децембар 6, 2025

Друштво

nsz-ugovori-(2)

U Filijali Nacionalne službe za zapošljavanje potpisani su prvi ugovori sa 17 nezaposlenih koji su posao dobili preko javnog poziva za učešće u merama aktivne politike zapošljavanja.

Maša Šoklovački iz Sente imaće plaćen pripravnički rad za veterinarskog tehničara.

 

-Završila sam srednju Poljoprivrednu školu u Futogu. Pripravnički, koji traje pola godine, odradiću u Veterinarskoj stanici u Čoki. Za sve to vreme dobijaću neto minimalnu zaradu i nakon toga me očekuje pripravnički ispit – saznali smo od Maše Šoklovački.

Kancelarija za računovodstvo „Galić“ i u ranijem periodu koristila je ove podsticaje.

-Zaposlićemo Teu Radojčić i na taj način povećati broj radnika što nam puno znači. Biće zaposlena na mesto knjigovođe kontiste i već je kod nas mesec dana. I sama sam zaposlena preko konkursa Nacionalne službe za zapošljavanje i iskustva su odlična – rekla je  Đurđina Gavrančić iz pomenute kancelarije.

Tea Radojčić (22) dodala je da joj je drago što je prvu priliku da dođe do posla dobila putem konkursa „Moja prva plata“ i što je dobila priliku da ostane i radi posao za koji se školovala.

 

Većina javnih poziva biće otvorena do 28. novembra, dok je rok za podnošenje zahteva za pojedinih mera namenjenih osobama sa invaliditetom (OSI) 31. decembar. Javni poziv za dodelu subvencija za samozapošljavanje bio je otvoren do 14. aprila.

-Upravo je samozapošljavanje mera za koju je najviše zainteresovanih. Do sada je podneto 113 zahteva, a naša kvota je 68 – navela je direktorica Filijale NSZ Jelena Mitrović. – U saradnji sa lokalnom samoupravom naša Filijala sklopila je ugovor kojim su odobrena sredstva za sufinansiranje javnih radova za osobe sa invaliditetom. Ove godine ova mera nije uvrštena u javni program Republike, a interesovanja ima. Rok za prijavu je do 30. maja i ovom prilikom poziva poslodavce da konkurišu jer postoji mogućnost da se, na ovaj način, zaposli 28 osoba.

Republičkim programom raspisano je  12 javnih poziva, putem kojih će, kroz direktnu finansijsku podršku poslodavcima i nezaposlenima, biti uključeno više od 15.000 lica. Za mere aktivne politike zapošljavanja u ovoj godini planirano je izdvajanje 6,25 milijardi dinara, dok će dodatna sredstva biti obezbeđena i od strane lokalnih samouprava, kako kroz zajedničko finansiranje sa NSZ, tako i kroz samostalno finansiranje, uz tehničku podršku Nacionalne službe.

A.Đ.

slava-grada-(8)

Uz rezanje slavskog kolača i u prisustvu predstavnika lokalne samouprave, gostiju, sugrađana u Gradskoj kući obeležena je slava Letnji Sveti Nikola. Ove godine kumovi su bili uspešni sportisti Nemanja Milić, džudista, Nina Stojnić, karatistkinja, Teodora Stančić, plivačica i Luka Panić, rukometaš.

Protojerej Boban Petrović, starešina Hrama Svetih Kozme i Damjana je istakao da je radost je ovako proslaviti slavu.

-Hramovna slava slavi se oduvek, ali danas je to bilo uz sabornost zajedništva sveštenstva, Gradske uprave, naroda i najveće radosti dece. Moramo da budemo svesni šta za naš grad krst znači jer je upravo krstom započeta izgradnja ovog naselja – poručio je protojerej Petrović.

Okupljene je pozdravio gradonačelnik Mladen Bogdan.

-Mi smo danas u Kikindi jedno i svi se okupili da zajedno, ujedinjeni i jedinstveni, kao porodica proslavimo slavu. Letnji Sveti Nikola je deo naše istorije i treba da ga obeležavamo svake godine čime odajemo poštovanje onima koji su gradili, voleli i branili naš grad. Sa pravoslavne i katoličke zajedno su zvonila crkvena zvona tokom Litije. Naše posebnosti, različitosti i jedinstvo treba da čuvamo, poštujemo i negujemo jedni kod drugih  svakog dana. Kikinda je grad dobrih, poštenih i radnih ljudi, koji ne zaboravlja svoje korene  – istakao je prvi čovek grada.

