Град

basaid-fasada-1

U Domu penzionera u Bašaidu završena je adaptacija fasade. Ovim poslom zaokružena je sanacija zgrade koju koriste najstariji meštani, istakao je predsednik Saveta MZ Bojan Mikalački.

-U proteklom periodu rekonstruisali smo prostorije Doma penzionera koje su bile u veoma lošem stanju. Obezbeđen je i novi nameštaj, stolovi, stolice, kuhinja, novi frižider, klime, novi televizor. Urađen je i novi sanitarni čvor, a obavljeni su i molersko-farbarski radovi. Sada je završena i fasada, tako da naši najstariji meštani imaju odlične uslove za druženje – saznajemo od Mikalačkog.

Radovi su finansirani sredstvima mesne zajednice, a u dogovoru sa penzionerima.

-U selu ima dosta penzionera koji se svakodnevno sakupljaju u svojim prostorijama. Razgovaraju, provode vreme zajedno, druže se – dodaje naš sagovornik.

Ocenjujući 2024. godinu, Mikalački napominje da je zadovoljan onim što je urađeno u Bašaidu.

-Početkom godine rešili smo dugogodišnji problem. Izgrađen je kružni tok na ulazu i selo iz pravca Zrenjanina, što je i najveća investicija u selu proteklim godinama. Ova raskrsnica bila je takozvana „crna“ tačka i svi meštani bili su za to da se reši pitanje bezbednosti na ovom delu puta. Ostalo je da se prostor ozeleni, a postoji i inicijativa da se u centralnom delu prebaci beli krst – kaže Bojan Mikalački.

U 2025. godini u budžetu grada opredeljena su sredstva za nastavak izgradnje kapele. Do sada je objekat izidan i pokriven, a naredna faza podrazumevaće uvođenje struje, vode, postavku stolarije. U narednoj godini u planu je da se nastave radovi na Domu kulture.

-Sprat zgrade je adaptiran, a krov koji je prokišnjavao je saniran. Preostalo je da se uradi prizemlje u kom se nalazi bioskopska sala, bina, kao i prostorije u kojima planiramo da se nalazi galerija i etno soba. Neophodno je zameniti podove, stolariju, okrečiti. Osim pomenutog potrebno je adaptirati fasadu koja je u katastrofalnom stanju – saznajemo od Mikalačkog.

A.Đ.

Kozarci-paketici-(7)

Zahvaljujući angažmanu svih dobrih ljudi iz Novih Kozaraca, proteklog vikenda obezbeđeni su paketići za decu sunarodnika u južnoj srpskoj pokrajini. Meštani su ponovo pokazali humanost i dobru volju da ožive svoje selo. Ovoga puta organizovali su turnir u pikadu i doniranje paketića.

– U Vatrogasnom domu održano je nadmetanje na kojem je učestvovalo 19 ekipa – kaže Ilija Dakić, inicijator i organizator akcije. – Obradovao nas je veliki odziv učesnika koji su donirali uplatom kotizacije, kao i svih meštana, koji su donirali paketiće, igračke, slatke i slane proizvode. Takmičenje je održano u prepunoj sali, a prethodno su deca iz mesta već pripremila sve paketiće od donacija koje su stizale i prethodnih dana. Svakome od njih poklonili smo, takođe, po paketić, u znak zahvalnosti. Još jednom smo pokazali da smo živo selo, a što je još bitnije, da smo svi bili tu za decu s Kosmeta.

Pored Dakića, organizatori su bili Milan Kalember, Srđan Marković, Vuk Vukmirović, Jovan Lukač i Vojin Lukač. Akcija je preduzeta posle dogovora sa beogradskom organizacijom “Svi za Kosmet”, i uz podršku Udruženja žena „Novi Kozarci“, Mesne zajednice, Dobrovoljnog vatrogasnog društva i Srpske pravoslavne crkvene opštine u Novim Kozarcima, odnosno jereja Nikole Momirova.

