Град

dan-rumunije-(1)
Svečanim prijemom u Belom dvoru u Beogradu, Ambasada Republike Rumunije u Srbiji, obeležila je Dan ujedinjenja Rumunije. Proslavi važanog datuma za naše susede, osim gradonačelnika Mladena Bogdana, prisustvovali su i visoki zvaničnici Vlade i narodne Skupštine Republike Srbije, diplomate akreditovane u Srbiji, predstavnici privrednog, medijskog, kulturnog i civilnog života, kao i predstavnici Srba u Rumuniji i pripadnici rumunske manjine.
Od 2014. do 2023. realizovano je ukupno osam projekata na teritoriji grada Kikinde u programu prekogranične saradnje Srbija – Rumunija. Na teritoriji grada u okviru pomenutih projekata uloženo je preko 3,3 miliona evra. Među njima su izgradnja nedostajuće infrastrukture na graničnom prelazu Nakovo-Lunga, bicklističke staze i postavljanje 280 stubova solarne rasvete,  uređenjenje Starog jezera, kupovina potpuno sanitetskih vozila i razne druge medicinske opreme i aparata, rekonstruisane su baletska i velika sala Kulturnog centra i obezbeđena je audio i video oprema za pomenutu ustanovu i ADZNM „Gusle“, ojačan je etno turizam.
Grad Kikinda će i u budućem periodu učestvovati u  prekojektima prekogranične saradnje sa prijateljskom Rumunijom, jer je dosadašnja bila veoma uspešna.
A.Đ.
Vanja-sampion-Srbije-(7)

Posle velikog uspeha na Svetskom prvenstvu frizera u Parizu prošlog meseca kada je, sa svojim kolegama iz Novobeogradskog frizerskog kluba osvojila bronzu, Vanja Besedeš, muški frizer iz Kikinde, potpuno je pokorila konkurenciju na Otvorenom šampionatu frizera „Nikola Bizumić”, održanom proteklog vikenda u Smederevu.

U nadmetanju najboljih iz Srbije i zemalja regiona, Vanja je osvojila titulu Prvak Šampionata osvojivši zlato u čak trima kategorijama, „comercial fade cut“-u, „skin fade cut“-u i „street style“-u što joj je, u ukupnom plasmanu obezbedilo prvo mesto.

– Očekivala sam dobar plasman ali nisam mislila da ću da osvojim baš sva prva mesta – kaže Vanja. – Imali smo ograničeno vreme, od 25 do 35 minuta po frizuri. U zavisnosti od kategorije, radilo se na lutkama i na modelima.

Na ovom takmičenju oprobala se i u novoj disciplini koja ne ulazi u ukupan skor, „full fashion look“-u, u kojoj se stilizuje kompletan izgled, i zauzela treće mesto. Njen model imao je duge zelene lokne, a na izbrijanom („fade“) delu, izradila mu je mandalu.

Vanja je, inače, među mnogobrojnim takmičarima, u dvema disciplinama bila jedina žena, a na celom Šampionatu nastupile su još samo tri njene koleginice.

Istog dana, prvi put, održan je i revijalni Memorijalni Kup “Branislav Babić“, u čast nedavno preminulog predsednika Saveza frizerskih klubova Srbije, trenera reprezentacije muških frizera i supervizora takmičenja u regionu. Ovaj kup bio je humanitarnog karaktera, nastupio je veliki broj frizera iz zemlje i okruženja i, uplatom kotizacije, obezbedio opremu za frizerske srednje stručne škole.

Posle izuzetno uspešne godine, Vanja i njene kolege su na pauzi do kraja januara, kada već počinju pripreme za takmičenja i, naravno, ponovo, Svetsko prvenstvo u Parizu. U međuvremenu, u svom salonu, neumorno ulepšava Kikinđane koji još uvek, kaže, najviše vole „fade“.

„Trud, rad, upornost i ljubav prema svom pozivu obavezno donose uspeh. Ovim završavam jedno poglavlje i u sledeću godinu ulazim sa još više elana i entuzijazma“, poručuje šampionka iz našeg grada.

