Град

Toplana-pocetak-remonta-(1)

Javno preduzeće „Toplana“ jutros je započelo radove na remontu priključka u ulici Braće Tatić broj 2, zbog čega je jedan deo ove ulice zatvoren za saobraćaj.

– Odmah po završetku grejne sezone počeli smo remont delova sistema koji su tokom zime bili kritični i izazivali kvarove. Trenutno radimo na ovom priključku koji je tehnički najzahtevniji, ali smo se potrudili da zatvorimo samo minimalan deo ulice, kako bi građani mogli nesmetano da priđu ustanovama i uslužnim objektima u ovoj ulici. Potrudićemo se da radove završimo u najkraćem roku kako bi se ponovo omogućilo nesmetano odvijanje saobraćaja – izjavio je v.d. direktora JP „Toplana“, Dušan Marjanović.

On dodaje da su evidentirana sva mesta na kojima su neophodne intervencije, te je na osnovu toga napravljen plan remonta.

– Već smo završili radove na priključcima kod blokova A i B u Mikronaselju, što su bili manji poslovi. Paralelno, u toku je i zamena cevovoda u Beogradskoj ulici – navodi Marjanović. – Očekujemo da ovaj posao bude završen do kraja ove sedmice.

Sledeća faza, po predviđenoj dinamici, obuhvatiće remont priključka na Trgu srpskih dobrovoljaca 43, kao i radove na magistralnom priključku za zgradu NIS-a. Ovim će biti završen prvi deo remonta, nakon čega sledi drugi, koji uključuje radove u podstanicama i kotlarnicama, zamenu opreme, automatizaciju i uobičajene pripreme za novu grejnu sezonu.

Svi radovi finansiraju se iz sopstvenih sredstava „Toplane“, a ukupan trošak biće poznat po njihovom završetku.

S. V. O.

fizicka-aktivnost

Međunarodni dan fizičke aktivnosti biće obeležen u subotu, 10. maja na Starom jezeru od 10 do 12 sati u organizaciji Turističke organizacije, Doma zdravlja, ZZJZ i Crvenog krsta. Svake godine obeležava se širom sveta, a inicijator je Svetska zdravstvene organizacija.

Pod sloganom „Kretanjem do zdravlja“ učestvuju članovi sportske školice „Rastimo zajedno“, „Champ 07“, sportsko udruženje „Sunce“, ADZNM „Gusle“, udruženje penzionera „Sunčana jesen“
Cilj je da se podigne svest o značaju redovnog kretanja i fizičke aktivnosti za zdravlje pojedinca i društva, da podstakne ljude svih uzrasta da se više kreću, da se smanji broj oboljenja povezanih sa sedentarnim načinom života (gojaznost, dijabetes tipa 2, kardiovaskularne bolesti), da se promoviše aktivan stil života i to ne samo vežbanje, već i hodanje, biciklizam, kućne i baštenske aktivnosti.

 

sindikat-penzioneri-slava-(3)

Članovi Sindikalne organizacija penzionera Kikinde uz rezanje slavskog kolača, u prisustvu gostiju i sveštenika Živana Vasića obeležili su slavu Đurđevdan. Pomenuta organizacija osnovana je aprila 1991. godine, a ove je druga godina kako obeležava slavu.

-Ovo je prilika da pozovemo naše partnere i saradnike, ali i da razgovaramo o planovima – istakao je predsednik kikindske Sindikalne organizacija penzionera Radovan Subin – Naša organizacija broji više od 9.200 članova. Interesantno je da to nisu samo Kikinđani i samo penzioneri. Imamo i članove koji su iz Beograda, Novog Sada, Žablja, Stajićeva. Smatram da je posebno interesantan naš program turizma trećeg doba koja su povoljna i naši članovi rado putuju, druže se i upoznaju nova mesta.

Kum slave bio je Ilija Drljić, predsednik SSS za Kikindu, Čoku i Novi Kneževac.

-Hvala na ukazanom poverenju, a kako mi se bliže penzionerski dani nastavićemo uspešnu saradnju koja traje više od tri decenije. Uključiću se u rad organizacije kako bi dao svoj skromni doprinos – kazao je Drljić.