– Organizacija je bila na najvišem mogućem nivou zahvaljujući i našim prijateljima iz Pikado kluba “Mamuti” iz Kikinde koji su doneli opremu i pomagali u takmičenju. Prikupljeno je više od 30 hiljada dinara i 70 paketića koji su, posle takmičenja, odneseni u Crkvu Svetog Proroka Ilije. Sutradan, u nedelju, sva pomoć je odvezena u Beograd, u organizaciju „Svi za Kosmet“. Ponosan sam na moje Kozarčane i na njihov angažman, posebno na najmlađe – kaže Dakić.

Što se samog takmičenja tiče, prvo mesto osvojila je ekipa Jovan Petrušić – Dimitrije Vojvodić. Drugoplasirani su bili Roland Kuti – Danijel Baba, dok je ekipa Branko Galić – Saša Mirosavljev završila nadmetanje na trećem mestu.

Novac i paketići pridruženi su donacijama iz cele Srbije i sveta koje se slivaju u organizaciju „Svi za Kosmet“ u masovnoj humanitarnoj akciji „Paketići za decu na Kosovu i Metohiji“ i biće, za praznike, isporučena mališanima. U okviru akcije pomažu se i ugrožene porodice, deca iz ugroženih oblasti, svetinje i institucije.

A u Novim Kozarcima, kaže Dakić, ne posustaju u pravljenju kvalitetnih programa i već najavljuju nove akcije. Ujedinjeni u ovoj humanitarnoj aktivnosti, pokazali su veliku spremnost i požrtvovanost za zajednicu.

S. V. O.

posna-trpeza-hram-(3)

U hramu Svetih Kozme i Damjana treću godinu zaredom organizovana je manifestacija „Moja posna trpeza“. Povodom Božićnog posta i Materica u svetosavskoj sali priređena je izložba slanih i slatkih posnih jela, a bilo ih je 54.

Na trpezi je bilo ribe, posnog prebranca, posnih punjenih paprika, sarme i pite. Posne specijalitete pripremila je i Jasmina Zarić iz Kikinde.

-Volim post i posna jela. Za izložbu sam donela kuvan kukuruz koji nije uobičajen u ovo doba godine, to me podseća na detinjstvo jer me je moja baka, kada sam bila mala, nakon klizanja na ledu, dočekivala upravo sa ovim jelom. Napravila sam i kiflice sa pekmezom jer sam odrastala na ovom slatkišu. Postim čitav post i nije mi teško – kazala je Jasmina Zarić.

U čast Materica, ali i Detinca i Oca, porodičnih praznika, organizovana je treća posna trpeza, rekao je starešina hrama, protojerej Boban Petrović.

-Posebno smo radosni što se ove godine našem pozivu odazvao veliki broj restorana u Kikindi. Cilj nam je da edukujemo kako vernike, tako i restorane, kako bi na svom meniju imali što raznovrsniju ponudu posnih jela. Svake godine odziv na našu manifestaciju je sve veći. Uvek nas iznenadi mašta naših vernika, a ovo je prilika da za druženje, upoznavanje, ali i razmenu recepata – dodao je otac Boban Petrović.

U samom hramu organizovano je duhovno veče na kom je besedio prota Ivan Mučalov iz Sečnja, a vernici su uživali i u pesmama dečijeg hora „Sveti Jovan Šangajski“.

A.Đ.

zajednicka-dan-grada

Povodom Dan grada dodeljena su gradska priznanja najzaslužnijim pojedincima i kolektivima. Na svečanosti u Gradskoj kući prisustvovali su predstavnici javnog, političkog, privrednog, društvenog, kulturnog, sportskog života grada. Nagrade grada i pohvalnice uručio je gradonačelnik Mladen Bogdan koji je, obraćajući se prisutnima, istakao je daje Kikinda grad velikih ljudi koji su pisali istoriju.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski)

-Svi oni koji su kroz istoriju gradili i sagradili naš grad, predali su ga nama da ga čuvamo i dalje unapređujemo. Godina na izmaku bila je zahtevna i puna izazova. I pored toga, puno je toga na šta smo ponosni i uspeha koji će se pamtiti. Zahvaljujem se svima koji su se borili da uradimo dobre stvari za našu Kikindu, kako iz grada, tako i u Pokrajini i Republici koji su nam pomagali u tome da naša sredina bude bolje mesto za život. U Novoj godini želim nam da budemo jedinstveni, da budemo zajedno, ali i da budemo odgovorniji i strpljiviji, da razumemo i čuvamo jedni druge. Samo tako ostvarićemo zajednički cilj, da imamo uspešniju, razvijeniju, bolju, lepšu, napredniju Kikindu – naveo je gradonačelnik Bogdan.