S. V. O.

Viola-Cemere

Na upravo završenom konkursu Poverenika za zaštitu ravnopravnosti i Ministarstva prosvete na temu „Most razumevanja – međugeneracijska solidarnost“, nagradu za fotografiju osvojila je Kikinđanka Viola Čemere, učenica osmog razreda OŠ „Feješ Klara“. U jakoj konkurenciji stotinu mladih fotografa, njen rad plasirao ju je na visoko treće mesto.

Na svečanosti uručenja nagrada, na Međunarodni dan deteta, govorile su ministarka prosvete Slavica Đukić Dejanović i šefica kancelarije UNFPA (Populacionog fonda Ujedinjenih nacija) u Srbiji, Borka Jeremić, a nagrađeni radovi, među kojima je i Violina fotografija, činili su postavku izložbe.

– Na ovom konkursu sam prvi put učestvovala. Fotografisala sam svoju baku i sestru, a moja poruka je da treba da volimo starije – kaže skromno Viola. Ovo joj je, inače, već peto priznanje za fotografije koje su, kaže, njen hobi.

Nagrađena fotografija

Prvi put nagradu je osvojila sa samo devet godina, na konkursu „Eko snaga grada“ kikindskog Sekretarijata za zaštitu životne sredine. Zatim je dobila priznanje KUD „Eđšeg“ povodom Dana planete zemlje, a u petom razredu je, u Gradskoj kući u Subotici, za najbolju fotografiju primila nagradu od Ministarstva inovacija i tehnološkog razvoja Mađarske povodom Nedelje mobilnosti. Prošle godine joj je, za fotografiju kikindskog trga, nagrada stigla iz Sente, od Zavoda za kulturu vojvođanskih Mađara.

– Najviše volim da slikam prirodu i životinje, volim da slikam i Kikindu – objašnjava Viola.

Njen neskriveni talenat prepoznat je, do sada, na svakom takmičenju na koji je poslala jednu od fotografija. Pored dara da uoči i ovekoveči lepotu trenutka, Viola je sjajna učenica, talentovana je za glumu i odlična je sportistkinja – članica je Dramske grupe svoje škole koja nastupa u „Eđšegu“ i trenira odbojku. Iako još uvek nije odabrala svoje profesionalno usmerenje, sigurno je da ćemo se i u budućnosti radovati njenim uspesima, iz koje god oblasti da dolaze.

S. V. O.

Donatorski-hram-Nakovo-(4)

Kako bi se prikupila sredstva za završetak oslikavanja Hrama Svetog Kneza Lazara u Nakovu, crkvena opština u ovom mestu organizovala je večeras donatorski koncert. U crkvi je ostao neoslikan gornji deo unutrašnjosti, hor, koji će biti tematski urađen, rekao je jerej Živan Vasić.

– Na tom mestu treba da se oslika loza Nemanjića. Koncert smo organizovali kako bi svi koji to žele mogli da daju svoj doprinos jer mi smo svetosavski narod – rekao je jerej Vasić. – Do sada je, uz pomoć donatora, oslikan veći deo crkve, urađen je mozaik Gospoda Isusa Hrista u kupoli, kupljeni su polijelej i nove odežde, i sve je to urađeno za godinu i po dana. Mnogo toga smo već uspeli da završimo i ovo je još jedna prilika da se, prilozima, svi ugradimo u Hram.

Hram Svetog Kneza Lazara posetili su gradonačelnik Mladen Bogdan i predsednik Skupštine grada, Dušan Popeskov.

– Grad će pomoći koliko je u mogućnosti. Za nedostajuće radove potrebno je devet hiljada evra i zato apelujemo i na sve ljude dobre volje da se uključe i da pomognu da se završi oslikavanje unutrašnjosti Crkve – naveo je Popeskov.

Poslednji deo radiće profesor Miroslav Lazović koji je oslikao i zidove crkve čija je izgradnja trajala od 1997. do 2004. godine. Crkva je osveštana godinu dana kasnije, pa će, već sledeće godine, na Vidovdan, obeležiti dve decenije postojanja. U ovoj crkvenoj opštini nadaju se da će, do tada, Hram biti u potpunosti završen.