Organizovano je i takmičenje za najbolji slavski kolač i ove godine u konkurenciji je bilo 25 kolača. Prema oceni stručnog žirija, predsednika kuvara Radovana Subina, Ivane Munćan prošlogodišnje pobednice,  i Ane Čipčić titulu za najbolji kolač osvojio je Dom učenika „Nikola Vojvodić“. Ova ustanova se redovno takmiči i do sada je osvojila više priznanja.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski)

-Hvala Službi ishrane jer je ove godine kolač pravila mlađa radnica, uz pomoć i iskustvo starijih. Svake godine neko drugi pravi kolač koji je žrtva Gospodu, a žrtva su molitve. Zato se kolač i ukrašava. Trudimo se negujemo prave vrednosti u našoj ustanovi i uz Božiju pomoć uspevamo u tome i zato i pobeđujemo – naveo je direktor Doma učenika Ljubomir Vasičin.

Za najlepši izgled nagrađen je slavski kolač Ružice Trkulje, kolač najlepšeg ukusa stigao iz Centra za pružanje usluga socijalne zaštite. Sve učesnice takmičenja su dobile zahvalnice.

A.Đ.

 

litija-2025-(4)

Obeležavanje slave grada Letnjeg Svetog Nikole počelo je Svetom Liturgijom, kojoj su, u crkvi, prisustvovali vernici. Litija, formirana u porti, obišla je Hram, da bi veliki broj sugrađana, zajedno sa osnovcima, preosveštenstvom, predstavnicima lokalne samouprave prošetao centralnim gradskim ulicama.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski)

Čast da nose ikonu Svetog Nikole pripala je pripadnicima Policijske uprave Kikinda.

 

Ove godine krsnom hodu prisustvovao je veliki broj učenika iz osnovnih škola koji su uveličali slavu noseći reprodukcije ikona koje će im ostati za uspomenu na svečarski dan. Molitvena povorka nosila je poruke mira, ljubavi, istine, radosti.

Svečanoj povorci pridružio se i Branko Ristić.

-Ponosan sam što je slava zajednička i crkve i grada i nijedne godine nisam je propustio. Drago mi je što su se ove godine priključila i deca. Važno je da se osnovci uče o značaju slave jer će oni jednog dana nastaviti da vode ovaj grad i slave slavu – kazao je Ristić.

I sugrađanka Danica Iličin bila je deo Litije.

-Jako je lepo videti okupljen ovoliki narod, a posebno decu. Ovako najbolje uče da poštuju svoje pretke i istoriju, kao i da znaju kako se obeležava slava. Volim što se ovako obeležava Letnji Sveti Nikola i što smo jedinstveni u ovoj povorci – dodala je Danica Iličin.

 

Predvođena sveštenstvom, gradonačelnikom Mladenom Bogdanom i načelnikom Severnobanatskog upravnog okruga Nebojšom Jovanovim, svečana povorka praćena je molitvom za druge. Litija je i bogoslužbeni čin, molitveni obred, koji se obavlja van hrama. Tokom šetnje pevane su crkvene pesme, tropari, posvećeni prazniku, a nošeni su i krstovi, horugvi i ikone.

U prošlosti, litija se služila i za prestanak kiše, suše, rata, neke zarazne bolesti.

U crkvi su građanima deljeni strukovi pšenice kako bi rod bio što bogatiji.

A.Đ.

poljoprivredni-sajam-2025-(1)

U organizaciji Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj i ove godine za poljoprivrednike organizovana je besplatna poseta  Međunarodnom poljoprivrednom sajmu.

Najveću agrarnu manifestaciju u regionu, koja se održava 92. put, imalo je priliku da poseti  50 poljoprivrednika. Cilj posete je upoznavanje poljoprivrednika sa najnovijim tehnicko tehnološkim dostignućima u agraru, primeni nauke u poljoprivredi, izložbama poljoprivredne mehanizacije, organske hrane i novinama u ovoj oblasti.

Ove godine zbog aktuelnih životinjskih bolesti u regionu izostala je Nacionalna izložba stoke. Poseban akcenat ove godine bio je na predstavljanju proizvoda sa dodatom vrednošću, organskih proizvoda, proizvoda sa oznakama geografskog porekla, sa oznakom „Srpski kvalitet” i zanatskog piva.

Sajam je počeo 17. i traje do 22. maja i okupio je više od 1.000 izlagača iz oko 40 zemalja, a strateški partner sajma je Italija.

