik Bogdan.

On je dodao da je ovakav skup najbolji način da se uspostave veze sa lokalnim samouprava u Ruskoj Federaciji kako bi Kikinda pronašla pravog partnera za kulturnu, ekonomsku i svaku drugu vrstu saradnje.

-Iskoristili smo priliku i u razgovoru sa predstavnicima Ruskog doma dogovorili smo da produbimo saradnju u narednom periodu – naveo je Mladen Bogdan.

Veče su uveličali članovi ADZNM „Gusle“ koji su predstavili deo bogatog pevačkog i folklornog nasleđa našeg kraja. Miloš Pušara govorio je o prijateljstvu Kikinđana i ruskog naroda i podsetio je na znamenite Ruse koji imaju neraskidive veze sa našim gradom. Svoje proizvode predstavila su poljoprivredna gazdinstva Krstonošić, Raca, udruženje žena „Kikinda“ i vinarija „Kepul“.

A.Đ.

 

Ahondroplazija-(2)

Udruženje dece sa ahondroplazijom Srbije sa sedištem u Kikindi u subotu, 26. oktobra, organizuje skup i akciju ozelenjavanja u našem gradu. Povodom Dana koštane displazije, pod sloganom „Da sva deca rastu“, okupiće se roditelji dece sa ovim retkim genetskim oboljenjem i predstavnici predškolskih ustanova iz Kikinde, Svrljiga, Novog Sada, Banovaca i Šida. Biće organizovani radionica na temu inkluzije i povezivanja predškolskih ustanova iz ovih mesta i roditelja, kao i druženje i razmena iskustava.

Akcija ozelenjavanja parka kod Sportskog centra „Jezero“ počeće u 15 sati. Zahvaljujući donatoru, Fabrici „Jafa“, koja će obezbediti i slatkiše za decu, biće zasađeno 30 četinara jer je to broj dece koja u Srbiji boluju od ahondroplazije, rekla je predsednica Udruženja, Slađana Terzić.

Ahondroplazija je retka bolest, odnosno stanje, koje dovodi do koštanih displazija i izrazito niskog rasta. U Srbiji je ovo oboljenje dijagnostifikovano kod ukupno 150 do 200 osoba. Od prošle godine i u našoj zemlji su deca sa ahondroplazijom počela su da dobijaju inovativnu terapiju kojom se, pre svega, pospešuje rast i isključuju agresivne ortopedske intervencije kojima se, ponekad, podvrgavaju oboleli.

Arhiv-police-(3)

Istorijski arhiv u Kikindi, zahvaljujući Gradu, i sredstvima iz Pokrajine i Republike, nastavlja sa opremanjem svog depoa u Čanadskoj ulici, kao i izložbenog prostora u zgradi Kurije.

Na danas održanoj konferenciji za novinare, v. d. direktor Srđan Sivčev, rekao je da je Arhiv ove godine aplicirao na dva konkursa Ministarstva kulture i dobio sredstva u ukupnom iznosu od 700 hiljada dinara.

– Konkurisali smo za novac koji nam je neophodan za čuvanje arhivske građe. Za nabavku pokretnih arhivskih polica u našem depou u Čanadskoj ulici, odobreno nam je 400 hiljada dinara. Depo opremamo četiri godine, po fazama. U prizemlju već imamo postavljene sve police, i nadamo se da ćemo, sledeće godine, završiti ceo posao i na spratu – naveo je Sivčev. – Za dobijenih 300 hiljada dinara kupili smo šest drvenih izložbenih vitrina sa staklenim zvonom različitih dimenzija i prvi put ćemo imati uređen hol za izložbene postavke.

Aktivnosti u Istorijskom arhivu svesrdno pomaže i Grad, istakla je Marijana Mirkov, članica Gradskog veća za kulturu i turizam.

– Od 2013. do 2022. godine u Arhiv je uloženo više od tri miliona dinara, za rekonstrukciju, adaptaciju i opremanje isturenog odeljenja – depoa u Čanadskoj ulici. Samo 2021. izdvojeno je 1,5 miliona dinara za nabavku i postavku fiksnih polica na spratu, što je nastavak ulaganja iz 2016/2017, kada je opremljeno prizemlje. Grad, Pokrajina i Republika su u ceo projekat uložili preko 10 miliona dinara – rekla je Marijana Mirkov i dodala da će Grad nastaviti da podržava dobre ideje mladih ljudi zaposlenih u Istorijskom arhivu.

S. V. O.

hotel-za-ptice-(3)

U vrtiću „Pčelica“ organizovan je izbor za najlepšu kućicu za ptice u Predškolskoj ustanovi „Dragoljub Udicki“. U akciji Eko tima ove ustanove učestvovalo je svih 18 vrtića na teritoriji grada, istakla je vaspitačica Radmila Homanov, koordinator Eko tima.

-Kućice za ptice izrađivala su deca sa roditeljima i vaspitačima u svojim vrtićima ili kod kuće, a one najlepše su ušle u uži izbor. Sa 33 glasa, ubedljivo je pobedila kućica Slobodana Palatinuša iz pripremno-predškolske grupe iz vrtića „Pčelica“ koju je izradio zajedno sa svojim roditeljima. Kako pravila nalažu, ovaj vrtić osvojio je svih 27 kućica, koliko ih je bilo u izboru za najlepšu, i ima zadatak odnosno čast da formira Hotel za ptice u svom dvorištu – kazala je Radmila Homanov.