Ovom prilikom dodeljene su i povelje Sindikalne organizacije penzionera za saradnju. Između ostalih, povelju je u ime naše medijska kuće primila direktorica i glavna i odgovorna urednica Jelena Crnogorac.

A.Đ.

slavski-kolac

Povodom slave Grada letnjeg Svetog Nikole, 22. maja, i ove godine lokalna samouprava organizuje takmičenje za najbolji slavski kolač, najbolji izgled slavskog kolača i najbolju strukturu i ukus slavskog kolača.

Poziv da učestvuju upućen je građanima, udruženjima građana i ostalim zainteresovanim pojedincima. Prijavljivanje je najkasnije do 16. maja na brojeve telefona 426-300 i 064/857-40-44.

Slavski kolači predavaće se na sam dan slave Grada od 10 do 11 sati u Svečanoj sali Gradske kuće.

INTERNIRCI-VENCI-(3)

U znak sećanja na Kikinđane koji su poslati u koncentracione logore 1942. godine predstavnici lokalne samouprave, boračkih udruženja i Društva srpsko-norveškog prijateljstva položili su vence na spomenik internircima. Nemački fašisti, na Đurđevdan, internirali su 46-oro sugrađana u logore u Norvešku.

– Naši sugrađani su sa 4.500 Jugoslovena, smešteni u 36 logora smrti, a najviše Kikinđana zarobljeno je u logoru Bejsford, na desetak kilometara od grada Narvika. Imena ispisana na pločama spomenika dokaz su njihove hrabrosti, spremnosti na žrtvu u borbi za slobodu i njihove besmrtnosti – rekao je Tibor Firedi, sekretar kikindskog Društva srpsko-norveškog prijateljstva. – Stariji i bolesni streljani su već 16. i 17. jula, a mnogi su preseljeni u druge logore gde su bili na prinudnom radu, mučeni i izgladnjivani. Grad je u njihovu slavu podigao spomenik koji podseća na njihovu hrabrost i stradanja.

Vratilo se svega sedmoro Kikinđana: Nika Banjin, Slavko Vukić, Čeda Đomparin, Stevan Mihailov, Stevan Sivčev, Joca Stanić i Žarko Stojkov. Oni su isticali velike strahote koje su doživeli u logoru. Isto tako svedočili su o pomoći i prijateljstvu lokalnog stanovništva u Narviku. U znak saradnje dva naroda prva Deklaracija o prijateljstvu između Narvika i Kikinde potpisana 6. oktobra 1966, a obnovljena je pet decenija kasnije.

– Važno je da negujemo kulturu sećanja na sve one koji su dali svoje živote kako bi mi živeli u slobodi. Teška i zla vremena iznedrila su i nešto dobro, prijateljstvo između Kikinde i Narvika koje traje – naveo je Željko Radu, član Gradskog veća.

Na formiranje Jugoslovensko – norveškog društva najviše uticaja su imali internirci. Spomenik stradalima, delo akademskog vajara mr Slobodana Kojića, podignut je 1975. godine.

A.Đ.

besmrtni-puk-1

Grad Kikinda poziva sugrađane da uzmu učešće u manifestaciji „Besmrtni puk“, koja će se održati u petak, 9. maja, na Dan pobede, povodom svečanog obeležavanja 80 godina od završetka Drugog svetskog rata.

Okupljanje učesnika počinje u 9 sati, na Trgu srpskih dobrovoljaca ispred Gradske kuće, a „Besmrtni puk“ će se kretati trasom od Gradske kuće, do spomenika „Tuga“, da bi se, nakon toga, povorka završila ispred Spomenika žrtvama fašizma 1941 – 1945. gde će biti obeleženo 80 godina pobede nad fašizmom.

„Besmrtni puk“ okuplja potomke i poštovaoce onih koji su dali doprinos u oslobodilačkim ratovima u kojima je učestvovao naš narod, sa posebnim naglaskom na borce Prvog i Drugog svetskog rata.

Učesnici u povorci nose fotografije svojih predaka – vojnika, boraca, stradalnika i heroja – u znak sećanja i poštovanja.

Pozivamo sve zainteresovane građane da se prijave i preuzmu uputstva za učešće u „Besmrtnom puku“ Kikinde u prostorijama SUBNOR-a Kikinda, na adresi Trg srpskih dobrovoljaca 10.