Na dobrotvornom koncertu održanom u bioskopskoj sali, meštanima se obratio gradonačelnik Mladen Bogdan.

– Želimo da pružimo podršku da Hram u Nakovu dobije izgled kakav zaslužuje. Udari na Srpsku pravoslavnu crkvu stižu sa svih strana i ne smemo da pokleknemo jer bi Srbi bez crkve, bez Nemanjića koji su utemeljili pravoslavlje, bili narod bez korena. Potrudićemo se da uvek budemo tu za kikindsko namesništvo, za Nakovo, za sve koji žele da čuvaju tradiciju, crkvu i pravoslavlje jer je to najbolji put za mlade. Na istom smo zadatku – istakao je Bogdan.

U programu su nastupili Dečiji hor „Sveti Nikolaj Srpski“ koji čine deca iz Ruskog Sela i Kikinde, solistkinje Hora Anđela Dukatarov i Ksenija Divljakov, članovi mlađe folklorne grupe KUD „Izvor“ iz Nakova i specijalna gošća iz Loznice, solistkinja Katarina Vasiljević.

S. V. O.

kozarski

Doktor Jefta Kozarski, pukovnik, profesor i akademik, preminuo je u kikindskoj bolnici posle duge i teške bolesti, u 66. godini života.

Prof. dr Kozarski bio je specijalista plastične, rekonstruktivne i estetske hirurgije i tokom radnog veka postigao je izuzetne rezultate u ovoj oblasti medicine.

Rođen je 20. oktobra 1958. godine u Skoplju. U Kikindi je završio osnovnu školu i Gimnaziju. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Beogradu 1982. godine. Od 1983. bio je zaposlen u Klinici za plastičnu hirurgiju i opekotine Vojnomedicinske akademije. Specijalizirao je 1988. godine sa odličnim uspehom i postao najmlađi specijalista iz ove oblasti u zemlji, sa karakteristikom da “predstavlja budućnost Klinike za plastičnu hirurgiju i opekotine VMA“.

Doktorsku disertaciju „Biološke karakteristike transplantiranih mikrovaskularnih režnjeva’’ završio je 1998. Od 2011. godine bio je na čelu Klinike za plastičnu hirurgiju i opekotine, a zatim i načelnik Odeljenja za plastičnu hirurgiju u Vojnomedicinskoj akademiji. Usavršavao se u Norveškoj i Švedskoj. Objavio je 280 stručnih radova.

Bio je vanredni član Akademije medicinskih nauka Srpskog lekarskog društva i redovni profesor Medicinskog fakulteta VMA i Univerziteta Odbrane.

U toku vojne službe ocenjivan je najvišim ocenama. U periodu od 1991. do 1995. godine na teritoriji Jugoslavije aktivno je učestvovao u zbrinjavanju povređenih u VMA i VMC Meljine, a tokom agresije NATO pakta na SRJ 1999. godine u VMA i u Vojnoj bolnici u Nišu.

Za svoje zasluge višestruko je nagrađivan. Između ostalih priznanja, dobitnik je vojne spomen-medalje, Plakete Srpskog lekarskog društva, “Cvijićeve medalje” predsednika države.

Veoma mu je bila značajna veza sa Kikindom i Mokrinom i u svakoj prilici pomagao je svojim nekadašnjim sugrađanima. Oni su mu se odužili Nagradom opštine Kikinda 2011. i Poveljom „Počasni građanin Mokrina“ 2017. godine. Po odlasku u penziju, sa suprugom je živeo u Kikindi.

Prof. dr Jefta Kozarski biće sahranjen u sredu na Mokrinskom groblju.

Kutija-zelja-(5)

Stotine mališana nestrpljivo je danas, sa pismima u rukama, na tek ukrašenom trgu ispred Gradske kuće, u veseloj atmosferi, čekalo Deda Mraza koji je, sa svojom Snežnom kraljicom i patuljcima, stavio „kutiju želja“ ispred novogodišnje kućice, slikao se s mališanima i svima obećao da će dobiti ono što su poželeli, ako su bili dobri.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Kikindski portal (@portalkikindski)

A dobri su bili svi, među njima i osmogodišnji Jovan Ilić.

