Град

Pokret-gorana-(3)

Pokret gorana Kikinde realizuje projekat pod nazivom „Širenje svesti lokalne zajednice o značaju razvrstavanja otpada i sprečavanju nastanka divljih deponija na teritoriji Grada Kikinde“, koji se finansira sredstvima Svetske organizacije za zaštitu prirode (WWF) u okviru programa SAFE Nature and Climate 2022–2025.

U okviru projekta organizovane su brojne radionice radi podizanja svesti građana o pravilnom upravljanju otpadom. Pod sloganom „Rešenje za naše đubre nije priroda“, danas je u prostorijama Sekretarijata za socijalnu zaštitu Grada Kikinde, u prostoru bivše kasarne, održana edukativna radionica namenjena pripadnicima romske populacije.

– Projekat je ušao u završnu fazu, a u fokusu su nam bili adolescenti. Današnja radionica usmerena je na romsku populaciju, kojoj želimo da pokažemo kako mogu efikasnije da razvrstavaju otpad i da, pritom, tu aktivnost unovče – rekao je Dalibor Oličkov iz Pokreta gorana Kikinde.

On je objasnio da je inicijativa nastala prošle godine, nakon dugotrajnog požara na deponiji iza Malog bedema, u kojem živi romska zajednica angažovana na sakupljanju sekundarnih sirovina. Do sada je u projekat uključeno oko 200 mladih uzrasta od 15 do 18 godina.

Događaju je prisustvovao i Željko Radu, član Gradskog veća zadužen za socijalnu politiku, demografiju, osetljive grupe i ljudska prava, koji je istakao značaj uključivanja Roma u ekološke i društveno odgovorne aktivnosti.

– Ovo je važan korak u integraciji romske zajednice u pozitivne društvene tokove. Posebno je značajno što se kroz ovaj projekat mladi edukuju o selekciji otpada. Lokalnim akcionim planom je predviđeno i njihovo zapošljavanje u oblasti zaštite životne sredine, što pruža i ekonomsku perspektivu – naglasio je Radu.

Prisutne su interesovale mogućnosti reciklaže i saradnje sa Pokretom gorana, kako bi doprineli očuvanju životne sredine, ali i ostvarili ekonomski benefit kroz reciklažu.

S. V. O.

ugovor-glisic-(3)

Gradonačelnik Mladen Bogdan i Darko Glišić, ministar za javna ulaganja potpisali su, u Vladi Srbije, ugovor o rekonstrukciji Gimnazije „Dušan Vasiljev“ i Ekonomsko-trgovinske škole.

-Rekonstrukcija ovog objekta jedno je od najvećih infrastrukturnih projekata u proteklom periodu, ne samo u obrazovanju – istakao je gradonačelnik Bogdan. – Od izgradnje, 1900. godine, ovo je prvo sveobuhvatno ulaganje u ovu zgradu. Nakon 125 godine imamo priliku da potpuno obnovimo objekat, na radost zaposlenih, učenika, ali i svih Kikinđana. Zgrada je jedan od zaštitnih znakova našeg grada i vrlo brzo započećemo sa radovima, a naredne godine, u ovo vreme, očekujemo i završetak prve faze rekonstrukcije.

U radove će biti uloženo više od 455 miliona dinara i doprineće kvalitetnoj nastavi, ali i bezbednosti.

-Ugovor je značajan za obrazovanje, ne samo za Kikindu, nego za čitav severni Banat, jer pomenute škole imaju učenike iz svih opština Severnobanatskog okruga. U narednih 10 meseci, jedna od najstarijih škola, dobiće izgled kakav zaslužuje. Na ovaj način podići ćemo standard i uslove rada. Početkom 2026. godine očekujm i potpuni završetak radova i da škola bude spremna za drugo polugodište – naveo je ministar Glišić.

Ministar Darko Glišić dodao je i da je prva faza rekonstrukcije Opšte bolnice završena i da će druga započeti pošto se otpremi završeni objekat.