Sačuvajmo sećanje – neka njihova imena ne izblede, navodi se u pozivu koji je potpisao gradonačelnik Mladen Bogdan.

streliste-kanalizacija-(2)

Izgradnja fekalne kanalizacije u naselju Strelište počela je danas i trajaće narednih 560 dana, koliko je planirani rok za završetak radova. Investicija u ovom naselju je vredna 308 miliona dinara i obuhvata kanalizacionu mrežu i crpnu stanicu.

Meštani ovog dela grada ističu da su jedva dočekali da vide bagere i radnike.
-Ovde sam 53 godine i nisam verovala da ću dočekati da imamo kanalizaciju. Puno će nam značiti s obzirom na to da kada padne kiša, mi plivamo u vodi. Prezadovoljna sam – istakla je Ilona Mužung.

I Sandra Karadžin, koja je 21 godinu stanovnica Strelišta, je istog mišljenja.

 

-Pisali smo peticije, insistirali, dobijali smo puno obećanja, ali sve do sada, nije bilo razumevanja za višedecenijski problem. Shvatamo da izgradnja fekalne kanalizacije zahteva ogromna finansijska sredstva, ali i to je rešeno – napomenula je Sandra Karadžin.

Početku radova prisustvovali su gradonačelnik Mladen Bogdan, njegov pomoćnik Svetislav Vukmirica, predsednik Skupštine grada Dušan Popeskov. Čelnike lokalne samouprave dočekali su meštani Strelišta.

-Godinama smo radili na rešavanju ovog problema – istakao je Svetislav Vukmirica. – Zahvaljujući ozbiljnoj podršci Ministarstva za zaštitu životne sredine izgradnja je mogla da počne. Radovi obuhvataju izgradnju kanalizacione mreže i crpnu stanicu u ulici Vinogradi koja će biti zajednička za Strelište i Železnički Novi Red. Radi se o 4.800 metara mreže za 193 priključka, od kojih je 500 metara potisni vod koji ide ispod pruge. Lokalna samouprava izradila je i projektnu dokumentaciju za priključke jer smo želeli da pomognemo sugrađanima i smanjimo im troškove.

Naselje Strelište građeno je stihijski, a ima i puno podzemnih voda te nije bilo lako da se izradi projektna dokumentacija.

-Ovo je jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u ovom delu grada i stanovnici Strelišta čekaju ga više decenija – precizirao je Mladen Bogdan, gradonačelnik. – Ovi ljudi pružili su nam veliku podršku jer su nam verovali i mi dato obećanje ispunjavamo. Hvala im puno što su nas razumeli i što su nam verovali. Svi meštani znaju koliko sredstava je neophodno za ovakav projekat i verujem da su mnogi već izgubili nadu da će biti realizovan. Za sve nas ovo je veliki dan.

Izvođač radova je firma „Imperijal Rezidens“ iz Beograda.

A.Đ.

Saksofon-nagrade-7

Još jedan sjajan uspeh stigao je u Osnovnu muzičku školu „Slobodan Malbaški“. Učenice odseka za saksofon, Staša Radak (četvrti razred) i Jovana Vujanić (drugi razred), u klasi nastavnice Nikoline Suvajdžić, osvojile su prva mesta, sa najvišim brojem bodova, na prestižnom 9. Međunarodnom takmičenju „Sirmium Music Fest“ u Sremskoj Mitrovici. Obe su bile najbolje u svojim uzrasnim kategorijama među mladim talentima iz cele zemlje i inostranstva.

Njihova nastavnica ističe da je ovo takmičenje bilo poseban izazov, ali i ogroman iskorak.

– Izvodile su dve kompozicije po slobodnom izboru, različitog karaktera ili epohe, od kojih je jedna morala biti svirana napamet. Pripreme su bile intenzivne, studiozne i usmerene ka višem cilju. Obe devojčice nemaju konkurenciju u svojoj školi, jer su među najmlađima na odseku, što njihov uspeh čini još većim. Istovremeno su imale priliku da čuju svoje vršnjake kako sviraju i da steknu širu sliku – ističe s ponosnom.