Najviše gradsko priznanje „Zaslužni građanin Kikinde“ propalo je Draganu Strajniću za sveobuhvatni doprinos razvoju grada Kikinde, koji se i zahvalio u ime nagrađenih.
-Čast mi je i zadovoljstvo što sam danas ovde. Nema veće radosti i sreće, nego kada radeći daš deo sebe svojoj sredini i svom gradu, i kada to neko spozna i prizna. Ovo je moje najveće priznanje koje sam dobio – rekao je Strajnić.

Posebna priznanja dobili su: dr Milan Brkin, za dugogodišnji naučni, sportski i humanitarni rad, Baletska škola Novi Sad – Izdvojeno odeljenje Kikinda u oblasti obrazovanja i umetnosti, a povodom 30 godina rada.

Marija Dragin, prosvetni radnik u penziji za život posvećen obrazovanju dece.

Nagrada grada Kikinde posthumno je pripala novinarki Ljiljani Pancel za sveobuhvatan doprinos razvoju novinarstva, kulture, humanitarni i društveni rad.

U oblasti zdravstva nagrada „Dr Ranko Petrović“ dodeljena je hematologu u penziji dr Čedomiru Gavrančiću, za doprinos očuvanju zdravlja građana Kikinde, a posthumno je nagrađen i pedijatar dr Talal Abu Haija, za doprinos očuvanja zdravlja dece.

Priznanja u oblasti obrazovanja „dr Pavle Kenđelac“ uručena su Tehničkoj školi „Mihajlo Pupin“, za doprinos razvoju obrazovanja , a ista nagrada dodeljena je i Kristini Drljić, direktorici PU „Dragoljub Udicki“.

U oblasti privrede i preduzetništva priznanje „Mihael Bon“ dobila je Štamparija „Bis“, za poseban doprinos razvoju privatnog preduzetništva.

Rukometaš Luka Panić nagrađen za doprinos razvoju sporta priznanjem „Nika Mirkov“, za iskazanu humanost i dobročinstvo nagrada „Melanija Nikolić Gaičić“ uručena je Brankici Miškov, predsednici udruženja Multipla skleroza Kikinda .

Priznanje u oblasti informisanja i kulture, za doprinos razvoju i unapređenju novinarstva i kulture, dodeljena je Branislavu Ugrinovu, uredniku dopisništva RTV-a u Kikindi.

Pohvalnice su pripale KUD-u „Petar Kočić“ iz Novih Kozarca, za doprinos kulturi i Bogdanu Kalabiću, za doprinos razvoju amaterizma.

Pohvaljen je i Nikola Linjački, bubnjar, za doprinos kulturi.

Učenici Bogdan Zavišin, Andrej Varga, Mateja Kosić i Lena Davidović pohvaljeni za izuzetne rezultate u oblasti obrazovanja.

U programu je učestvovala Ljubica Vraneš, mecosopran, solistkinja Beogradske opere, koja je izvela tradicionalne srpske numere.

A.Đ.

 

science-5314418-1280

Centar za stručno usavršavanje i Naučni klub tokom zimskog raspusta organizuje „Naučni kamp“ za decu od 6 do 12 godina. Kamp pruža jedinstvenu priliku za razvoj kreativnosti, istraživanje novih znanja i zabavu kroz edukativne radionice, istakao je direktor Centra Dejan Karanović.

-Aktivnosti će se realizovati od 8. do 10. januara i sve radionice biće besplatne. Cilj nam je da deca kvalitetno provedu raspust i da nauče nešto novo. Interesovanje za slične programe i ranijih godina bilo je veliko, tako da sam siguran da će tako biti i ove godine – kaže Karanović.

Prvog dana planiran je program „Moj intervju sa kompozitorom“ koji će voditi Andrea David, a deca će istraživati muzičku istoriju i upoznati velike kompozitore. Uz pomoć internetskih izvora i veštačke inteligencije, napraviće intervju sa kompozitorima, razvijajući kritičko mišljenje i kreativnost. Radionicu „Neuroigrarije“ realizovaće Marijana Ljiljak, a cilj je da putem raznih vežbi za fokus i koncentraciju deca razvijaju pažnju, kreativnost i socijalne veštine.