A.Đ.

bolnica

Na konkursu Pokrajinskog sekretarijata za zdravstvo Opštoj bolnici odobrena su sredstva za kupovinu neophodne opreme. Ukupno je odobreno 27 miliona i 627 hiljada dinara, a nabavka je u toku.

-Akcenat je bio na nabavci agregata  s obzirom na to da je postojeći star više od 45 godina i da ne može da zadovolji potrebe sve većeg broja i sve modernije opreme kojom raspolažemo. Za agregat od 330 kW planirano je 5,4 miliona dinara i on je za 50 odsto jači u odnosu na onaj koji imamo – istakla je v.d. direktorica Opšte bolnice dr Vesna Tomin. – Za ultrazvučni bipolarni noža sa pratećim materijalom odobreno je 1,5 miliona dinara koji će značajno unaprediti rad hirurga. I elektrohirurška jedinice sa argonom koja košta 5,4 miliona dinara i operacione lampe sa satelitom koje iznose 2,5 miliona dinara, takođe će uticati na bolji rad na Odeljenju hirurgije.

U Opštoj bolnici se duže od godinu dana primenjuje metoda za trombolizu odnosno lečenje akutnog moždanog udara.

-Unutar 24 časa, zahvaljujući primeni leka, obezbedi se da se pacijent dovede u zdravo stanje. Za to nam je potreban  centralni monitoring sistem za Jedinicu za moždani udar koji se sastoji od jedne centralne jedinica i šest pacijent monitora, kako bi se bolje i lakše pratili ovi pacijenti. Za nabavku sistema odobreno je 5,7 miliona dinara.  Sredstva su odobrena i za kupovinu centralnog monitoring sistema za Koronarnu jedinicu, koja se sastoji od centralne jedinica i osam pacijent monitora. Imali smo sličan, koji je, u odnosu na savremenu medicinsku opremu, prevaziđen. Na ovaj način će stanje svih pacijenta u Koronarnoj jedinici biti lakše i bolje praćeno. Za ovu opremu biće izdvojeno 6,9 milion dinara – rekla je dr Tomin.

Dr Vesna Tomin dodaje i da očekuje da će do kraja godine biti izdvojeno još dodatnog novca za kupovinu opreme. Neophodni su novi kolonoskop i gastroskop, kao i bolesnički kreveti. Napominje da će pomenuti medicinski aparati značajno doprineti pružanju bolje zdravstvene zaštite pacijentima.

 

nasilje nad zenama

Danas obeležavamo Nacionalni dan sećanja na žene žrtve nasilja dan koji nas podseća na patnje onih koje nismo čuli, ali i na patnje onih koje moramo da čujemo, istakla je ministarka bez portfelja zadužena za koordinaciju aktivnosti u oblasti rodne ravnopravnosti, sprečavanja nasilja nad ženama i ekonomskog i političkog osnaživanja žena, Tatjana Macura.

„Sećanje na žene koje su izgubile život u nasilju nije samo čin poštovanja prema njima, već i jasna poruka svima nama: nasilje nad ženama je problem koji mora da podigne na noge čitavo društvo. Naša država ima dobar sistem zaštite žrtva od nasilja, ali da bi sistem mogao da reaguje, nasilje mora biti prijavljeno. O njemu se mora govoriti hrabro i jasno svaki dan, a ne samo onda kada se globalno ili nacionalno bavimo temom nasilja“, kaže Macura.

Ona dodaje da je, pre svega kao vid motivacije žrtava i potencijalnih žrtava, važno podsetiti da je od 2016. godine, od kada je usvojen Zakon o sprečavanju nasilja u porodici, broj smrtnih ishoda smanjen za 45 odsto, što jasno pokazuje da sistem funkcioniše onda kada se aktivira.

U proteklih 14 godina više od 430 žena izgubilo je život u porodičnom nasilju, dok je od početka ove godine ubijeno njih osam, što nas opominje da svi, kao društvo, institucije i pojedinci, moramo preuzeti odgovornost, preispitati propuste i aktivno raditi na stvaranju sigurnog okruženja za sve žene, rekla je danas poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković povodom obeležavanja Nacionalnog dana sećanja na žene žrtve nasilja.

Janković je istakla da je femicid ozbiljan društveni problem i ukazala na duboku vezu između rodno zasnovanog nasilja i patrijarhalnih modela prema kojima žena vlasništvo muškarca. i da je bez kontinuiranog rada na razgradnji rodnih stereotipa teško promeniti stanje na bolje.