– Voleo bih da imam autić na baterije. I mislim da ću ga dobiti jer sam bio dobar – siguran je Jovan koji je na doček Deda Mraza došao sa mamom i mlađim bratom.

Jovanova drugarica iz razreda, Leonora Varga, znala je svoje pismo napamet.

– Napisala sam: Dragi Deda Mraze, molim te, ja želim klavir. Još nisam svirala, ali naučiću kada ga budem imala – rekla je Leonora.

Dolasku Deda Mraza u kočijama i postavljanju „kutije želja“ prisustvovao je i gradonačelnik Mladen Bogdan sa saradnicima, koji je deci obećao lepa iznenađenja za Novu godinu.

– Mi smo jedini grad u Srbiji koji ima ovu lepu akciju, ovo je naša najlepša aktivnost u toku godine, pored bebi-paketa i posete prvoj bebi rođenoj u novoj godini – rekao je gradonačelnik. – Zaista ćemo se potruditi da svaku njihovu želju ispunimo jer su sva ova deca bila dobra, slušala roditelje i zaslužila da dobiju paketić za Novu godinu. Večeras šaljemo iz Kikinde najlepšu sliku – sliku radosti i veselja, a Grad će se i ubuduće truditi da naša deca odrastaju  bezbedno i mirno, a roditeljima najbolje uslove za njihovo odgajanje. Ove godine iznenadićemo dečicu i paketići će biti bogatiji nego ranijih godina, ali nećemo da otkrivamo, neka to bude naše iznenađenje.

U „Kutiju želja“ ispred Gradske kuće pisma će mališani uzrasta do 10 godina, moći da ubace svakog dana do 22 sata, sve do 9. decembra. Pored želje, u pismu treba da budu i imena roditelja i deteta, adresa i broj telefona. Zatim sledi otvaranje pisama i pripremanje paketića koje će dobiti baš svako dete koje je svoju želju u pismu poslalo Deda Mrazu. I uz to, iznenađenje od svog Grada.

S. V. O.

(Foto: Kikindski portal, Miloš Vujić)

srne

Pored izlovljavanja, lovci imaju i dužnost da brinu o divljači, da im obezbeđuju hranu i vodu, održavaju lovišta i lovno-uzgojne objekte, a, u ovom periodu, izvrše i sve potrebne pripreme za zimu.

Na 11,5 hiljada hektara o kojem brinu lovci iz Iđoša i Sajana, ujedinjeni u Lovačkom udruženju „Stare bare“, u toku su izgradnja i popravka hranilišta, kaže Veselin Veselinov, predsednik Udruženja.

– Imamo oko 80 hranilišta koja moraju da budu od prirodnog materijala, a za sledeću sezonu moramo obezbediti i najmanje desetak pojilišta, kako bismo bili sigurni da divljač stalno ima vodu tokom zime – navodi Veselinov.

Kako bi se fond divljači sačuvao i održao u dobroj kondiciji, u zimskom periodu važna je pravovremena nabavka hrane za divljač – kabasta za srneću i zrnasta za pernatu divljač.

– Moramo imati dovoljno hrane sve do proleća, odnosno do perioda godine kada krenu insekti, tek tada prestaje prehrana. Samo za fazansku divljač godišnje iznesemo oko 20 tona hrane. Fazanske piliće kupujemo i puštamo u lovišta. Sarađujemo sa resornim pokrajinskim sekretarijatom, i ove godine, u tu svrhu, dobili smo 400 hiljada dinara – napominje Veselinov.

U lovištu i dalje postoji problem opadanja broja jedinki i to iz nekoliko razloga.

– Veliku štetu nanose šakali koji uništavaju i odrasle i manje pernate vrste, kao i srneću divljač. Na opadanje populacije divljači veliki uticaj ima i intenzivna poljoprivredna proizvodnja sa ogromnom mehanizacijom. Treći problem je suša.

Koliko je stanje ozbiljno, pokazuje i podatak da je aktivna srneća divljač, sa 650, opala na samo 500 jedinki. Jako je loš i priraštaj zečeva, podmlatka je sve manje; zečice se kote dva do tri puta godišnje i imaju tri do pet mladunaca, navodi Veselinov i dodaje da Lovačko udruženje, uprkos tome što imaju čak 83 aktivna i posvećena člana, opstaje samo zahvaljujući lovnom turizmu.

