Град

LIDL-BMW-(2)

Mladi preduzetnik iz Kikinde, tridesetdvogodišnji Dario Kočiš imao je najviše sreće u novogodišnjoj „De Lux“ nagradnoj igri“ „Lidla“. Kao praznični poklon stigla mu je glavna nagrada – limuzina „BMW 318 i“.

Kaže da je i do sada učestvovao u nagradnim igrama, ali da mu je ovo prva nagrada. Zato i nije odmah mogao da poveruje da mu se ovoga puta posrećilo kada su mu se javili iz „Lidla“.

– Nisam mislio da se neko šali, jer nikome nisam ni rekao da sam učestvovao. Ipak, teško je bilo poverovati u toliku sreću. Tek kada su mi zatražili dopunu podataka, shvatio sam da je moguće – priča Dario.

Dario je vlasnik lokala brze hrane „La Banana“ kod Tehničke škole, a zanimljivo je da je do glavne nagrade stigao uz pomoć maslina.

– Kupovao sam samo masline i poslao ukupno šest ili sedam računa – kaže Dario. Sa njim su po poklon došle i supruga Jelena i dvogodišnja ćerka Iskra koja se, čini se, najviše radovala.

I Dario i Jelena su sportisti – on je atletičar, učesnik OCR trka, a Jelena je proslavljena rukometašica, naša reprezentativka. Iako su planirali da jednog dana kupe džip, zbog Darija, novi „BMW“ će sasvim lepo zameniti „Astru“ i voziće ga, kažu, sa velikim zadovoljstvom.

Ključeve je Dariju svečano uručila Jovana Majstoriović iz „Lidla“.

– Povodom praznika se trudimo da se zahvalimo potrošačima na poverenju, zato smo i organizovali „De Lux“ nagradnu igru. Zajedno sa našim kupcima smo, tokom praznika, imali i kampanju solidarnosti „Mala dela, velika magija“ i obezbedili donaciju osnovnih životnih namirnica i sredstava za ličnu higijenu u iznosu od 6,3 miliona dinara, namenjenu korisnicima programa „Crvenog krsta“ – rekla je Jovana Majstorović.

Nagradna igra u kojoj se učestvovalo sa minimalnim iznosom od 450 dinara plaćenih za “De Lux” proizvode, trajala je od polovine novembra do polovine decembra i, osim glavne nagrade, izvučena su i tri vaučera za putovanja, pet “sony playstation 5 disc” konzola, 5 “i phone 15 pro”, 10 „zepter“ prečišćavača vazduha, 10 „LG smart“ televizora i 60 vaučera za kupovinu u „Lidlu“, ukupno 94 nagrade.

Ipak, najveća nagrada stigla je mladoj porodici Kočiš koja se danas odvezla u svojoj novoj limuzini, ali ne pre nego što su sugrađane, okupljene na ceremoniji dodele na „Lidlovom“ parkingu u Kikindi, počastili svojim proizvodima, “La Banana“ sendvičima i sokovima, da u zdravlju i sreći voze svoj novogodišnji poklon.

S. V. O.

sanu

Tradicionalni prijem za mlade talente – učenike srednjih škola koji su na međunarodnim takmičenjima osvojili jedno od prva tri mesta, priređen je, u Svečanoj sali Srpske akademije nauka i umetnosti. Prijemu je prisustvovao Andrej Popović koji je osvojio srebrnu medalju na Stemko olimpijadi iz matematike. U ime Milice Tomić koja je osvojila je zlatnu medalju za naučni rad iz fizike u Turskoj u Izmiru i koja se trenutno nalazi u Americi, prijemu je prisustvovala njena mentorka profesorica Marija Popović. Osvajačima nagrada obratio se predsednik SANU akademik Zoran Knežević.

– Srpska akademija nauka i umetnosti, kao krovna naučna i umetnička institucija u našoj zemlji, s velikom pažnjom prati sve što naši mladi naraštaji rade i sa radošću beleži uspehe koje postižu, jer nam je dobro znano koliko ste truda, rada i talenta vi i vaši nastavnici morali da uložite da biste te uspehe ostvarili. Svaki vaš individualni uspeh vidimo i kao uspeh svih nas, kao još jedan beočug u lancu pojedinačnih i kolektivnih postignuća naših ljudi i društva u celini. Zato i smatramo da je dužnost Akademije da ta vaša postignuća pozdravi i afirmiše u javnosti i da vam na njima, ovom malom svečanošću i skromnim poklonom, srdačno i iskreno čestita – rekao je akademik Knežević.

