Друштво

gradsko veće

Sednica Gradskog veća održana danas u Etno kući „Torontal“ u Ruskom Selu bila je prilika da gradonačelnik Nikola Lukač sa saradnicima obiđe novoizgrađeni objekat ovog atraktivnog kompleksa. Izgradnjom gostinske kuće sa šest trokrevetnih soba, sa restoranom i pratećim prostorijama prošireni su smeštajni kapaciteti u „Torontalu“ i dat novi zamajac razvoju seoskog turizma.

-Udruženje „Torontal“ je osnovano 2004.godine i praktično na 18. rođendan možemo da se pohvalimo novim sadržajem- konkretan je Šandor Talpai, predsednik ovog udruženja.

-Objekat je veoma značajan, pogotovo zbog toga što u selima nema objekata za smeštaj turista,a postoji potreba. Vreme je da na pravi način krenemo sa seoskim turizmom. Do sada smo imali dve trokrevetne sobe, ali to nije bilo dovoljno. Pored dosadašnjeg cilja –očuvanja tradicije, običaja i kulture mađarskog naroda, želimo da razvijamo seoski turizam i budemo oslonac razvoju preduzetništva. Mogu da obećam da će Rusko Selo biti jedno od najrazvijenijih u narednom periodu- poručuje Talpai.

U idiličnom ambijentu etno-kuće posetiocima se nude brojni sadržaji. Tu je jezero, teniski tereni, radionice grnčarije, veza i tkanja, suvenirnica, restoran… Izgradnju gostinske sobe finansirao je Mađarski nacionalni savet i Vlada Mađarske sa 18 miliona dinara, a pomoć je pružio i Grad.

-Izuzetno nam je drago da vidimo da se započeti projekti uspešno završavaju, da Grad i Mesna zajednica zajedno sa nacionalnim manjinama i udruženjem „Torontal“ dobro sarađuju što rezultira novim sadržajima i napretkom- kaže gradonačelnik Nikola Lukač.

-Ulaganja u sela su od posebnog značaja. Siguran sam da će turisti koji rado dolaze u Kikindu i naša sela, biti zadovoljni. Ovde vidimo da i drugi izvori finansiranja, kada postoje dobre reference, kao što ih ima „Torontal“ ulažu u razvojne projekte. Vodićemo računa o građanima koji žive u mesnim zajednicama i uveren sam da će ovaj dobar primer preuzeti i druge mesne zajednice- ističe Lukač.

Današnja sednica Gradskog veća održana u Ruskom Selu nastavak je prakse da se sednice održavaju i u mesnim zajednicama kako bi se zajednički sumirali rezultati i definisali dalji planovi.

-Mi se borimo za svakog stanovnika sela, da selo održimo u životu. Saradnja sa gradom i sa „Torontalom“ je vrlo značajna. Na sednici Veća želimo i da razmotrimo dalju saradnju, i perspektive razvoja Ruskog Sela, ukazuje Vedran Đurasović, potpredsednik Saveta Mesne zajednice.

Kikinda trg

U Srbiji se danas održavaju izbori za nacionalne savete nacionalnih manjina na kojima učestvuje 50 izbornih lista. Od ukupno 23 nacionalna saveta nacionalnih manjina, za 19 članovi se biraju neposredno, dok se za četiri biraju putem elektorskih skupština.

Biračka mesta otvorena su u 7 sati, a glasanje traje do 20 časova. Na teritoriji Grada Kikinde glasa se na deset biračkih mesta, pet u gradu i pet u selima. Na izborima pravo glasa imaju pripadnici nacionalnih manjina sa pravom glasa, upisani u Posebni birački spisak.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog pozvalo je sve građane sa pravom glasa da izađu na izbore za nacionalne savete nacionalnih manjina kako bi novi sazivi imali potreban demokratski legitimitet i bili pravo predstavničko telo nacionalnih manjina u  Srbiji.

Članove nacionalnog saveta na neposrednim izborima biraju pripadnici albanske, aškalijske, bošnjačke, bugarske, bunjevačke, vlaške, grčke, egipatske, mađarske, nemačke, poljske, romske, rumunske, ruske, rusinske, slovačke, slovenačke, ukrajinske i češke nacionalne manjine, Četiri nacionalne manjine biraće članove za nacionalne savete putem elektorske skupštine, i to: makedonska, hrvatska, crnogorska i goranska.

