Друштво

farbanje-spomenika-jajetu-4

U duhu Velikog petka i u susret najradosnijem hrišćanskom prazniku, meštani Mokrina i ove godine su ulepšali ulaz u selo – oslikavanjem prepoznatljivog spomenika jajetu, simbola tradicije i identiteta ovog mesta.

Kao deo 36. Vaskršnjih svečanosti, u jutarnjim časovima organizovana je akcija farbanja spomenika, u kojoj su učestvovali najmlađi članovi Kulturno-umetničkog društva „Mokrin“, uz podršku samostalnog umetnika Miloša Srbljina. Pre samog oslikavanja, deca su, zajedno sa umetnikom, očistila i pripremila površinu spomenika, pokazujući da zajedništvo i briga o svom mestu počinju od malih, ali značajnih koraka.

Kako ističu iz KUD-a, cilj ove aktivnosti nije samo očuvanje tradicije, već i podsticanje dece da budu aktivni članovi zajednice.

-Želimo da deca osete da pripadnost KUD-u ne znači samo dolazak na probe, već i učešće u životu sela i doprinos zajednici. Važno je da znaju da su uradili nešto značajno – poručio je predsednik upravnog odbora Radoslav Pribiš.

Ove godine, gornji deo spomenika obojen je u tradicionalnu crvenu boju, dok je donji ostao u prepoznatljivoj plavoj, sa natpisom „Mokrin, dobrodošli“, koji goste dočekuje već na samom ulazu u selo.

Lepo vreme i dobro raspoloženje doprineli su da sve protekne u najboljem redu, a najmlađi učesnici nisu krili zadovoljstvo što su dali svoj pečat jednoj ovako lepoj i značajnoj manifestaciji.

Inače, kulturno-umetničko društvo „Mokrin“ broji oko 180 članova, raspoređenih u šest folklornih sekcija, od najmlađih do najstarijih – što svedoči o snazi zajedništva i očuvanju kulturnog nasleđa. U okviru Vaskršnjih svečanosti, već u ponedeljak u 19 časova u Domu kulture biće održan i tradicionalni uskršnji koncert, na kojem će se predstaviti članovi svih generacija.

T. D.

farbanje-jaja-mokrin

U duhu predstojećeg najradosnijeg hrišćanskog praznika, članice Udruženja žena „Mokrin“ i ove godine su pokazale kako se tradicija neguje srcem – uz druženje, posvećenost i radost zajedništva. Povodom 36. Uskršnjih svečanosti u Mokrinu, vredne domaćice okupile su se kako bi ofarbale jaja za potrebe Mesne zajednice.

Kako ističe Zorica Despotov iz Udruženja, ove godine ofarbano je čak 200 jaja, i to na tradicionalan način – u lukovini, ali i u crvenoj boji, uz ukrašavanje travčicama i gumicama koje daju prepoznatljive, prirodne šare. U ovoj lepoj aktivnosti učestvovalo je desetak žena, a posebnu radost donela je i gošća iz Novog Sada.

-To je devojčica poreklom iz Mokrina, Nikita Popov, učenica četvrtog razreda, koja je došla da se druži, nauči običaje i pomogne nam u farbanju – navela je Despotov.

Iz Udruženja upućuju i prazničnu poruku:

-Želimo svim ljudima dobre volje i vernicima pravoslavne veroispovesti srećne uskršnje praznike, da se druže, da zaborave sve probleme i da na miru proslave Uskrs.

Udruženje žena „Mokrin“ trenutno broji 18 aktivnih članica, a planovi za budućnost su jasni – nastavak druženja, širenje članstva i, pre svega, očuvanje bogatih narodnih običaja koji čine važan deo kulturnog identiteta ovog kraja.

T. D.

IMG-20260410-113401

U duhu tradicije i zajedništva, u porti Hram Svetih Kozme i Damjana danas u 11 časova organizovano je tradicionalno farbanje vaskršnjih jaja, koje je okupilo oko stotinu dece – osnovaca i predškolaca, kao i njihove roditelje, veroučitelje i sveštenstvo.

Iako je Veliki petak dan tuge i sećanja na stradanje Isusa Hrista, u porti hrama danas je vladala posebna, tiha radost – ona koja dolazi iz dečje iskrenosti i zajedničkog stvaranja. Mališani su sa velikim entuzijazmom bojili jaja, svako na svoj način, unoseći u ovaj običaj lični pečat i značenje.

Osmogodišnji Filip Gavrančić odlučio se za zelenu boju.