 

gimnazija-ets-novi-prostor-(3)

Učenici Gimnazije „Dušan Vasiljev“ i Ekonomsko trgovinske škole od danas, 28. aprila, ponovo su u školskim klupama i to u osnovnim školama „Jovan Popović“ odnosno „Vuk Karadžić“. Da se nastava odvija nesmetano uverili su se gradonačelnik Mladen Bogdan i član Gradskog veća Tihomir Farkaš koji su posetili pomenute škole gde su razgovarali sa đacima, profesorima i direktorima.

U školi „Vuk Karadžić“ za Ekonomsko trgovinsku školu na raspolaganju je 12 deljenja, a tri odeljenja nalaze se u prostorijama ove srednje škole u ulici Vojvode Putnika.

-Uz pomoć lokalne samouprave, velike solidarnosti i dogovora među prosvetnim radnicima uspešno smo se preselili – rekao je Robert Vunjak, direktor Ekonomsko trgovinske škole. – Sva didaktička i metodička sredstva smo preneli, kao i table, kompjutere i lap topove neophodne za nesmetano odvijanje nastave. Napravili smo čvrstu organizacionu strukturu koja ne remeti funkcionisanje škola.

Mirjana Dražić, direktorica Gimnazije „Dušan Vasiljev“ dodaje da je nešto drgačija organizacija rada s obzirom na to da je do sada bila kabinetska nastava.

-Imamo 16 odeljenja i isto toliko učionica i prilagodili smo se novim uslovima rada. Prostor u školi „Jovan Popović“ je dobro opremljen, učionice imaju klime, projektore, internet, dovoljan broj klupa. Preneli smo i deo računarske opreme za potrebe časova informatike – napomenula je Mirjana Dražić.

Farkaš se još jednom zahvalio direktorima osnovnih škola Jeleni Krvopić i Ivanu Panteliću što su izašli ustupili prostor i time doprineli da se časovi odvijaju po planu.

-Sve što je potrebno za nesmetan rad i funkcionisanje škole srednjoškolci imaju. Lokalna samouprava je tu da pomogne i izađe u susret zaposlenima i učenicima kako bi se predupredili eventualni problemi – naveo je Tihomir Farkaš.

Prvi čovek grada istakao je da će sutra, 29. aprila, u Beogradu u Vladi Republike Srbije potpisati ugovor o rekonstrukciji.

-Kao što smo i obećali, došli smo da se uverimo da li učenici i zaposleni imaju sve što im je potrebno za odvijanje nastave. Atmosfera u obe škole je pozitivna, a svi zajedno potrudili smo se da iznađemo najbolje rešenje za obe škole. Važno je reći i da politici nema mesta u obrazovnim ustanovama i mi ćemo se boriti da obrazovanje bude na prvom mestu i da je đacima mesto u školama – precizirao je Bogdan.

A.Đ.

DDK-april-2-(1)

Na današnjoj akciji dobrovoljnog davanja krvi u kikindskom Crvenom krstu bilo je 68 davalaca, a 61 je i darivao krv. Među njima je bilo 12 žena, a dvoje je krv darivalo prvi put. Svi su, uz ovaj humani čin, imali priliku i da provere svoje zdravlje, kao i da, pored obroka zahvalnosti, dobiju poklone organizatora.

Akcije koje se sprovode u saradnji sa Zavodom za transfuziju krvi Vojvodine, narednog meseca će biti održane u četvrtak, 15, i u ponedeljak, 26. maja.

S. V. O.

(Foto: CK Kikinda)

jefimija-(14)-w1024

Povodom Svetskog dana plesa, Udruženje „Jefimija“ iz Ruskog Sela sinoć je organizovalo drugi Festival plesa „Za đaka prvaka“ u sali Osnovne škole „Gligorije Popov“. Ovom donatorskom akcijom sakupljan je novac za kupovinu školskog pribora za buduće prvake ruskoselske škole.

Događaju je prisustvovala i Marijana Mirkov, članica Gradskog veća zadužena za kulturu i turizam.

– Poslali smo divnu sliku iz Ruskog Sela, gde slavimo ples, mladost, ljubav i humanost. Ovo nije samo festival muzike i igre, već i jedna društveno-odgovorna i humana priča. Grad Kikinda uvek podržava prvi aplauz i lepu energiju koju deca donose na scenu, kao i ovakve humanitarne inicijative – rekla ja Marijana Mirkov.