Projekat „Hotel za ptice“ osmišljen je 2010. godine i do sada je šest vrtića napravilo hotele.

-Ove godine, na predlog naše direktorice Kristine Drljić, svi vrtići su učestvovali. Napravljene su brojne kućice koje već krase dvorišta  svih 18 vrtića, a deca će zahvaljujući njima naučiti više o prirodi, pticama, kako da ih hrane tokom zime i čuvaju – dodaje naša sagovornica.

U Eko timu predškolske ustanove, koji postoji od 2009. godine, uključeno je dvadesetak vaspitača. Zajedno sa decom obeležavaju se važni ekološki datumi i mališani se već pripremaju za Sovembar, ali i Novu godinu. U okviru akcije „Uvek mi je draža jelka sa reciklaže“ u svim vrtićima plastične jelke zameniće one od recikliranog materijala, velikog formata koje će deca ukrašavati.

A.Đ.

 

sova 1

Turistička organizacija Srbije je, 39. put, raspisala konkurs za dodelu nagrade „Turistički cvet“ za 2024. godinu.

Za najprestižniju nagradu u oblasti turizma, u kategoriji manifestacija, Turistička organizacija Grada prijavila je “Sovembar”.

Onlajn glasanje je počelo i traje do 3. novembra, na linku https://www.turistickicvet.rs/glasanje/.

norvezanin-prijem-2

U poseti Kikindi boravio je Knut Flovik Toresen, norveški pisac i istoričar iz Arendala, mesta pored Narvika, koji je takođe i bivši oficir norveških oružanih snaga. U naš grad  dovelo ga je  snimanje dokumentarnog filma o „Krvavom putu“ i srpsko-norveškim odnosima u produkciji portala „Vojvodina uživo“.  Za njega i saradnike koji rade na pomenutom filmu prijem je upriličio gradonačelnik Mladen Bogdan.

-Poseta Kikindi za mene je veoma važna. Duže od 20 godina bavim se istraživanjem zarobljenika iz Drugog svetskog rata koji su sa Balkana poslati u logore u Norvešku. Smatram da je vreme da se fokusiramo na one koji su bili žrtve iz drugog ugla. U filmu ćemo govoriti o srpskim zarobljenicima što je drugačije u odnosu na ranije jer su uvek zarobljenici bili Jugosloveni ili partizani. Činjenica je da su u logore u najvećem procentu odlazili Srbi i naš fokus je na priči zašto su uhapšeni i poslati u Norvešku u logore gde je njih 80 odsto umiralo u strašnim uslovima što je više nego u Aušvicu. Sve su to bili etnički Srbi i logori u Norveškoj bili su poslednja instanca genocida nad srpskim narodom -istakao je Knut Flovik Toresen koji je najznačajniji norveški istoričar koji se bavi „Krvavim putem“ izgrađenim radom interniranih Srba.

Aleksandar Gajić, istoričar i istraživač, ujedno je i saradnik na ovom projektu.

-Sa ovim filmom naglasiće se nacionalna pripadnost zarobljenika poslatih u logore, što do sada nije urađeno. Srbi sa čitave teritorije nekadašnje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca doživeli su nemilu sudbinu i o tom delu istorije niko nije govorio – napomenuo je Gajić.

Gradonačelnik Bogdan zahvalio je gostu iz Norveške koji želi više da sazna o Kikinđanima poslatim u logore u Norveškoj, kao i za sve što je u prethodnom periodu uradio za srpski narod.

-Sve više postoji težnja da se uradi revizija istorije, da se od žrtava prave zločinci i obrnuto, stoga je važno da istina izađe na videlo. Deo dokumentarnog filma biće posvećen sugrađanima stradalim na severu Norveške, a ujedno će pomoći da se o Kikindi više sazna. Na nama je da nijedna žrtva ne bude zaboravljena – naveo je Mladen Bogdan.

Dokumentarni film je projekat portala „Vojvodina uživo”, finansiran od strane Pokrajinskog sekretarijata za kulturu i javno informisanje. Vanja Đukić sa portala „Vojvodina uživo“ dodao da je na samom početku snimanja filma upoznao Knuta koji im je ponudio saradnju.

-Film „Krvavi put“ je podsetnik na ono to se desilo, ali i da ispričamo priče koje nisu dobro ispričane – rekao je Đukić.

Prijemu su prisustvovali i Dušan Popeskov, predsednik Skupštine grada, Dijana Jakšić Kiurski, pomoćnica gradonačelnika i Marijana Mirkov, članica Gradskog veća.

Gost iz Norveške obišao je znamenitosti Kikinde, kao i Park prijateljstva „Narvik“ koji je podignut u znak prijateljstva dva bratska grada.

-Uskoro ću se vratiti i tada ću stupiti u kontakt sa rođacima zarobljenika koji su poslati u logor Bejsford. Želja mi je da saznam porodičnu istoriju tih ljudi, kako bih nastavio svoj rad – dodao je Knut Flovik Toresen.

 

Čovek koji je spasao Gračanicu

Knut Flovik Toresen poznat je i kao „čovek koji je spasao Gračanicu“ pošto je tokom pogroma na Kosovu 2004. godine, kao komandant norveškog KFOR-a, uspeo da sačuva manastir Gračanicu od uništenja od strane albanskih napadača. Za svoju hrabrost i odvažnost nagrađen je zlatnom medaljom za hrabrost „Miloš Obilić“ koju mu je uručio predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić.

A.Đ.