-Ofarbao sam jaje u zeleno jer mi je to omiljena boja. Prvi put sam došao u hram da farbam jaja i jako mi je lepo. Verujem da ću doći i sledeće godine, a nadam se da ću moći i u nedelju da učestvujem u dečijoj tucanijadi.

Slično uzbuđenje deli i Vukašin Milić (11).

-Prvi put sam ovde i super mi je. Ofarbao sam jaje u belo, ali planiram još da ga ukrašavam. Doneću ga u nedelju da se takmičim i nadam se pobedi. Preporučio bih svim drugarima da dođu svake godine na Veliki petak.

Desetogodišnja Dunja Bukva već ima iskustva.

-Dolazim već pet godina. Danas sam ofarbala jaje u crveno jer to predstavlja Isusovu krv. Kad se vratim kući, farbaću jaja za porodicu. U nedelju ću verovatno doći na takmičenje.

I devetogodišnja Anja Stojkov pokazal je da razume simboliku praznika.

-Ofarbala sam jaje u crveno zbog Isusa Hrista i nacrtala krst kao simbol crkve. Prvi put sam ovde i baš mi je lepo. Doći ću i sledeće godine.

Prisutnima se obratio starešina hrama, otac Boban Petrović, koji je zahvalio svima koji su pomogli organizaciju, posebno roditeljima i predstavnicima Crvenog krsta. On je istakao da je cilj ovakvih okupljanja da se deci približi vera kroz radost i zajedništvo.

-Svesni smo da je Veliki petak tužan dan, ali se trudimo da stvorimo radost kod dece. Srećan sam što se odazvao veliki broj dece i roditelja. Pozivamo da deca poste danas i sutra, makar ova dva dana simbolično, kako bi u nedelju mogla da se pričeste – poručio je otac Boban.

On je najavio i novinu – prvo takmičenje u tucanju vaskršnjih jaja, koje će biti organizovano u nedelju, uz nagrade za pobednike, ali i poklone za sve učesnike.

Pored duhovnog i edukativnog značaja, događaj je imao i humanitarni karakter. I ove godine pripremljeni su paketi pomoći za porodice kojima je podrška najpotrebnija – ukupno 33 paketa, simbolično u čast Hristovih godina. Najznačajniji doprinos dala je Tatjana Kosić iz Amerike sa svojim udruženjem i donatorima.

Za naredni period najavljen je i vaskršnji koncert donatorskog karaktera, koji će biti održan 18. aprila u 19 časova, sa ciljem prikupljanja sredstava za izgradnju zvonika – budućeg ukrasa hrama i grada.

T. D.

veliki-petak-raspece-isusovo

Danas je Veliki petak, jedan od najtužnijih i najznačajnijih dana u hrišćanskom kalendaru. U okviru Veliki petak, vernici se sećaju stradanja i raspeća Isus Hrist na Golgoti – događaja koji predstavlja temelj hrišćanske vere i simbol najveće žrtve za spas čovečanstva.

Prema učenju Srpska pravoslavna crkva, Veliki petak je dan najstrožeg posta, tuge i molitvene tišine. Ne služi se liturgija, već se u hramovima iznosi plaštanica – platno koje simbolično predstavlja telo Hristovo položeno u grob. Vernici joj prilaze sa dubokim poštovanjem, celivajući je i tiho se moleći.

Ovaj dan obeležava se bez radosti i slavlja. Zvona ne zvone, a bogosluženja protiču u tišini i dostojanstvu. U narodnoj tradiciji, Veliki petak se smatra danom kada treba zastati, utihnuti i okrenuti se sebi – preispitati misli, postupke i odnose sa drugima.

Posebno mesto u obeležavanju ovog dana zauzimaju i narodni običaji, među kojima je najpoznatije farbanje vaskršnjih jaja. Prema tradiciji, jaja se najčešće farbaju u crvenu boju, koja simbolizuje prolivenu krv Isusa Hrista, ali i novi život i vaskrsenje. Prvo obojeno jaje, poznato kao „čuvarkuća“, čuva se tokom cele godine kao simbol zaštite doma i porodice. U mnogim krajevima Srbije veruje se da na Veliki petak ne treba raditi teške poslove, prati veš ili obrađivati zemlju, već dan provesti u miru, postu i molitvi.

Iako je obojen tugom, Veliki petak nosi snažnu poruku ljubavi, praštanja i nade. Žrtva Isus Hrist, kako uči hrišćanstvo, nije kraj, već početak – uvod u Vaskrsenje i pobedu života nad smrću.