Nacionalni saveti su najvažnije ustanove nacionalnih manjina kojima su, prema Zakonu, poverena „javna ovlašćenja da učestvuje u odlučivanju ili da samostalno odlučuje o pojedinim pitanjima iz oblasti kulture, obrazovanja, obaveštavanja i službene upotrebe jezika i pisma u cilju ostvarivanja kolektivnih prava nacionalne manjine na samoupravu u tim oblastima“.

 

Bazari koji se jednom mesečno održavaju na trgu ispred Gradske kuće postali su tradicija za izlagače i posetioce. I današnji Novembarski bazar upriličila je Turistička organizacija grada Kikinde. Brojni izlagači iz našeg grada, ali i okoline predstavili su svojih vrednih ruku dela.

Od ukrasnog bilja i cveća koje će oplemeniti vaš životni prostor, preko najrazličitijih ukrasnih predmeta za kuću, kreativnih odevnih aksesoara, raznovrsnih dekoracija, pa do prehrambenih proizvoda i pića nastalih u malim, ali uspešnim manufakturama naših vrednih sugrađana.

Bazare vole i posetioci jer su prilika da se upoznaju sa zanimljivim izloženim asortimanom, ali i novim proizvodima. Ako ste propustili današnji bazar, naredna prilika biće u decembru.

 

 

prvi svetski rat

Danas se u Srbiji i širom sveta nizom manifestacija obeležava Dan primirja u Prvom svetskom ratu, a u znak sećanja na trenutak kad je primirje stupilo na snagu.

Dan primirja kao državni praznik ustanovljen je u znak sećanja na 11. novembar 1918. godine kada je u francuskom gradu Kompjenu, u specijalnom vagonu maršala Ferdinanda Foša u 11.00 sati potpisano primirje u Prvom svetskom ratu, koje je bilo na snazi sve do zaključivanja konačnog mirovnog sporazuma u Versaju 28. juna 1919. godine.

Kao glavni motiv za amblem ovog praznika u Srbiji koristi se cvet Natalijina ramonda.

Reč je o zaštićenoj vrsti koja je poznata i kao “cvet feniks” jer čak i kada se potpuno osuši, ako se zalije, može da oživi zbog čega je i izabrana za simbol obeležavanja ovog značajnog datuma – da ukazuje na uzdizanje srpske države iz pepela i iskušenja kroz koja je naš narod prošao u Prvom svetskom ratu.

Dan primirja sugrađanima je čestitao gradonačelnik Kikinde Nikola Lukač:

-Srbija je uvek bila zemlja ponosnih, časnih i hrabrih ljudi. Današnji dan slavimo kao dan pobede i dan slobode, sa nadom da smo dostojni potomci svojih slavnih predaka. Čestitam Vam Dan primirja u Prvom svetskom ratu.

 

 

 

 

 

 

U svečanoj sali Gradske kuće u Kikindi danas je održana prva radionica – info dan Interreg IPA programa prekogranične saradnje Rumunija – Srbija u Srbiji.

– Od 2002. godine implementirali smo više od 170 projekata i, na taj način, privukli smo oko 20 miliona evra u Srednji Banat i deo Severnog Banata. Sve aktivnosti usmeravamo ka razvoju lokalnih samouprava – kaže Dejan Nenadović iz Regionalnog centra za društveno-ekonomski razvoj „Banat“ iz Zrenjanina.

Prva ovakva obuka u novom ciklusu održana je pre dva dana u Temišvaru, a danas u Kikindi prisustvovala joj je i direktorka Programa prekogranične saradnje, Oana Kristea. Ukupan budžet ciklusa koji traje od 2021. do 2027. godine veći je od 87 miliona evra, kaže Saša Tanackov, u Gradskom veću zadužen za privredu i investicije.

– Prvi poziv u ovom ciklusu traje od 1. oktobra do 1. februara 2023. godine i ima dva prioriteta: zaštitu životne sredine i upravljanje rizicima, i društveno-ekonomski razvoj. Za razliku od prethodnog ciklusa, imamo samo dve linije za apliciranje, što znači da će biti prilično veliko interesovanje za manje opcija. Za prvu prioritetnu liniju predviđeno je preko 11 miliona evra, a za drugu oko 13 miliona – rekao je Tanackov.