Narednog dana, 9. januara u okviru programa „Ptica traži kavez“, Sofija Jegarski organizovaće zanimljiv sadržaj sa ciljem razvoja kognitivne, motoričke i likovno-vizuelne veštine, uz izložbu ptica stanarica i estetsko procenjivanje, dok će u okviru zimska radionica u glini „Ornament“ sa Igorom Smiljanićem učesnici imati priliku da se upoznaju različitim vrstama ornamenta kroz istoriju umetnosti i da stvaraju svoja umetnička dela u glini.

Poslednjeg dana, 10. januara Gordana Rackov i Arpad Pastor upoznaće decu sa programiranjem digitalnog drugara „Mikrobit“ uz pomoć mikrobit pločica, učesnici će učiti osnove logike, algoritamskog razmišljanja i rešavanja problema, razvijajući važne tehničke veštine. U okviru radionice „Magični brojevi“, deca će se upoznati sa vizuelnim programiranjem i načinima za upravljanje digitalnim uređajem.
Zbog ograničenog broja učesnika, potrebno je da se zainteresovani, do 6. januara, prijave za radionice putem mejl adrese csukikinda3@gmail.com ili putem instagram poruke na @naučni_klub_kikinda.

A.Đ.

 

la-banda-(4)

Povodom Dana grada održan je koncert tamburaškog sastava „La Banda“. Publika u Narodnom pozorištu imala je priliku da uživa u popularnoj, filmskoj, autorskoj, disko muzici, evergrinu, ali i odabranim pesmama narodnog žanra izvedenim na tamburama. Sastav u kom je samo jedan muški član, postoji već čitavu deceniju, a u našem gradu već su gostovali.

-U Kikindi smo bili na početku naše karijere, ali smo prvi put u Narodnom pozorištu. Čast nam je što smo deo proslave Dana grada, posebno što volimo da dođemo ovde i privatno. Sigurna sam da je publika uživala u našem koncertu koji smo svirali sa puno ljubavi – istakla je Milica Lerić, članica „La Bande“.

Tamburaški sastav, koji je izdao i svoj prvi autorski album, na svom repertoaru ima muziku za sva vremena.

-Specifični smo upravo po tome što na tamburaškim instrumentima izvodimo kompozicije koje nisu standardne. Volimo obrade klasičnih dela, filmsku muziku, džez, pop, rok, ali i sevdah. To je mešavina različitih muzičkih stilova i publika odlično reaguje na našu interpretaciju raznih muzičkih pravaca. Tamburu prikazujemo u novom, modernijem, svetlu i upravo to je razlog zbog kog nas rado zovu da gostujemo. Naš cilj je da ovaj instrument prikažemo mlađoj, a stariju publiku vratimo u vreme kada su bili mladi – kaže naša sagovornica.

Za jedanaestočlani sastav tambura je velika ljubav.

-Oni koji nas gledaju, po pravilu se iznenade, kada zasviramo i zapevamo jer ne očekuju toliko žena na jednom mestu, pa još da sviraju tamburaške instrumente – zaključila je Milica Lerić.

Već sutra, takođe od 19 časova u Narodnom pozorištu, nastupaju „Legende“. Ulazak na koncert je besplatan.

A.Đ.

Andrej-Varga-(2)

Učenik četvrtog razred prirodno-matematičkog smera Gimnazije “Dušan Vasiljev” Andrej Varga, nastavlja da niže uspehe i da, na najbolji mogući način, promoviše našu školu.

Andrejev prvi ovogodišnji uspeh bio je na takmičenju iz programiranja. Na prvom nivou – kvalifikacijama, osvojio je maksimalnih 500 poena u konkurenciji 911 takmičara iz cele Srbije. Na ovom nivou takmiče se svi učenici, bez obzira na razred i uzrast (Matematička gimnazija, specijalizovana IT odeljenja, srednje stručne škole, gimnazije…), i rade iste zadatke.

