Друштво

laptop sveska

Javni poziv za prijavljivanje kandidata za popisivače poloprivrednih gazdinastava, koji počinje 1. oktobra, biće objavljen 15. avgusta u osam sati, navedeno je na sajtu Popis poljoprivrede 2023.

Svi zainteresovani za pomenuti konkurs detalje o tome moći će da vide na veb-sajtu Republičkog zavoda za statistiku (www.stat.gov.rs) i sajtu Popisa poljoprivrede 2023 (popispoljoprivrede.stat.gov.rs), kao i u sredstvima javnog informisanja.

Planirano je da u Popisu poljoprivrede 2023. učestvuje oko 3.000 popisivača, 300 opštinskih i 16 regionalnih koordinatora.

Pre početka popisa biće organizovana petodnevna obuka za organizatore i neposredne izvršioce, po nivoima, radi obezbeđivanja jedinstvenog postupanja u tumačenju i primeni metodologije, prema planu i programu Republičkog zavoda za statistiku.

Popis poljoprivrede 2023. obuhvatiće poljoprivredna gazdinstva na teritoriji Srbije, bez obzira na status (porodična gazdinstva, gazdinstva pravnih lica i preduzetnika).

Podaci će biti prikupljani metodom intervjua na terenu, od 1. oktobra do 15. decembra, na osnovu Adresara poljoprivrednih gazdinstava.

Popisivači će podatke unositi direktno u elektronski upitnik na laptopu (metod CAPI).

Gazdinstva privrednih društava, zemljoradničkih zadruga i drugih oblika organizovanja sa statusom pravnog lica popisaće se samostalno, unosom podataka u veb-upitnik (metod CAWI), prenosi RTV.

Saobracajna policija

Na području Policijske uprave u Kikindi za dane vikenda dogodile su se tri saobraćajne nezgode u kojima je pričinjena materijalna šteta procenjena  na ukupno 30.000 dinara. Saobraćajne nezgode su se dogodile zbog radnji vozilom i vožnjom pod dejstvom alkohola.

Zbog učinjenih saobraćajnih prekršaja, zahtevi za pokretanje prekršajnog postupka podneti su protiv 18 učesnika u saobraćaju i izdato je 125 prekršajnih naloga.

Istovremeno, iz saobraćaja su zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci isključena tri vozača, od kojih su dva vozača zadržana u trajanju do 12 časova, jer je izmerena količina alkohola u organizmu prelazila granicu od 1,20 promila.

Takođe, otkriveno je 15 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 66 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i 57 ostalih prekršaja.

Subin 2

Radovan Subin, vitez kulinarstva za čija gastronomska umeća malo ko nije čuo, a mnogi su imali sreće i da uživaju u njima, doneo je još jedan pehar u Kikindu. Ovoga puta iz Grocke, sa 55. „Gročanskih svečanosti“ na kojima je, u konkurenciji 61 takmičara, skuvao najbolju riblju čorbu i osvojio ček na hiljadu evra.

– Na „Zlatnom kotliću Dunava“ učestovao sam četiri puta i svaki put sam bio na pobedničkom postolju, od toga dva puta na prvom mestu – kaže Radovan. – Milo mi je što sam ponovo pokazao kako se kuva riblja čorba. Imao sam 30 gostiju na večeri, a onim što je ostalo počastio sam publiku. Organizatore, prijatelje, kolege, sve sam ih pozvao da dođu na „Dane ludaje“. Mislim da sam ja neki mali ambasador našeg grada na kulinarskim manifestacijama.

Nebrojene su manifestacije na kojima je Subin kuvao i pobeđivao. Zato me organizatori, kada im dosadi da stalno odnosim nagrade,  pozivaju da budem sudija, smeje se Radovan.

Juče se vratio sa još jednog žiriranja, sa „Gulašijade“ u Despotovcu.

– Takođe sam i predstavio mađarsku kuhinju, održao sam predavanje o tome kako je nastao gulaš i kako se kuva. Možda sam sentimentalan  prema mađarskoj kuhinjim, ja je obožavam. Kada prezentujem razvoj kuhinje u svetu, uvek naglašavam da je mađarska specifična jer se, u samo jednom zalogaju, istovremeno osećaju svi ukusi i to je zadivljujuće. Zato se divim Mađarima, a gulaš im je takav i zato što dodaju i neku slast, kašiku pekmeza od kajsija ili parče čokolade za kuvanje, da „ubiju“ gorčinu – otkriva nam Subin.