Gradonačelnik, Nikola Lukač, istakao je da je, poveravanjem organizacije info-dana, Kikindi ukazana vrelika čast.

– Indirektni i direktni korisnici potencijalno imaju odličnu priliku da konkurišu sa svojim projektima. U prethodna dva ciklusa mi smo, na kvalitetan način, iskoristili sredstva dobijena na ovom konkursu. Za novi ciklus takođe ćemo pažljivo izabrati projekte, one koje će Kikindi doneti benefite i poboljšati kvalitet života stanovnika – rekao je Lukač.

Gradonačelnik je, takođe, najavio da će Grad, u narednih desetak dana, obnoviti bratsku povelju sa Žomboljem, sa kojim se planira apliciranje po zajedničkim projektima.

Obuka o izradi budžeta projekata privukla je veliki broj zainteresovanih. U Udruženju sportskih ribolovaca i Mesnoj zajednici Nakovo odlučili su da konkurišu za sredstva kako bi završili sportsko-rekreativni centar u ovom mestu.

– Pravimo kompleks oko jezera, iza „Poletovog“ stadiona, da bismo i budućim generacijama ostavili nešto vredno i korisno, što će služiti na ponos našem mestu. Jezero je iskopano, imamo i struju i vodu, i jedan mali objekat koji smo već izgradili. Nadamo se da ćemo uspeti da dobijemo novac da završimo ceo projekat. Do sada su ulagali Grad i Mesna zajednica, dobili smo i dosta ličnih sredstava, a potrebno nam je još oko 17 miliona dinara da bismo sve završili – kaže Branislav Čubrilo – Rus, član Saveta Mesne zajednice i Upravnog odbora Udruženja sportskih ribolovaca u Nakovu.

Za realizaciju projekata po Programu prekogranične saradnje, na teritoriju Grada slilo se preko 2,4 miliona evra; najznačajniji su povezani sa graničnim prelazom Nakovo-Lunga.

izbori (2)

Izbori za članove 19 saveta nacionalnih manjina zakazani su za nedelju 13. novembar, dok će četiri manjine – goranska, makedonska, hrvatska i crnogorska, birati predstavnike putem elektorske skupštine.

U zakonskom roku je potvrđeno 50 izbornih lista. Na listama je troje Kikinđana: Ramona Tot, profesorka mađarskog jezika i književnosti, nalazi se na izbornoj listi kandidata za članove Saveta mađarske nacionalne manjine- „Mađarska sloga”. Milica Ristić, strukovni vaspitač je na listi „Za jedinstvo Roma Srbije Ibro Idić” kao kandidatkinja za članicu Saveta romske nacionalne manjine. Željko Radu, ekonomski tehničar, takođe iz Kikinde, kandidat je liste „Srbija za Rome- Zajedno možemo sve” za Savet romske nacionalne manjine.

Po pet lista potvrđeno je za albansku, bošnjačku, rusinsku i rusku manjinu, četiri liste podnele su Aškalije, po tri liste imaju bugarska, bunjevačka, egipatska i slovačka nacionalna manjina.

Između dve liste biraće Romi, Rumuni, Ukrajinci i Česi, dok po jednu listu imaju Nemci, Vlasi, Grci, Poljaci, Mađari i Slovenci.

Biračka mesta biće otvorena u nedelju u 7 sati, a zatvorena u 20 časova. Na teritoriji Grada Kikinde biće 10 biračkih mesta, pet u gradu i pet u selima.

Redovni izbori za članove nacionalnih saveta nacionalnih manjina održavaju se svake četiri godine, koliko prema Zakonu, traje mandat jednog saziva nacionalnog saveta.

 

ekonomska 3

U Ekonomsko-trgovinskoj školi u ponedeljak je, posle dve godine pauze zbog pandemije, održana tribina pod nazivom „Od učenika Ekonomske škole do uspešnog stručnjaka“. Za maturante smera komercijalista, tribinu su organizovali profesori ekonomske grupe predmeta, Dubravka Varađanin i Stanislav Zavišin.