U ovom danu sećanja, poverenica je izrazila i duboko saučešće porodicama žrtava, uz apel da se povećaju napori za izgradnju ravnopravnog društva, u kome će svaki vid nasilja nad ženama biti apsolutno društveno neprihvatljiv.

(Izvor: RTV)

ispit

I u završnici ove školske godine, probni završni ispit osmaka ukazao je na kvalitete i slabosti – ne samo učenika, već i obrazovnog sistema. Rezultati na republičkom nivou pokazali su da mnogim đacima zadaci sa razumevanjem teksta i dalje predstavljaju veliki izazov, kako u srpskom jeziku, tako i u matematici, kada je reč o tekstualnim zadacima. Geometrija je ostala najteži deo ispita za većinu, dok se uočava i nedostatak koncentracije prilikom dužih zadataka.

Probni završni ispiti održavaju se da bi se osmaci upoznali sa ispitnom procedurom, ali i da bi uvideli šta znaju, a šta je potrebno da dodatno provežbaju i bolje nauče, kaže direktor OŠ „Vuk Karadžić“ u Kikindi, Ivan Pantelić. U ovoj školi generaciju malih maturanata čini 45 đaka.

– Na probnom testu iz srpskog jezika i književnosti ove godine bilo je više njima težih pitanja, onih sa razumevanjem teksta, koja zahtevaju dužu koncentraciju – kaže Pantelić. – Pitanja iz izabranog predmeta su im uvek laka, tako je bilo i ove godine. U našoj školi, tradicionalno, najviše đaka se opredelilo za biologiju – odabralo ju je čak 60 odsto učenika.

Takođe, u OŠ „Vuk Karadžić“,  kao i svake godine, imaju osmake za polaganje svakog od pet ponuđenih izbornih predmeta.

– Posle biologije, najviše njih izabralo je geografiju, čak 30 odsto – objašnjava direktor. – Imamo po jednog učenika koji polaže fiziku i istoriju i dvoje koji su se opredelili za hemiju. To su, uglavnom, deca koja su prethodnih godina ostvarivala plasmane na republičko takmičenje iz tih predmeta. Ovih petoro đaka na probnom završnom ispitu ostvarilo je, u proseku, 19 bodova.

Pantelić dodaje da su, po ceni učenika i nastavnika, prošle godine na probnom ispitu pitanja bila teža nego na završnom, pa je i, prosečno, osvojeno manje poena.

– Osmaci su i ove godine ocenili da je probni završni test iz matematike bio težak. Prosečno su ostvarili 11,4 poena, dok su na završnom ispitu prošle godine postigli rezultat koji je bio iznad državnog proseka – više od 13 poena. Iz srpskog jezika i književnosti na ovogodišnjem probnom testiranju prosečno su ostvarili oko 11 bodova, a iz biologije 14,90. Treći, izborni predmet, im ne predstavlja problem, gotovo svi ga reše za maksimalno 15 minuta – kaže direktor Pantelić.

Završni ispit za učenike osmog razreda zakazan je za 23, 24. i 25. jun. Učenici će prvog dana polagati srpski jezik, drugog dana matematiku, a trećeg izabrani predmet. Do tada im ostaje dovoljno vremena da, uz podršku nastavnika, utvrde gradiva i pripreme se za ono što ih očekuje na velikom završnom koraku osnovnog školovanja.

Iz Ministarstva prosvete podsećaju roditelje i učenike da se sve aktivnosti vezane za završetak osnovne škole i upis u srednju školu mogu obaviti elektronski, putem portala Moja srednja škola. Na raspolaganju je i Viber kanal „Moja srednja škola – Info kanal“, putem kog roditelji i učenici na dnevnom nivou mogu dobiti informacije i obaveštenja o polaganju završnog ispita, prijemnog ispita i upisa u srednje škole.

S. V. O.

(Foto: OŠ „Vuk Karadžić“)

ba2cd3-e2d6299a41734b26bc9e5ec1930dc7b4-mv2

Povodom Međunarodnog dana porodice, koji se obeležava, danas, 15. maja, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Uprava saobraćajne policije podseća da je bezbednost u saobraćaju odgovornost svih nas i da je porodicu potrebno sačuvati i kroz bezbedno učešće u saobraćaju. Oko 500 porodica godišnje izgubi nekog člana u saobraćajnim nezgodama. Svaki nastradali pojedinac u saobraćaju veliki je gubitak i za porodicu i za društvo.