Publika je uživala u nastupima mališana iz ruskoselskog vrtića „Bubamara“, Plesnog kluba „Ideal“ iz Srpske Crnje, Gimnastičarskog kluba iz Kikinde, kao i članova kulturno-umetničkih društava „Petar Kočić“ iz Novih Kozaraca i „Mokrin“.

– Naš studio trenutno broji 23 člana, a novost je da smo osnovali i folklornu sekciju –  dodala je Snežana Aćamović, predsednica Udruženja „Jefimija“.

Iako mlado, Udruženje „Jefimija“ već je zabeležilo značajne uspehe na devet međunarodnih takmičenja, osvojivši 22 prva mesta, kao i brojne druge nagrade, među kojima i vaučer za učešće u plesnom kampu u Temišvaru ovog avgusta.

S. V. O.

(Foto: Čedomir Vujanić)

 

mini-postrojenja-(1)
U Nakovu i Banatskom Velikom Selu privode se kraju radovi na mini postrojenjima za kondicioniranje pijaće vode.
-Uskoro će meštani u ovim selima dobiti čistu i vodu u skladu sa svim standardima i propisima – istakao je gradonačelnik Mladen Bogdan prilikom obilaska gradilišta. – Izgradnja sličnih postrojenja planirana je i u ostalim selima, jer zdravlje ljudi i razvoj sela ostaju naš najveći prioritet.
Podsetimo, osim u pomenutim selima, u planu je i izgradnja mini postrojenja i u Mokrinu i Iđošu. Svako selo imaće svoj sistem, nezavisan od drugih fabrika za preradu vode u gradu i okolini.
Ukupna vrednost investicije procenjena je na oko 384 miliona. Od tog iznosa Pokrajina je  obezbedila 166, a iz lokalna samouprava opredelila je  je 115,5 miliona dinara.
allergy-1738191-1280

Prema podacima sa aplikacije „Polen Srbija“, mnogi gradovi se nalaze u crvenoj zoni što znači da je koncentracija polena visoka i da se ne očekuju značajne promene. Od 27 mernih mesta, u zelenoj, takozvanoj „bezbednoj zoni“, trenutno su samo: Pančevo, Zaječar, Loznica i Kikinda.

Pored plodova topole koji kod mnogih izazivaju iritaciju nosa i očiju, u Srbiji je trenutno aktivno čak 14 do 15 vrsta polena drveća. Zbog blage zime došlo do „eksplozije” polena jasena, graba i hrasta. Situacija je specifična jer se žale i osobe koje ranije nisu imale alergije.

Osobama koje su alergične na polen preporučuje se da izbegavaju boravak u prirodi pre podne, ne provetravaju prostorije ujutru, već nakon pljuskova, koriste klimatizovane prostorije i automobile, po dolasku kući presvuku odeću i operu kosu, kao i da ne uzimaju terapiju na svoju ruku, već u dogovoru sa alergolozima.

rct-drzavno-plasman-(3)

Na 23. Pokrajinskom takmičenju talenata održanom u  Pančevu, 25 polaznika Regionalnog centra za talente „Dušan Vasiljev“ obezbedilo je plasman na državno nadmetanje.

Prvo mesto pripalo je Ognjenu Jovandiću, učeniku Tehničke škole „Mihajlo Pupin“ iz informatike i računarstva, Teodori Šejmeši iz  Gimnazije „Dušan Vasiljev“ i Mariji Popov iz  Gimnazija i stručne škole „Dositej Obradović“ iz Novog Kneževca prva mesta pripala su iz  engleskog jezika. Prvoplasirane su i gimnazijalke Milana Baštovanov iz književnosti, kao i učenice OŠ „Žarko Zrenjanin” Mina Radivojša iz fizike i Lena Davidović iz  matematike.

Drugoplasirani su gimnazijalci Ana Vojvodić iz matematike, Emilija Reljin iz književnosti, Vuk Jakić i Katarina Vajda iz istorije i Velimir Krstić iz biologije.