Ovom prilikom nagrađeno je 123 učenika koji su se istakli postignutim izuzetnim rezultatima na takmičenjima širom sveta. Kao i godinama unazad, mladim talentima su uručeni vrednosni vaučeri i prigodne publikacije SANU.

A.Đ.

 

coka-livnica-(1)

I.M. (34) iz Iđoša koji je povrđen u čokanskoj „Autofleks Livnici“, nakon što je iz  peći počeo da kulja tečni liv, je stabilno. Upravnica Klinike za anesteziju, intenzivnu terapiju i terapiju bola Kliničkog centra Vojvodine dr Teodora Tubić rekla je  da je pacijent povređen u eksploziji u livnici u Čoki bolje, ali da ga očekuju previjanja na duge staze.

-On je još uvek na lečenju u Klinici za anesteziju, intenzivnu terapiju i terapiju bola, odnosno na intenzivi, ali je stabilno. On je potpuno svestan. U pitanju su ipak opsežne opekotine, tako pacijenta očekuje dugo lečenje –  istakla je dr Tubić.

U eksploziji peći, koja se dogodila 28. novembra, preminuli su M.B. (53) iz Iđoša i Aksentije B. (51) iz Ostojićeva.Četvrti povređeni D.G (47) iz Iđoša bio je prebačen u Opštu bolnicu u Senti i nakon ukazane pomoći pušten je kući. Do tragedije je došlo usled naglog izbacivanja tečnog liva iz peći na livenje.

A.Đ.

 

NAGRADA GRADA (1)

Komisija za dodelu Nagrade grada Kikinde i gradskih priznanja donela je odluku o ovogodišnjim dobitnicima visokih priznanja Grada.

Posebno priznanje grada Kikinde, za dugogodišnji naučni, sportski i humanitarni rad biće dodeljeno dr Milanu Brkinu.

Priznanje u oblasti sporta „Nika Mirkov“ dobija Luka Panić, za doprinos razvoju sporta u Kikindi.

Posebno priznanje u oblasti obrazovanja i umetnosti biće dodeljeno Baletskoj školi Novi Sad – izdvojenom odeljenju u Kikindi – za doprinos razvoju obrazovanja i umetnosti u Kikindi, povodom 30 godina rada.

Mariji Dragin, prosvetnom radniku u penziji, za život posvećen obrazovanju dece Kikinde, pripašće Posebno priznanje u oblasti obrazovanja.

Priznanje u oblasti obrazovanja „Dr Pavle Kenđelac“, za doprinos razvoju obrazovanja u Kikindi, dodeljuje se Tehničkoj školi „Mihajlo Pupin“ i Kristini Drljić.

Dr Čedomir Gavrančić biće nagrađen za doprinos očuvanju zdravlja građana Kikinde. Njemu će pripasti Priznanje u oblasti zdravstva „Dr Ranko Petrović“.

Nagrada „Dr Ranko Petrović“ za doprinos očuvanju zdravlja dece Kikinde pripada doktoru Talalu Abu Haiji, posthumno.

Branislavu Ugrinovu biće dodeljeno Priznanje u oblasti informisanja i kulture, za doprinos razvoju i unapređenju novinarstva i kulture u Kikindi.

Priznanje u oblasti humanosti i dobrotvornog rada „Melanija Nikolić Gaičić“ pripašće Brankici Miškov, za iskazanu humanost i dobročinstvo.

Priznanje u oblasti privrede i preduzetništva „Mihael Bon“ pripada Štampariji „BIS“ – za poseban doprinos razvoju privatnog preduzetništva u Kikindi.

Nagrada Grada Kikinde za sveobuhvatan doprinos razvoju novinarstva, kulture, humanitarni i društveni rad pripada Ljiljani Pancel, posthumno.

Najviše gradsko priznanje, „Zaslužni građanin Kikinde“, biće uručeno Draganu Strajniću, za sveobuhvatni doprinos razvoju grada Kikinde.

Odlukom Komisije, biće dodeljene i pohvale: KUD-u “Petar Kočić” u Novim Kozarcima i Nikoli Linjačkom – za doprinos kulturi, Bogdanu Kalabiću – za doprinos razvoju amaterizma, i, za izuzetne rezultate u oblasti obrazovanja: Bogdanu Zavišinu, Andreju Vargi, Mateji Kosiću i Leni Davidović.