Stručne tribine u ovoj školi organizuju se kako bi se učenici upoznali sa izazovima i prilikama u našem privrednom okruženju. Svoja iskustva o  trendovima u ekonomiji preneli su gosti, nekadašnji učenici Škole, Dijana Rackov, profesor matematike, zaposlena kao stariji
revizor u Kompaniji A1 u Beogradu, i Tomislav Jovanović, diplomirani ekonomista, menadžer u DOO „Promedia“ u Kikindi.

Gosti su govorili o svojim motivima da upišu Ekonomsko-trgovinsku školu i zaključili da je to bio pravi izbor jer im je obezbedio dobru osnovu za dalje školovanje, karijeru i budućnost, uopšte. Istakli su da je veoma važno imati ekonomsku, odnosno finansijsku pismenost.

Preporuka bivših učenika maturantima je da treba da studiraju, ukoliko imaju ambicija i materijalnih mogućnosti, kao i da je veoma važno da se kontinuirano usavršavaju, da volontiraju u preduzećima i organizacijama, kako bi stekli iskustvo koje će im pomoći prilikom zapošljavanja. Takođe je predstavljeno kako treba da izgleda savremeni CV i kako se pripremiti za razgovor za posao.

I ova tribina upriličena je kako bi đaci lakše sagledali svoje razvojne mogućnosti i pronašli sopstvene puteve ka uspehu, kažu u Ekonomsko-trgovinskoj školi u Kikindi.

Vuk Karadžić 3

Bilo je danas i svečano i emotivno u školi „Vuk Karadžić“. Nagrađeni su najuspešniji učenici i u penziju je ispraćena dugogodišnja direktorica, Olivera Lazić.

Na priredbi u fiskulturnoj sali đaci su prikazali svoje talente u inscenacijama iz života Vuka Karadžića i prikazu narodnih običaja, a nastupili su i hor i muzičke sekcije Škole.

– Danas je centralni dan, inače Dan škole obeležavamo čitave sedmice – sutra je sportski dan, ugostićemo učenike drugih osnovnih škola, a u četvrtak imamo maskenbal za niže i igranku za više razrede. Inače, cele nedelje đaci prikupljaju hranu kao pomoć ugroženim sugrađanima – rekao je direktor, Ivan Pantelić.

Na svečanosti su nagrađeni đak generacije, Bogdan Dejanović, i sportista generacije, Tadija Stanišić. Uručena su i priznanja iz fonda „Velinka Tešin”, za najbolje rezultate iz srpskog jezika i književnosti. Knjige su dobili: Marijana Milanov, Justina Marković, Bogdan Dejanović, Bogdan Zavišin i Dorotea Borenović.

Bogdan Dejanović, sada učenik društveno-jezičkog smera u Gimnaziji „Dušan Vasiljev“, dvostruki je laureat za školsku 2021/2022. godinu.

– Mislim da sam nagrade zaslužio uspesima na takmičenjima iz istorije i književnosti, a pre svega jer sam imao dobar odnos prema drugovima i nastavnicima. Znanje iz osnovne doprinelo je i mom boljem startu u srednjoj školi – kaže Bogdan.

Proslavi su prisustvovali i direktori drugih škola, penzioneri kolektiva i gradski čelnici: gradonačelnik Nikola Lukač, Valentina Mickovski, u Gradskom veću zadužena za kulturu i obrazovanje, i Bogdan Tasovac, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu.

– Za mene je uvek emotivno kada dođem u ovu školu jer smo je pohađali i ja i članovi moje porodice. Siguran sam da će novi direktor, utabanim stazama, sa izuzetnom decom i odličnim nastavnim kadrom, omogućiti još bolje uslove za sticanje znanja. Deci poručujem da „kradu“ znanje, da se druže, kako bi sa lepim uspomenama na svoju osnovnu školu postizali uspehe u budućnosti – rekao je gradonačelnik Lukač.

Posebno emotivni trenuci bili su prilikom prikazivanja filma o sada već bivšoj direktorici, Oliveri Lazić, koja je putem uspeha Školu vodila dve decenije.

– Prvi put sam danas u zgradu ušla sa pozivnicom – kaže direktorica u penziji. – Srećna sam što vidim sva draga lica ljudi sa kojima sam sarađivala. U osnovi našeg uspeha bio je dobar odnos sa kolegama. Imali smo veoma dobru saradnju, uvek smo bili vrlo jedinstven kolektiv. I naša mnogobrojna druženja bila su korisna, na njima smo dobijali ideje za rad i u tome su bili naša pokretačka snaga i uspeh.