Staša i Jovana nastupale su uz klavirsku pratnju nastavnice Apolonije Koso, a njihova posvećenost i muzikalnost osvojile su i publiku i žiri.

Jovana, učenica četvrtog razreda osnovne škole, već se ranije istakla – osvojila je drugo mesto na republičkom takmičenju – tada je saksofon svirala samo osam meseci.

– Nemam tremu. Samo se opustim i uživam – kaže skromno. Iako joj saksofon nije bio prvi izbor, brzo ga je zavolela.

– Htela sam da sviram violinu, ali više nije bilo mesta, kao ni za još neke instrumente koje sam tada želela, jer sam se javila u avgustovskom roku. Direktorka Škole tada mi je predložila instrumente koji su još mogli da se upišu, između ostalih i saksofon. Kada sam došla s mamom i čula nastavnicu kako svira temu iz „Pink Pantera”, bila sam oduševljena! Od tada je saksofon moj instrument – priča Jovana, koja je odlučna da jednog dana doktorira na svom instrumentu.

Staša, učenica sedmog razreda osnovne škole, kaže da je saksofon prvi put čula uživo na solističkom koncertu u muzeju. Bila je to njena tadašnja nastavnica muzičkog, Nikolina Suvajdžić. Oduševljena, obratila joj se i započela pripreme. Nepunih godinu dana kasnije pred komisijom u Muzičkoj školi položila je završni ispit za prva tri razreda i direktno upisala četvrti razred na odseku za saksofon. Na festivalu u Sremskoj Mitrovici bila je uspešna ove godine drugi put.

– Takmičila sam se sa decom koja mnogo duže sviraju. Ovo je za mene najveći uspeh do sada – priznaje Staša. – Svaki nastup doneo mi je novo iskustvo, naučila sam kako da se bolje pripremim, nosim sa tremom i dam maksimum na sceni. Volim saksofon jer kroz njega mogu da izrazim osećanja. Zvuk je topao i moćan – kad sviram, osećam se slobodno.

Staša, takođe ima velike planove i cilj joj je da završi master studije na saksofonu.

Ove uspešne devojčice su ne samo sjajne muzičarke, već i velike drugarice. Svake subote se sastaju i sviraju zajedno – iz zadovoljstva. Njihova nastavnica otkriva da takmičenja ne doživljavaju kao pritisak, već ih same žele.

– Sada se pripremamo za novo, onlajn takmičenje u Smederevu, a krajem juna idemo na trodnevni seminar, gde će raditi sa vrhunskim profesorima i svirati u kamernim sastavima.

Odsek za saksofon u kikindskoj muzičkoj školi otvoren je tek 2023. godine, a već sada broji 11 učenika. Školovanje traje šest godina.

– Presrećna sam zbog ovako brzog uspeha. Imam veliku podršku direktorke i kolega, i najvažnije – moji učenici zaista vole muziku. Moja misija je da im pokažem da se trudom i svakodnevnim radom može sve postići – zaključuje Nikolina Suvajdžić.

Osnovna muzička škola „Slobodan Malbaški“ jedna je od tek nekoliko škola u Vojvodini koja ima odsek za saksofon, a ovog proleća očekuje nove kandidate, spremne da se priključe ovoj uspešnoj i nadahnjujućoj muzičkoj priči.

S. V. O.

Metalac-(2)

Ponuda poslova u gradu i okolini preko Omladinske zadruge značajno je smanjena, a istovremeno opada i interesovanje mladih i nezaposlenih za ovakvu vrstu angažmana, kaže Žarko Ćirić, direktor „Metalca“, jedine preostale omladinske zadruge u gradu i u okrugu.

– Od početka godine preko ove zadruge angažovano je samo 45 učenika i 17 nezaposlenih. Najčešće obavljaju poslove u kafićima, prodavnicama, na benzinskim pumpama, kao animatori u igraonicama, u prodaji sladoleda, spremanju prostorija, rade fizičke poslove. Reč je o privremenim i povremenim poslovima, sa ugovorima do 120 radnih dana godišnje – kaže Ćirić.

Iako nema članarine niti dodatnih troškova za radnike, Zadruga trenutno ima tek oko 80 osoba na evidenciji, što je deset puta manje nego pre pet godina, dodaje. Do drastične promene došlo je u toku pandemije, kada su, na ovaj način angažovani radnici, prvi ostajali bez posla i retko su se vraćali.