Za mnoge vernike, upravo ovaj dan predstavlja najdublji duhovni trenutak u godini – trenutak kada se, u tišini, najjasnije čuje ono što je zaista važno.

 

kolacijada-(2)

Miris domaćih kolača, dečji smeh i veliko srce meštana obeležili su ovogodišnju „Kolačijadu“ u Banatskom Velikom selu. U parku pored novog igrališta, u nedelju, okupio se veliki broj meštana, a rezultat je više nego impresivan – prikupljeno je čak 97.430 dinara.

Manifestaciju su, u ime roditelja sela, organizovale Slavica Vujović i Ana Borovnica Bulajić, koje ovu lepu tradiciju neguju već godinama. Ovoga puta, promena lokacije pokazala se kao pun pogodak – više izlagača, više kolača i, što je najvažnije, više osmeha.

Sva sredstva imaju jasnu namenu: 40.000 dinara već je uloženo u drvenu kućicu za igralište, 20.000 dinara biće iskorišćeno za pesak, dok će ostatak novca biti usmeren u humanitarne svrhe – za pomoć Jasni Stokić iz Novog Miloševa.

Posebnu čar događaju dali su animatori iz Zrenjanina, koji su oduševili najmlađe – maskota zeca, igra i osmesi učinili su da ova „Kolačijada“ bude nezaboravna, kako za decu, tako i za roditelje.

Organizacija ovakvog događaja ne bi bila moguća bez podrške zajednice. Pomoć su pružili Udruženje žena „Orhideja“, Udruženje žena „Velikoselke“, Udruženje penzionera i Udruženje pčelara, dok su značajan doprinos dali i brojni donatori.

T. D.

dan-roma-(2)

Podizanjem zastave Roma ispred Gradske kuće, Kikinda je danas obeležila Svetski dan Roma, šaljući jasnu poruku – da su tradicija, kultura i identitet romske zajednice ravnopravan deo društva.

Svečanosti su prisustvovali predstavnici Gradske uprave i romske zajednice, a nakon ceremonije upriličen je i prijem za srednjoškolce romske nacionalnosti u kabinetu gradonačelnika.

Posebnu težinu događaju dali su mladi, čiji glas sve više dolazi do izražaja. Studentkinja vaspitačkog smera Marijana Radu naglasila je značaj obrazovanja i podrške koju je dobila.

-Veoma je važno obeležavati ovaj datum, kako bi romska deca bila obrazovana i poštovana. Zahvaljujući organizaciji „Roma Rota“ imala sam priliku da se obrazujem i usavršavam – rekla je ona.

Gradonačelnik Mladen Bogdan istakao je da ovaj čin ima duboku simboliku.

-Podizanjem zastave ne samo da pokazujemo koliko nam je važan ovaj datum, već je stavljamo u ravnopravan položaj sa svim drugim zastavama. To znači da se tradicija i običaji romskog naroda poštuju na istom nivou – poručio je Bogdan.

On je dodao da Srbi i Romi vekovima dele zajedničku istoriju i da je cilj lokalne samouprave da kroz konkretne mere nastavi da unapređuje položaj romske zajednice, posebno u oblasti obrazovanja.

Za srednjoškolce romske nacionalnosti organizovan je i prijem kod gradonačelnika tokom kojeg su imali priliku da iznesu probleme sa kojima se susreću u svakodnevnom životu i školovanju.

T. D.

dan-zdravlja

Povodom Svetski dan zdravlja, Dom zdravlja i Crveni krst danas su organizovali akciju besplatne kontrole krvnog pritiska i nivoa šećera u krvi, a interesovanje sugrađana ni ove godine nije izostalo.

U prostorijama Crvenog krsta okupili su se građani različitih generacija – neki da provere svoje zdravlje po prvi put, a neki da potvrde dobre navike koje već godinama neguju.

-Svake godine 7. aprila obeležavamo Svetski dan zdravlja. Ove godine slogan je „Zajedno za zdravlje, budimo uz nauku“. Važno je da ne brinemo samo o sebi kao pojedinci, već i kao zajednica – istakla je Olivera Vučković Popov, glavna sestra patronažne službe Doma zdravlja Kikinda.

Među onima koji su iskoristili priliku da urade kratku kontrolu svog zdravstvenog stanja bila je i Danijela Gajin (50).

-Dobro je što se organizuju akcije i izlazi ljudima u susret. Mnogi nemaju vremena da odu kod lekara, a ovo je prilika da provere svoje zdravlje. Svima bih preporučila da dođu – rekla je ona.