Olivera Lazić je novom direktoru „Škole otvorenog srca“ poželela uspeh i da ga u poslu vodi ljubav.

Istorijat škole

Osnovna škola „Vuk Karadžić”, jedna od najstarijih u Kikindi, osnovana je 1950. godine, kao jedna od četiri osmoletke i nosila je naziv Osmoletka br. 2. Na samom početku imala je sedam razreda: četvorogodišnju školu i tri razreda Pune kikindske gimnazije. Već 1952. u njoj je bilo svih osam razreda i preimenovana je u Osmoletku ,,Vuk Karadžić“.

U tom periodu Škola je imala i dva odeljenja zabavišta, kombinovano odeljenje na Poljoprivrednom kombinatu „Banat“, a njen  prostor koristila je i Škola za učenike u privredi. Škola se nalazi u zgradi koja je sagrađena 1890. godine i u potpunosti je prilagođena nastavnom procesu.

1

Na današnji dan, 2014. godine tadašnji premijeri Srbije i Rumunije Aleksandar Vučić i Viktor Ponta svečano su otvorili međunarodni granični prelaz Nakovo – Lunga. Otvaranje prelaza olakšalo je komunikaciju građana sa obe strane granice, ali i osnažilo ekonomske, privredne i kulturne veze.

-U prethodnih osam godina, do kraja septembra ove godine, preko ovog graničnog prelaza zvanično je prešlo 943.695 putnika. Istovremeno su otvorena još dva Vrbica – Valkanj (188.999 putnika) i Jaša Tomić – Fenj (603.496 putnika). Za sve ovo vreme, preko tri nova granična prelaza, je prešlo 1.736.190 putnika, što znači da ja na prelazu kod Kikinde, bilo 54,35 % od ukupnog broja- precizan je član Gradskog veća Saša Tanackov.

Objašnjava da kada tome dodamo da svakodnevno Kikinđani zaposleni u fabrici “Zopas” u Velikom Semiklušu, njih oko 200, mora da putuje preko graničnog prelaza  Srpska Crnja – Žombolj zbog ograničenog radnog vremena prelaza kod Nakova, doći ćemo do podatka da bi preko GP Nakovo – Lunga do sada odavno imali više od milion putnika, odnosno prosečno samo u ovoj godini minimalno 50.000 više registrovanih prelazaka.

-Zahvaljujući otvorenom graničnom prelazu sada u Kikindi u fabrici “Zopas” radi skoro 700 ljudi, sredstvima EU, Vlade Republike Srbije, Grada Kikinde i JP „Putevi Srbije” izgradili smo granični prelaz u skladu sa važećim međunarodnim standardima, biciklističku stazu sa solarnom rasvetom i video nadzorom, rekonstruisali smo deo međunarodnog državnog puta…Sledeći cilj je radno vreme 24/7 kao i dozvoljen prelazak autobusima- navodi Tanackov.

 

 

 

Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave organizuje Sajam studentske stručne prakse u javnoj upravi na kojem će više od 56 organa javne uprave studentima pet državnih univerziteta ponuditi 794 mesta  za praksu. Sajam se održava 9. novembra, onlajn je i održava se preko platforme izrađene za ovaj sajam virtuelizacijom Narodne skupštine Republike Srbije.

Posle prošlogodišnjeg prvog sajma studentske stručne prakse u javnoj upravi – kada je 18 organa javne uprave ponudilo studentima 400 mesta za stručnu praksu, na ovogodišnjem sajmu je trostruko više institucija.

Sajam se realizuje na posebno kreiranim savremenim platformama koje virtelizuju najvažnija i najreprezentativnija zdanja državnih institucija. Ove godine to će biti Dom Narodne skupštine.

Sajam studentske stručne prakse u javnoj upravi počeće 9. novembra, u 10 sati. Do kasno posle podne, studente će na tribinama, panelima i štandovima dočekati više od 90 predstavnika organa javne uprave, od centralnog do lokalnog nivoa.

Sajam je deo reforme javne uprave, koja se u Srbiji sprovodi uz podršku Evropske unije. Glavni koordinator reforme je Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave.

 

 

error: Content is protected !!