– Na odstrel fazana dolaze stranci, uglavnom Maltežani i Italijani. U ovoj turističkoj lovnoj sezoni bilo ih je dvadesetak i za njih je lov završen – kaže Veselinov. – Naši članovi love samo fazane i to do polovine januara. Lovili smo i zečeve, ali smo prestali jer smo dobili rezultate po kojima je njihovo brojno stanje u opadanju.

Za celo lovište zadužen je i jedan lovočuvar, a u Lovačkom udruženju zabrinuti su, kažu, i zbog opadanja članstva. U Iđošu i Sajanu ima i manje stanovnika, pa je, kaže Veselinov, i broj članova ovog lovačkog udruženja sve manji.

S. V. O.

Kutija-zelja-(8)-(1)

„Kutiju želja“ Deda Mraz će, sa Snežnom kraljicom i pomoćnicima, doneti danas (subota, 23. novembar), u 17 sati, u kućicu ispred Gradske kuće.

Pisma sa novogodišnjim željama mogu da ubace deca od jedne do 10 godina. Potrebno je čitko napisati ime i prezime deteta, koliko ima godina, tačnu adresu i broj telefona roditelja ili staratelja, i najvažnije – želju.

Značaj i lepota darivanja cilj je tradicionalne akcije koju na ovakav način organizuje samo naš grad, već 12 godina. Želja je da se za Novu godinu obraduju svi mališani. Prethodnih godina stiglo je oko 6.000 pisama. Grad i donatori zajednički će obezbediti poklone koji će ulepšati deci praznike.

muzej-sovembar

Manifestaciji Turističke organizacije koja se održava u mesecu u kojem male ušare stižu u najveće urbano zimovalište na svetu, priključio se, i ove godine, Narodni muzej, gde se održavaju istraživačke i likovne radionice. Otvorene su za decu i porodice svakog dana, od 13 do 16 sati, osim nedeljom i ponedeljkom, kada je Muzej zatvoren za posetioce.

U međuvremenu, u svim osnovnim školama na teritoriji grada i u svim ograncima Narodne biblioteke „Jovan Popović“, za osnovce i predškolce održana su predavanja i “Sovembarski čitanjci”, a proglašeni su i najbolji dečiji likovni i literarni radovi na konkursu Turističke organizacije.

Centralni program u gradu zakazan je za petak, 29. novembar, kada će, u sali „Partizana“, od 10 do 16 sati, svoje radove na ovu temu predstaviti učenici osnovnih i srednjih škola.

„Svet sova ušara“, kviz znanja, biće održan u Kulturnom centru od 10 sati, a pola sata kasnije i događaj koji se najviše iščekuje – “Sova patrola – putem staništa sova ušara” – prvo brojanje sova uz pomoć članova Društva za zaštitu ptica Srbije.

S. V. O.

ljilja

Zanemeli smo danas kada smo čuli potresnu vest o preranom odlasku Ljiljane Pancel, koleginice, kikindske novinarke.Preminula je u petak u Novom Sadu, u 44-toj godini i neutešne iza sebe ostavila supruga i dvoje male dece, roditelje, sestru, brojne prijatelje…

Ljilja je rad u medijima započela na nekada veoma popularnom, lokalnom Kum radiju, gde je skoro deceniju radila kao voditelj. Bila je aktivna i u NVO „Kikindski forum” koja je uspešno realizovala više građanskih inicijativa.

Na tadašnjoj Televiziji Rubin (današnja TV Kikinda) počela je da radi 2009.godine.

Kolege i prijatelji voleli su njenu vedrinu, optimističan duh, spremnost da pomogne, smirenost… Teško je poverovati u njen prerani odlazak, jer smo svi, kao i ona sama čvrsto verovali da su određeni zdravstveni problemi samo prolazna faza, sa kojom će se uspešno i hrabro izboriti i ko zna kakvim sve idejama i planovima ispisati nove stranice života.

Umesto toga, zanemeli smo…