S druge strane, Angelina Subotički (73) već godinama redovno dolazi na ovakve akcije.

-Ja sam disciplinovana što se tiče zdravlja. Bolje sprečiti nego lečiti. Uvek se odazovem i preporučila bih svima da redovno odlaze na kontrole – poručila je ona.

Olivera Vučković Popov je dodala da je oslanjanje na proverene medicinske informacije i nauku ključno za očuvanje zdravlja, posebno u vremenu kada su ljudi izloženi različitim, često nepouzdanim savetima. Isto tako, redovna kontrola zdravlja, trebalo bi da bude navika svakog pojedinca.

-Najmanje jednom godišnje treba proveriti pritisak i šećer, makar kroz ovakve javne akcije – istakla je Vučković Popov, dodajući da patronažna služba redovno obilazi starije i hronične pacijente, ali i prati zdravlje čitavih porodica.

Kao jedan od glavnih problema izdvaja se način ishrane.

-Često se pokazuje da osobe sa povišenim pritiskom konzumiraju dosta belog hleba i peciva. Sa druge strane, sve više mladih vodi računa o fizičkoj aktivnosti, što je pozitivan trend – objasnila je ona.

Organizatori najavljuju da će slične aktivnosti biti nastavljene i u narednom periodu. Već 10. maja, povodom Dana fizičke aktivnosti, biće organizovana tradicionalna šetnja na Starom jezeru, sa ciljem da se građani dodatno podstaknu na zdraviji način života.

Poruka ovogodišnje akcije je jasna – zdravlje počinje od svakog pojedinca, ali se čuva zajedno.

T. D.

gimnazija-mjuzikl-2

Humanitarni mjuzikl „Nekad i sad – gimnazijalci za jednu mamu“, održan sinoć u Narodnom pozorištu, okupio je brojne sugrađane koji su zajedno sa mladim izvođačima stvorili veče za pamćenje – i učinili veliko delo.

Zahvaljujući dobrovoljnim prilozima publike, prikupljeno je čak 71.000 dinara za Jasnu Stokić iz Novog Miloševa, kojoj je novac neophodan za transplantaciju bubrega.

Prema rečima profesorke Snežane Zamurović, sve je proteklo u najboljem redu, a predstava je bila posebno prilagođena ovoj prilici. U odnosu na prethodno izvođenje, mjuzikl je obogaćen sa sedam novih numera, a na sceni su ovoga puta bili svi izvođači.

Puna sala, pesma u glas i osmesi koji su ispunili pozorište – publika nije bila samo posmatrač, već deo programa. Pevalo se zajedno, tapšalo, podržavalo, a energija koja se osećala u sali bila je, kako kažu organizatori, vedra, topla i iskreno ljudska.

Organizatori najavljuju i nove uspehe gimnazijalaca, među kojima je i plasman učenika Stefana Varge na Srpsku informatičku olimpijadu iz programiranja, koja će biti održana u maju.

T. D.

 

PSENICA-MART-(1)

Nakon više od mesec dana proteklog vikenda i početkom nedelje pala je preko potrebna kiša. Palo je, u proseku, između 20 i 25 litara po kvadratnom metru, što je nedovoljno da se nadomesti nedostatak.

-Zalihe vlage su i dalje veoma skromne – kaže savetodavac PSS Zoran Simić. – Deo pšenice zasnovane u našem ataru već pokazuje simptome nedostatka vlage. Kiša koja je pala malo će popraviti situaciju i „ugasila je požar“. Potrebno je najmanje između 50 i litara vodenog taloga da bi ozime strnine bile u dobrom stanju.

Ono što sledi je zaštita pšenice. Prihrana azotnim đubrivima je važna agrohemijska mera, a tu je i zaštita useva od korova i bolesti.

-Tretmani treba da se rade u optimalnim vremenskim uslovima, tu pre svega mislim na spoljnu temperaturu, a zavisiće i od pojave patogena i korova na biljkama. Žita i uljane repice ima više u odnosu na višegodišnji prosek. Repica nije dobro podnela nedostatak vlage i ima parcela na kojima je retka. Na nekim njivama je kasno nikla i sada kasni u porastu i sada su te parcele pod znakom pitanja. Prinos na njima neće biti onakav kakav se očekuje jer reaguju na stresne uslove – dodao je Simić.

Ko nije pripremio teren za predstojeću prolećnu setvu, sada je pravo vreme. Najvažniji posao u ovo doba godine takođe zavisi od povoljnih vremenskih uslova.