Prošle školske godine Andrej je osvojio prvo mesto na Državnom takmičenju i bio pozvan na Srpsku informatičku olimpijadu. Zahvaljujući ovom uspehu, dobitnik je nagrade koju dodeljuje Pokrajinska vlada za vrhunske rezultate na takmičenjima. Nagrade – diplome i novčani iznosi, dodeljeni su, u svečanoj sali Pokrajinske vlade, 20. decembra, Andreju i njegovom mentoru, profesoru Snežani Zamurović.

U Matematičkoj gimnaziji se, od 2021. godine, realizuje projekat „Zlatna groznica“ koji je osmislio nekadašnji učenik i olimpijac, a sada student dva fakulteta, Mladen Puzić. „Zlatna groznica“ je priprema reprezentacije iz takmičarske informatike tokom cele godine. Pripreme se održavaju svake druge nedelje po šest sati i uključuju predavanja i samostalni rad. Andrej je, na osnovu svojih rezultata u svetu programiranja, dobio poziv da bude deo „Zlatne groznice“ i da, sa vrhunskim programerima naše zemlje, radi na svom usavršavanju.

 

petarde

Uprkos stalnim apelima u ovo praznično doba godine, da se pirotehnika kupuje kod ovlašćenih prodavaca, upozorenjima Policije da je zakonom zabranjeno da je kupuju i koriste maloletnici, kao i lekara o posledicama nepravilne upotrebe, čini se da trend slavlja sa pucanjem ne jenjava, nego, naprotiv, uzima maha i dobija nove, veoma opasne dimenzije.

Na društvenim mrežama sve su prisutniji veoma rizični izazovi: ko može duže da drži petardu u ruci, ustima ili u džepu. Zato ne čudi da statistika pokazuje da povrede najčešće zadobijaju dečaci u periodu puberteta, koji se, na taj način, dokazuju društvu.

Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da je, usled korišćenja pirotehnike, od 2021. do 2023. godine, povređeno 50 osoba, od toga četrnaestoro dece i 12 maloletnika. Podsećaju, takođe, da je njeno korišćenje nedozvoljeno u blizini zdravstvenih i socijalnih ustanova, mesta gde može doći do većeg požara ili veće materijalne štete, odnosno tamo gde se skladište lako zapaljive ili eksplozivne materije.

Pirotehnika u rukama dece, ali i odraslih – opasno i neodgovorno

Najveće i najteže povrede od petardi su kod dece, kaže dr Dragan Grubor, hirurg u Opštoj bolnici u Kikindi.

– Imao sam slučaj čoveka koji je, kako mi je rekao, oteo petardu iz ruke svog deteta u nameri da je baci, ali je ona ranije eksplodirala u njegovoj šaci. Amputirana su mu dva prsta. Svake Nove godine imamo dosta povređenih, najčešće su to šake i prsti, glava i otkriveni delovi tela. Često dolazi do oštećenja očiju i sluha, čak i ušnih školjki. Kod nas stižu najteže povređeni, ali se mnogi zbrinjavaju i u ambulantama, Službi hitne pomoći i na Prijemnom odeljenju Bolnice – kaže dr Grubor i navodi primer da su deca bacala petarde sa zgrade i merila koliko treba vremena da one eksplodiraju ispred prozora komšije.

dr Grubor

– Često se dešava da petarda koja nije standardizovana, eksplodira ranije, što zavisi od količine baruta u njoj. Uz sve to, alkohol i petarde ne idu zajedno, jer su reakcije u takvim stanjima usporene – napominje dr Grubor.

Eksplozije petardi, ponovo se ističe u svim apelima, ugrožavaju najosetljivije – decu, starije i bolesne. Zvuk eksplozije jako uznemirava i decu s autizmom, a životinje, koje imaju znatno osetljiviji sluh od ljudi, mogu, od straha, i da dožive srčani udar.

Nabavka i prodaja regulisane su Zakonom o prometu eksplozivnih materija. Kupovinom petardi u odgovarajućim prodavnicama garantuje se neki vid bezbednosti na taj način što na svakom legalnom pirotehničkom sredstvu mora da postoji deklaracija na srpskom jeziku o njegovom korišćenju i na kojim mestima sme da se koristi. Ipak, petarde se, kod neregistrovanih prodavaca mogu kupiti mnogo jeftinije i koriste ih deca i mladi bez nadzora roditelja, Ispucavaju ih i odrasli, stavljaju ih u ruke svojoj deci, dajući im tako i primer potpuno neodgovornog i krajnje opasnog ponašanja.