Svaka porodica zaslužuje da bude bezbedna na našim putevima i da ne izgubi nijednog svog člana u saobraćaju. Prva i najvažnija znanja i stavovi za bezbedno učešće u saobraćaju stiču se u krugu porodice. Deca uče po uzoru na odrasle i zato budimo pažljivi vozači i odgovorni pešaci.

Poštovanjem saobraćajnih propisa dajemo primer drugima i čuvamo živote, kako svoje, tako i svojih najmilijih i svih drugih učesnika u saobraćaju.

Sačuvajmo zajedno bezbednost na putevima i porodice od stradanja u saobraćaju, poručuju iz MUP-a.

Međunarodni dan porodice se obeležava svakog 15. maja. Generalna skupština Ujedinjenih nacija donela rezoluciju za uspostavljanje praznika, a prvi put je obeležn 15. maja 1994. godine.

Cilj ovog praznika je unapređivanje svesti o pitanjima koja se odnose na porodice kao i povećavanje znanja o društvenim, ekonomskim i demografskim procesima koji direktno utiču na svaku porodicu.

111548-nis-izvodi-radove-na-likvidaciji-busotina

Kompanija NIS sprovela je dronsko snimanje bušotinskog fonda i nadzemne infrastrukture na naftnom polju u Kikindi, kao deo unapređenja procesa istraživanja i proizvodnje nafte i gasa. Ova metoda omogućava efikasnije prikupljanje podataka sa terena, koji se koriste u geološkim istraživanjima i projektovanju infrastrukture.

Snimanjem su, kako je saopštila kompanija, dobijeni ortofoto snimci, digitalni modeli terena i oblaci tačaka, a podaci se dalje koriste za planiranje cevovoda i objekata. U ovom slučaju, dron je zamenio klasične geodetske metode, uz tačnost merenja između 15 i 20 milimetara. Dnevno je moguće obraditi do 90 hektara terena na visini leta od 190 metara, uz preciznost od 3 cm po pikselu.

Tehnologiju su primenili zaposleni Departmana za inženjering Naučno-tehnološkog centra (NTC) NIS-a, koji planira da ovu praksu proširi i na druge lokacije.

Prema rečima Aleksandra Kneževića, direktora ovog departmana, snimanje omogućava bržu pripremu projektne dokumentacije, a terenske slike olakšavaju rad projektanata bez dodatnih izlazaka na teren. Naveo je primer lokacije od 25 hektara, koja je snimljena za jedan dan, čime je ostvarena značajna ušteda u vremenu.

dan-sestara

Međunarodni dan sestrinstva, 12. maj, obeležen je u Opštoj bolnici. Ovom priliko dodeljene su plakete, povelja i pohvalnica najzaslužnijim pojedincima zaposlenim u kikindskim zdravstvenim ustanovama. Najviše priznanje za požrtvovan rad, plaketa, ove godine pripala je Jadranki Filipov, medicinskoj sestri koja je do nedavno bila zaposlena na hirurgiji, a sada je u zasluženoj penziji.

Prisutne je pozdravila predsednice Organizacije zdravstvenih radnika Kikinde, glavna sestra Ginekološko-akušerskog odeljenja Melinda Klačak.

-Lekari, sestre i uopšte svi zdravstveni radnici su jedan tim. Važno je da svakog dana radimo zajedno na unapređenju zdravstvene zaštite. Moto za Dan medicinskih sestara, medicinskih sestara, tehničara i babica je da osmeh leči, a posvećen je  u znak sećanja na Florens Najtingejl koja se smatra osnivačem savremenog sestrinstva – istakla je Melinda Klačak.

Ovo je prilika da se ukaže na to da zdravstveni radnici svoj posao obavljaju profesionalno i bez zadrške.

-Za ove četiri godine, koliko sam na čelu Opšte bolnice, uverila sam se da ste vi jedina prava energija, snaga, vojska koja drži i nosi Bolnicu – navela je v.d. direktorica Bolnice dr Vesna Tomin koja je medicinskom osoblju poželela puno uspeha u daljem radu.

I glavna sestra Opšte bolnice Svetlana Romakov istakla je da je 12. maj važan je struku.

Povelje su pripale Anđelki Grujić, Maji Pavlić, Miroslavu Damjanoviću, Radmili Arbutini i Biljani Petrović. Dodeljena je i 21 zahvalnica.

A.Đ.

Don`t copy text!