-Pošto se zemljište prosuši setva može da počne. Ipak, svedoci smo, bar kada je reč o proteklih nekoliko godina, da je sve relativno. Dobro je što ima dovoljno vlage za nicanje i ne preporučujem da se čeka mesec dana i da se setveni sloj potpuno osuši. Neophodno je pratiti dugoročnu vremensku prognozu. Po biologiji biljaka najpre bi mogla da počne setva suncokreta koji je skromniji sa zahtevima, ali opet postoji opasnost od ptica i štetočina. Kukuruz je osetljiviji i njemu trebaju optimalni uslovi – zaključuje naš sagovornik.

Predviđanja su da će i ove godine poljoprivrednici sejati manje „zlatnog“ zrna. Prošle godine kukuruza je bilo manje u odnosu na višegodišnji prosek, a ove će ga još manje.  Naime,  u protekle tri godine rod je bio katastrofalan usled izrazito nepovoljnih uslova. Šećerne repe biće u tragovima, jedva stotinak hektara, ali očekuje se više parcela pod sirkom. Optimalni rok za setvu slatkog korena je 20. marta, ali vremenske (ne) prilike su odložile ovaj posao.

A.Đ.

 

 

dan-autizma-3

Povodom Svetskog dana osoba sa autizmom, u amfiteatru Visoke škole strukovnih studija za obrazovanje vaspitača održano je stručno predavanje pod nazivom „Rano prepoznavanje poremećaja iz spektra autizma“, koje je okupilo prosvetne radnike, stručnjake i predstavnike institucija sa ciljem da se jedna od najosetljivijih tema današnjice približi široj javnosti.

Predavanje je održala prof. dr Marija Cvijetić Vukčević sa Pedagoškog fakulteta u Somboru, koja je istakla da je upravo rano prepoznavanje presudno za dalji razvoj deteta.

-Poremećaji iz spektra autizma su složeni neurorazvojni poremećaji, ali imaju neuporedivo bolji ishod ukoliko se na vreme prepoznaju i ako se rano krene sa intervencijama – naglasila je ona.

Poseban akcenat stavljen je na razbijanje predrasuda koje i dalje postoje u društvu.

-Jedna od najčešćih zabluda je da će deca sa autizmom „prerasti“ taj poremećaj. Nauka kaže da to nije tačno – deca sa autizmom postaju odrasli sa autizmom. Uz adekvatnu podršku mogu biti funkcionalnija i uspešnija, ali autizam ostaje njihova trajna karakteristika – objasnila je profesorka.

Ona je dodala da obrazovni sistem u Srbiji kontinuirano radi na unapređenju inkluzije, ali da prostora za napredak uvek ima, posebno u edukaciji vaspitača i učitelja, koji često prvi uočavaju rane znake.

Predavanje je organizovala OŠ „6. oktobar“, u saradnji sa Visokom školom strukovnih studija, a direktor Srđan Stojanović istakao je značaj praktične primene znanja.

-Ovo je prilika da stručnoj javnosti približimo alate koji mogu da pomognu u ranom prepoznavanju. Predstavljena je i baterija jednostavnih testova koji se mogu primeniti i u kućnim i u obrazovnim uslovima, kako bi se na vreme uočila potreba za dodatnim stručnim mišljenjem – rekao je Stojanović.

Događaju je prisustvovala i zamenica gradonačelnika Biljana Kikić, koja je ukazala na društveni značaj teme.

-Ovo je problem koji je prisutan u našem društvu, ali o kojem se nedovoljno govori. To je tiha patnja porodica koje se sa tim suočavaju. Zato je važno da kao zajednica budemo informisaniji i spremniji da pružimo podršku –  poručila je Kikić.

Ona je naglasila da lokalna samouprava ima interes da se ovakve teme otvaraju, kako bi se unapredili mehanizmi podrške porodicama.

Poremećaji iz spektra autizma spadaju u neurorazvojne poremećaje koji se javljaju u ranom detinjstvu. Rani znaci mogu uključivati kašnjenje u govoru, slabiji kontakt očima, izbegavanje socijalne interakcije i ponavljajuća ponašanja. Prema podacima Instituta za javno zdravlje Srbije ‘Dr Milan Jovanović Batut’, u registru je evidentirano više od 1.600 dece sa dijagnozom autizma, dok se procenjuje da u Srbiji živi nekoliko desetina hiljada osoba iz spektra autizma.

T. D.

error: Content is protected !!