Kada već nisu zabranjene, i ovaj apel može da se završi samo molbom da se petarde i druga pirotehnika kupuju u ovlašćenoj prodavnici, koriste na otvorenom i nikako u blizini dece, životinja, stambenih objekata, zapaljivih materija. I podsećanjem da nije tačno da se nesreće dešavaju samo drugima. Veoma lako mogu da se dogode svakome ko nije osvestio moguće opasnosti slavlja sa pucanjem. I veoma često mogu da ugroze i zdravlje i živote drugih ljudi i životinja. Slavlje bez pucanja još uvek je slavlje. Ali odgovorno.

Kazne do sto hiljada dinara

Kako je korišćenje pirotehnike u Srbiji regulisano zakonom, moguće sankcije su novčane kazne zbog narušavanja javnog reda i mira u iznosu od 50 hiljada do 100 hiljada dinara, ali i zatvor do 60 dana, što i upotrebu pirotehnike čini kažnjivom, navode u MUP-u. Ministarstvo je objavilo i da je, u poslednje tri godine, počinjeno 118 prekršaja narušavanja javnog reda i mira.

S. V. O.

klizaliste-otvoreno-(3)

Klizalište, koje se ove godine nalazi u centru grada, otvoreno je. Prvog dana bilo je besplatno, tako da ne čudi velika gužva koju smo zatekli. Prva je na led izašla dvanaestogodišnja Vanja Đomparin.

-Obožavam da klizam. Imam svoje klizaljke i nisam mogla da dočekam da se „Ledeno jezero“ otvori. Klizam već sedam godina i prošle godine sam svakog dana bila na klizalištu koje je bilo postavljeno pored Sportskog centra „Jezero“. Ove godine još je bolje s obzirom na to da se nalazi u centru grada – istakla je Vanja.

Da klizanje ne poznaje godine potvrdio nam je i nastavnik harmonike Sava Markov.

-Naučimo sam da klizam sa 17 godina u Novom Sadu. Klizalište se nalazilo na Sajmištu i to mi je među najlepšim uspomenama na mladost. Prošle godine, na klizalištu u okviru „Jezera“, imali smo ekipu i igrali smo hokej. Unuke sam ostavio kod kuće da kite jelku, a ja sam došao da isprobam led. Mi, koji znamo da klizamo, pomagaćemo onima koji ne znaju, kako bi savladali tehniku i uživali – dodao je Markov.

Uživanje u zimskim čarolijama na klizalištu sa ledom omogućili su SC „Jezero“, u saradnji sa Turističkom organizacijom, a pod pokroviteljstvom i podrškom Gradske uprave. Ove godine veće je u odnosu na prošlogodišnje i dimenzije su mu 25 puta 13 metara. Sve okupljene pozdravili su Deda Mraz i Snežna kraljica koji su delili slatkiše. Otvaranju su prisustvovali i gradonačelnik Mladen Bogdan i zamenik gradonačelnika Dejan Pudar.

-Uslišili smo želju i molbu sugrađana i ove godine klizalište je postavljeno u centru grada. Slika govori za sebe, okupilo se puno dece i mladih, zadovoljnih što i ove godine imaju mogućnost da deo raspusta vremena provedu na klizalištu. Zbog njih se trudimo i radimo i osluškujemo njihove potrebe. I u narednom periodu trudićemo se da u ovo vreme radosti i darivanja, učinimo praznike što lepšim. Iako nema snega, siguran sam da će u narednih mesec dana naši sugrađani uživati u zimskim čarolijama na ledu – naveo je gradonačelnik Bogdan.

„Ledeno jezero“ biće dostupno mesec dana, a radno vreme klizališta će biti radnim danima od 17 do 21, a vikendom od 17 do 22 sata. Cena ulaznice biće 200 dinara, za termin u trajanju od sat vremena, a isto toliko novca će biti potrebno izdvojiti za iznajmljivanje klizaljki.

A.Đ.