TIHOMIR-GAJSKI-CRKVA-(5)

Pravoslavna crkvena opština u Kikindi predavanjem profesor istorije Tihomira Gajskog o istoriji hrama Svetog oca Nikole i uz prigodan kulturni program, započela je obeležavanje 250 godina od izgradnje crkve. Profesor istorije u Gimnaziji „Dušan Vasiljev“ učestvovao je u pisanje knjige o kikindskom hramu i ovom prilikom govorio je o prošlosti, ne samo hrama u centru, nego i samog grada.

-Moje izlaganje propraćeno je fotografijama koje imamo, a oslikavaju crkveni i gradski život. Sve što se dešavalo u gradu reflektovalo se i na hram i obrnuto. Hronološki sam predstavio istorijske događaje uz poznate i one manje poznate činjenice. Počeci su skromni, kao što je uvek, a sa sticanjem ekonomske moći građana crkva Svetog Nikole je sagrađena. Oslikana je iznutra i održavana od strane tadašnje vlasti. Pamti se i vreme kada je pala u nemilost, a sada se ponovo obnavlja vera, ali i sama građevina. Naša crkva izgrađena je pre dva i po veka i starija je i od nekih država koje danas puno znače u svetu – naveo je Gajski.

Crkva u Kikindi građena je u jezuitskom stilu. Njena gradnja započeta je 1769. godine i dogradnjom zvonika završena je 1774. godine.


-Tadašnja vlast je nastojala da jednog dana prisvoji hramove i da ih pretvori u rimokatoličke. Austrijska vlast tolerisala je naše prisustvo, sa nadom da će preobratiti narod. Na sreću, to se nije desilo i naša crkva i dan danas je pravoslavna – rekao je Tihomir Gajski.

Starešina hrama Svetog Nikole sveštenik Miroslav Bubalo dodao je da se crkva za značajan jubilej priprema godinama.

-Predavanje je jedan deo obeležavanja. U aprilu planiramo izložbu relikvija, bogoslužbenih knjiga i drugih predmeta, kao i promociju knjige, dok će 22. maja na letnjeg Svetog Nikolu, kada je i slava grada, biti organizovano osvećenje crkve. U proteklom periodu rekonstruisan je krov, a u planu je da se u martu započne uređenje fasade i da se završi grejanje. Svega četiri hiljade ljudi gradilo je ovaj hram četiri godine. Danas, da nas se sakupi četiri hiljade, teško da bismo mogli da okrečimo crkvu, a ne da je sagradimo. Naši preci bili su jake volje, čvrste vere i nepokolebljivih stavova – naveo je sveštenik Bubalo.

U programu su učestvovali i Tihomirovi sinovi Nikodim i Tihon Gajski koji su izveli klasične kompozicije na gitari, hor mladih Sveti Nikolaj Srpski, hor pri hramu Svetog Nikole i članice Ženske pevačke grupe ADZNM „Gusle“.

SPOMENIK KULTURE

Ono što hramu daje izuzetan značaj je ikonostas i zidne kompozicije, koje se zbog svoje likovne vrednosti ubrajaju u izuzetna dela srpske umetnosti. Zidne kompozicije izvedene su u tehnici ulja na zidu. Ikonostas je izrađen 1773. godine i dugo se mislilo da je on rad Teodora Ilića Češljara, a sada sa sigurnošću može da se tvrdi da je delo Jakova Orfelina. Od 2022. godine u crkvi se nalazi kopija čudotvorne ikone „Presvete Bogorodice Bezdinske“, dobijena na dar od Eparhije banatske. Godine 1990. crkva Svetog oca Nikole uvrštena je među spomenike kulture od izuzetnog značaja.

A.Đ.

Bozic-Gregorijanski-(9)

Na sam početak Božića po Gregorijanskom kalendaru, u Rimokatoličkoj crkvi Svetog Franje Asiškog u Kikindi Ponoćnu božićnu misu služio je župnik Laslo Beviz. Pored građana, prisustvovali su joj i predstavnici grada, Mladen Bogdan, gradonačelnik, Dijana Jakšić Kiurski, pomoćnica gradonačelnika, i Melita Gombar, članica Gradskog veća, kao i Zoltan Tot, zamenik pokrajinskog sekretara za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo i Ramona Tot, članica Saveta mađarske nacionalne manjine.

Čestitajući Božić, gradonačelnik Bogdan je istakao da Grad zajedno sa sugrađanima koji danas slave, obeležava ovaj veliki praznik.