– Najviše interesovanja pokazuju srednjoškolci tokom letnjeg raspusta, koji ne biraju posao, uključujući i maloletnike od 15 godina koji mogu da rade uz saglasnost roditelja i najkasnije do 22 časa. Ipak, zbog ograničene ponude, tek dvadesetak do tridesetoro njih može da bude i angažovano. S druge strane, nezaposleni uglavnom traže stabilnije, duže i bolje plaćene poslove, pa se malo njih odlučuje za angažman preko zadruge. Satnice se kreću od 308 do 400 dinara, što je prihvatljivo za učenike i studente, ali ne i za starije kandidate – napominje direktor Zadruge i dodaje da veliki problem predstavlja i smanjeno interesovanje poslodavaca, posebno većih kompanija.

– Imam utisak da kompanije sa kojima smo nekada sarađivali više ne prepoznaju ovaj,  fleksibilan način zapošljavanja. To nije slučaj u okolnim opštinama koje imaju proizvodne programe i zapošljavaju učenike koji su radili praksu kod njih. Oni u toku leta nastavljaju da rade na sličnim, pomoćnim poslovima, a zatim, mnogi od njih,  dobijaju i stalan posao. Žao mi je što i u Kikindi nije tako – lokalne kompanije nisu zainteresovane za privremene i povremene poslove. Kada rade učenici i studenti dva puta su manji porezi i doprinosi nego kada se zasniva radni odnos. Službe za ljudske resurse to slabo prepoznaju, više traže iskusnije radnike i sa njima zaključuju dugoročne ugovore, a mi takve i nemamo na evidenciji.

S druge strane, velike trgovinske kompanije mlade angažuju preko zadruga u većim gradovima, u kojima im je i sedište, kao što su Beograd i Novi Sad i koje „pokrivaju“ teritoriju cele Republike.

Rad u poljoprivredi, za koje je uvek, u toku leta, postojalo interesovanje, preko zadruge je gotovo nestao.

– Donošenjem Zakona o sezonskim poslovima, poslodavci u ovoj oblasti sada mogu sami da angažuju radnike ili da to učine preko specijalizovanih agencija, što im je znatno jednostavnije i jeftinije. Zato smo i ovde izgubili mnogo poslova. Veliki broj omladinskih zadruga je zatvoren u gotovo svim gradovima.

Ćirić podseća da je Zadruga osnovana 1990. godine, a da je i pre toga osam godina delovala kao Društvo učenika i studenata.

– Svi zainteresovani mogu da se prijave. Važno je da ih imamo u evidenciji kako bismo mogli da ih ponudimo poslodavcima kada zatraže radnike. Za nezaposlene je posebno značajno što im se rad preko zadruge, ako rade najmanje tri sata dnevno, računa u radni staž – ističe Ćirić.

„Metalac“ trenutno sarađuje sa dvadesetak firmi, uglavnom u oblasti ugostiteljstva i trgovine. Ovde se i dalje pruža mogućnost rada sa redovnim isplatama do 15. u mesecu. Ipak, bez novih prijava i veće podrške lokalnih poslodavaca, opstanak ovog sistema zapošljavanja je pod znakom pitanja.

S. V. O.

 

Luna-park-(3)

Luna-park „Starlight Scorpions 3“ i danas će ostati na prostoru između starog Iđoškog puta i Srbobranske ulice na kojem je prethodna dva dana dočekao veliki broj posetilaca, pretežno, dece.

Kako saznajemo od vlasnika, mašine za vožnju uključiće se u 16 sati, a posetioce, trećeg dana, očekuju posebne pogodnosti – niže cene za 50 i sto dinara i specijalne akcije na pojedinim atrakcijama. Za sutra, kako kažu, još nije odlučeno da li će luna-park biti u našem gradu.

Što se tiče trgovaca robom, igračkama i hranom, oni su još sinoć sklonili tezge, pa je prilazni put sa glavne ulice i iz Nemanjine potpuno raščišćen.

Zainteresovane za polovnu robu, prodavci sutra, kao i svake nedelje, očekuju na buvljaku kod fabrike „Toza Marković“.