Treće mesto zauzeli su Vanja Bogar iz OŠ „Bratstvo-jedinstvo“  iz Banatske Topole i gimnazijalka Dragana Milinković iz srpskog jezika, Helena Grujić iz Gimnazije „Dušan Vasiljev“ iz fizike, te gimnazijalci Svetlana Ćulafić iz istorije, Bogdan Zavišin  iz istorije, kao i Milica Boberić i Lara Avramov iz  Gimnazije „Dušan Vasiljev“, Jovana Uverić iz Gimnazije i stručne škole „Dositej Obradović“ iz Novog Kneževca i  Nevena Vulović iz SSŠ „Miloš Crnjanski“ koji su se takmičili iz biologije.

A.Đ.

strudlijada-2025-(1)

Članovi etno-građanskog udruženja „Suvača“ zajedno sa prijateljima iz drugih mesta i gradova proslavili su slavu i organizovali 5. „Štrudlijadu“.

Titulu za „najštrudlu“ osvojio je Čaba Molnar rodom iz Feketića.

-Recept po kom pravim štrudlu sa makom pobedio je na ovoj manifestaciji protekle dve godine i ove sam rešio i sam da se takmičim i da upoznam sve učesnike. Već 15 godina, iz hobija, pravim štrudle, a recept mi je majka prenela. Tradicija nas sve povezuje, a štrudla je upravo to – saznali smo Molnara.

Manifestaciji su prisustvovali su Mladen Bogdan, gradonačelnik i Marijana Mirkov, članica Gradskog veća.

-Hvala vam puno što ste i ove godine sa nama – istakao je gradonačelnik Bogdan. – Ima vas od istoka do juga, a posebno mi je drago što su tu naši prijatelji iz Republike Srpske. Vremena su izazovna, ali je najvažnije da se držimo zajedno i da imamo poverenja jedni u druge.

Organizator je Etno građansko udruženje „Suvača“, a u takmičenju je učestvovalo dvadesetak štrudli.

-Želja nam je da od zaborava sačuvamo našu banatsku štrudlu sa makom. Pripremamo je po receptima naših baka i da ih prenesemo na mlađa pokolenja – rekla je Radojka Vujadinov.

Štrudle su ocenjivali Radovan Subin, Regina Subotić i Milena Jovanić.
Četvrto mesto osvojila je Dijana Tatomir iz Iđoša, trećea je bilo udruženje žena „Beli anđeo“ iz Republike Srpske, drugo mesto pripalo je udruženju žena „Majka Angelina“ iz Kupinova, dok je prvoplasirano udruženje žena „Rumljanke“ iz Rume.

A.Đ.

 

misericordia-(5)

U prisustvu gostiju, korisnika i zaposlenih Dom za stare „Miserikordija“ obeležio je 10 godina od otvaranja. Povodom godišnjice misu je, u prostorijama objekta, održao Mirko Štefković, biskup zrenjaninski.

-Miserikordija na latinskom jeziku znači milosrđe i to je pravi naziv za ovaj Dom za stare. Ovde se milosrđe iskazuje prema našim bližnjima i na poseban način to je vidljivo upravo u ovoj ustanovi čiju desetogodišnjicu rada slavimo. U ovom objektu prepoznaje se vrednost ljudskog duha bez obzira na godine i stanje osobe – rekao je biskup zrenjaninski Štefković.

Sveštenik i direktor Doma Laslo Beviz napomenuo je da u objektu boravi 70 korisnika, što je i maksimalan broj, i podsetio da je objekat nastao na mestu gde je nekada bio samostan časnih sestara, zaposlenih u kikindskoj Bolnici, a koje su se početkom devedesetih vratile u Sloveniju.

-Osnovna ideja bila je da se zgrada rekonstruiše kako bi u njoj boravili penzionisani sveštenici zrenjaninske biskupije. Kako je inicijativa bila da objekat bude na usluzi i drugim sugrađanima, 2013. godine započeta je izgradnja koja je završena 2014. Godinu dana kasnije dobili smo licencu i dozvolu za rad. Ima puno zainteresovanih za uslugu socijalne zaštite te smo 2018. godine započeli da gradimo još jedno kril koje je otvoreno dve godine kasnije. Trudimo se da budemo autentični jer smo kuća Božijeg milosrđa – istakao je sveštenik Beviz.

Pomoć prilikom izgradnje stigla je kroz donacije iz Amerike, Nemačke, Mađarske, Italije, kao i od Republike Srbije kroz Fond za kapitalna ulaganja.

A.Đ.