– Svim vernicima koji poštuju Gregorijanski kalendar želim da jedan od najvećih hrišćanskih praznika provedu sa svojim porodicama u miru, blagostanju, ljubavi i sreći, i da Božić i Nova godina donesu još lepše stvari i još više uspeha nego u prethodnoj godini. Grad Kikinda će danas, zajedno sa svojim sugrađanima katoličke veroispovesti, obeležiti ovaj praznik. Time hoćemo da pokažemo da treba da čuvamo naše zajedništvo, našu kulturu i multikonfesionalnost, našu multietničnost i da je Kikinda grad svih nas. Želimo da ovaj praznik provedemo zajedno i tako ćemo raditi i u narednom periodu – rekao je gradonačelnik.

Simboli proslave Božića kod rimokatolika su jasle u kojima je, po predanju, Hrist rođen, jelka kao večno zeleno drvo i venac. Proslava Božića, odnosno Božićno vreme traje do 6. januara, do praznika Sveta Tri Kralja.

S. V. O.

CK-podela-paketica-(4)

Decu korisnika Narodne kuhinje i porodičnih paketa, njih 150, danas su, u Crvenom krstu, obradovali novogodišnjim paketićima koje im je uručio gradonačelnik Mladen Bogdan, a zatim su imali priliku da se fotografišu sa Deda Mrazom.

Ovo je samo prvi deo raspodele paketića mališanima iz socijalno najugroženijih porodica u gradu, rekla je Danijela Bjeljac, sekretarka Crvenog krsta.

– U programu „Jedan paketić – puno ljubavi“ učestvovali su parlamenti srednjih škola, učenici osnovnih škola, deca iz vrtića i sugrađani, svi su darivali konditorske proizvode. Od donacija smo formirali 550 paketića i zahvaljujem svima koji su učestvovali u akciji. Posle ove dodele, paketiće ćemo nositi i đacima OŠ „6. Oktobar“, korisnicima Dnevnog boravka „Naše kuće“ i deci u hraniteljskim porodicama, a 31. decembra obradovaćemo i mališane u selima, u porodicama korisnika lanč-paketa – rekla je sekretarka kikindske organizacije.

Mnogo osmeha bilo je danas na licima najmlađih koji  su došli, uprkos lošem vremenu, po svoje poklone za praznike. Ovo je jedna od najlepših i najplemenitijih akcija Crvenog krsta, navela je Marijana Mirkov, članica Gradskog veća i predsednica Crvenog krsta u Kikindi.

– Grad je uvek tu da podrži svaku akciju Crvenog krsta, a u ovoj, redovnoj aktivnosti, učestvovali su omladina i deca našeg grada koji nisu tražili ništa zauzvrat, ali upravo dobijaju puno toga u radosti ovih mališana – dodala je Marijana Mirkov.

Ona je istakla da je Crveni krst uvek tu za svakog kome je pomoć potrebna, a Grad Kikinda podržava svaku akciju ove organizacije i činiće to i ubuduće.

S. V. O.

ugovori-energetska-sanacija-(1)

Građani kojima su odobrena sredstva na konkursu za energetsku efikasnost u Gradskoj kući potpisali su ugovore. Imali su mogućnost da konkurišu za devet različitih mera, koje zajedno subvencionišu lokalna samouprava i Ministarstvo rudarstva i energetike. Vanja Vujić iz Mokrina sredstva je dobio za kupovinu gasnog kotla.

-Imamo kotao na čvrsto grejanje i zahvaljujući ovoj meri zamenićemo ga za gasni. Sada ćemo imati efikasnije grejanje u kući. U narednim godinama potrebno je da uradim i izolaciju stambenog objekta, konkurisaću za sredstva i nadam se pozitivnom ishodu – saznajemo od Vujić.
Sredstva za kupovinu gasnog kotla i prateće opreme za centralno grejanje pripala su i Milki Vrbljanac iz Ruskog Sela.

-Do sada smo imali gasne peći u kući od 120 metara kvadratnih. Suprug i ja smo sve stariji i rešili smo da uvedemo centralno grejanje kako bi nam u svim prostorijama bilo podjednako toplo. Pozdravljam ovu meru koja nam puno znači – dodala je Milka Vrbljanac.

Kako je istakao Nikola Jugin, energetski menadžer iz godine u godinu sve je veća zainteresovanost sugrađana za ovaj konkurs. Mere se sufinansiraju sa 20 miliona dinara, a sredstva je ove godine dobilo 139 sugrađana .

-Ovo je četvrta godina kako se raspisuje konkurs za energetsku sanaciju i građani su osim za zamenu spoljne stolarije, u znatno većoj meri aplicirali za ugradnju i nabavku kotla na gas i cevne mreže odnosno radijatora i prateće opreme za centralno grejanje, kao i za izolaciju i fasadu – saznajemo od Jugina.

Ugovori su potpisani sa gradonačelnikom Mladenom Bogdanom koji je, obraćajući se okupljenima, istakao da je ovaj program jedan od najatraktivnijih za sugrađane .

– U narednoj godini planirano je još više novca za ovu namenu kako bi kuće i stanovi bili što funkcionalniji– precizirao je Bogdan.

Za četiri godine ukupno 450 domaćinstava dobilo je bespovratna sredstva za ulaganje u energetsku efikasnost u svojim domovima. Konkurs će biti dostupan i naredne godine.

A.Đ.

Pokrajina-nagrade-(8)

Priznanja su, u Pokrajinskoj vladi, uručena posebno talentovanim i uspešnim učenicima i njihovim mentorima iz cele Vojvodine, koji su to dokazali pobedama na državnim takmičenjima u nekoliko oblasti, u toku prošle školske godine. Među nagrađenima su i tri učenika iz Kikinde koji su, na takmičenjima, predstavljali svoje škole.

Učenik osmog razreda OŠ „Vuk Karadžić“, Mateja Kosić, briljirao je na državnom takmičenju iz fizike. Matejina mentorka bila je nastavnica Biljana Grulović.

Andrej Varga, maturant Gimnazije „Dušan Vasiljev“ i njegova mentorka, profesorica Snežana Zamurović, priznanja su dobili zahvaljujući prvom mestu na državnom takmičenju iz informatike koje je Andrej osvojio u školskoj 2023/2024. godini.

Kikinđanka Milica Blažić, sada učenica drugog razreda srednje Medicinske škole „7. April“ u Novom Sadu, takmičila se iz matematike i, takođe, pobedila na državnom takmičenju, čime je zaslužila priznanje resornog Pokrajinskog sekretarijata. Njena mentorka je profesorica Borjana Mihajlov.

Ovim tradicionalnim priznanjima nagrađuje se trud i podstiču kreativnost i stvaralačka snaga za buduća dostignuća, napomenuo je, prilikom dodele, Pokrajinski sekretar za sport i omladinu, Dane Basta.

S. V. O.

bozic edjseg 1

U Kulturno-umetničkom društvu „Eđšeg“ svake godine poštuju običaj izvođenja Božićne priredbe. Deca iz vrtića, škole i članovi Društva i ovoga puta pripremili su bogat i dirljiv program u susret najradosnijem prazniku.

– To je naša tradicija, da se pripreme male predstave i muzičke tačke i da se, na taj način, okupimo, da budemo zajedno, da očuvamo duh zajedništva i radosti praznika – rekla je Petra Kiralj iz KUD „Eđšeg“.

Publici su se obratili i čestitali predstojeće praznike župnik Laslo Boviz i predsednica „Eđšega“, Ramona Tot.

Mališani iz vrtića „Naša radost“ izveli su plesnu tačku, nastupila su dva hora – đaci OŠ „Feješ Klara“ kojim je dirigovala Apolonija Koso i hor odraslih, pod dirigentskom palicom Margit Detari.

Predstavu o rođenju Isusa Hrista izveli su učenici Škole „Feješ Klara“. Sala „Eđšega“ i ovoga puta bila je premala da primi sve koji su želeli da gledaju bogat božićni program. Drugi deo priredbe i druženja održan je u dvorištu gde su đaci izveli predstavu „Vitlejem“, koja je i juče odigrana ispred Rimokatoličke crkve na Božićnom vašaru.

Ovaj prikaz Isusovog rođenja pripremila je Vivijen Fazekaš, članica „Eđšega“.

– I ova predstava je naša tradicija. I sama sam igrala u njoj 10 godina, sada sam preuzela da je sama pripremam sa đacima viših razreda škole „Feješ Klara“. Bilo mi je zadovoljstvo, rado su dolazili na probe, brzo su učili tekst, a imamo i dva nova glumca, učenika petog razreda. Igrali smo je i po kućama, malo smo ranije počeli, to je inače običaj za Badnje veče. Već smo igrali u desetak kuća i radićemo to još i sutra – rekla je Vivijen Fazekaš.

Božićnom programu prisustvovali su i Zoltan Tot,  zamenik pokrajinskog sekretara za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo i predsednik Saveta Mesne zajednice Sajan, i Melita Gombar, članica Gradskog veća za nacionalne manjine, rodnu ravnopravnost i brigu o porodici.

S. V. O.