Uprkos tome što je uporno među prvima, neki organizatori ga i dalje pozivaju kao takmičara jer, čini se, ne žele da ostanu bez Radovanovog specijaliteta.

Na poziv Turističke organizacije Zrenjanin u utorak će, još jednom, nastupiti na Danima piva, tačnije na Memorijalu „Đula Farkaš“, takmičenju u kuvanju riblje čorbe.

– Sigurno ću dostojno predstaviti naš grad i pozvati ih na „Dane ludaje“ – dodaje Subin.

Najbolji kuvar Kikinde i ambasador našeg turizma vrlo dobro zna da se najlepša druženja i dogovori postižu uz dobro jelo u pripremi kojeg je ovaj vitez kulinarstva jednostavno nenadmašan.

363724051_690951486181798_8177397353237688270_n

Pedesetogodišnjeg Ć. P., četrdesetjednogodišnjeg H.P. i tridesetdevetogodišnjeg S.K. iz Martonoša, uhapsli su pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kikindi zbog sumnje da su izvršili krivično delo ubistvo u pokušaju.

Sumnjiče se da su sinoć, na ulici u Martonošu, nakon svađe, zadali više ubodnih rana po telu tridesetogodišnjem K.C. i naneli mu teške telesne povrede, nakon čega je prebačen u Opštu bolnicu u Subotici.

Osumnjičenima je određeno zadržavanje do 48 sati nakon čega će, uz krivičnu prijavu, biti privedeni Višem javnom tužilaštvu u Subotici.

sajan kamp

Kamp folklora, organizovan u Sajanu,  okupio je pedesetoro dece i mladih iz Sajana, Kikinde, Ade, Padeja, Gunaroša, Mađarske i Nemačke. Tokom trodnevnog druženja, deca uzrasta od četiri i mladi do 20 godina, imali su priliku da učestvuju u muzičkim, pevačkim i igračkim radionicama, ali i da se oprobaju u izradi rukotvorina.

– Naš prvenstveni cilj bio je da učesnike kampa upoznamo sa mađarskim narodnim igrama iz različitih krajeva. Želja nam je da što više dece i mladih zavoli folklor, ali i da upoznaju običaje i tradiciju. Ovo je najbolji način i da se domaćini i gosti upoznaju, druže i kvalitetno provedu vreme – istakao je Robert Tapai, jedan od pokretača kampa.

Za mlađu decu organizovane su igrarije. Naučili su kako su se nekada igrali njihovi roditelji, ali i bake i dede. Stariji su učili tradicionalne igre središnjeg dela Mađarske, Transilvanije i predela južno od jezera Balaton.

Kamp su organizovali KUD „Adi Endre“, Udruženje prosvetnih radnika Banata „Pastor Vera“ i Društvo za negovanje tradicije i ekologije „Delibab“. Podršku događaju dali su Grad Kikinda, Mesna zajednica Sajan, Pokrajinska Vlada, kao i fondacije „Betlen Gabor“ i „Čori Šandor“ iz Mađarske.

didaktika (1)

Dve penzionerke, Snežana Budimir i Snežana Milićev, penzionerske dane provode smišljajući i izrađujući didaktičke knjige. Snežana Budimir je profesorica srpskog jezika u penziji, a Snežana Milićev radni vek provela je kao vaspitačica. Njihov kreativni kutak nazvale su „Ninolina“, a kako su najveći deo života provele podučavajući decu, rešile su da svoje znanje pretoče u interaktivne, odnosno “tihe knjige”.

– Sve knjige izrađujemo od prirodnih materijala i svaka je unikatna. Svaki deo knjige i sve što se u njoj nalazi ručno je sašiven. Imamo knjige  za određeni uzrast od jedne do pet godina. Cilj je da mališani razvijaju maštu, da se igraju, da razvijaju finu motoriku, da uče o bojama, oblicima, matematiku – kaže Snežana Milićev.

Njena imenjakinja napominje da su knjige prvenstveno zabavne i prilagođene deci.

– Pored toga što su knjige osmišljene da obrazuju mališane, trudili smo se i da podstiču decu da budu kreativna i da sama dođu do određenih zaključaka. Ima puno interaktivnih knjiga, ali ne i u ovakvom obliku. Pojedine stranice u knjigama je lakše, a pojedine teže rešiti – saznajemo od Snežane Budimir.

Deca mogu da nauče puno toga iz ovih interesantnih knjiga, poput toga kako se postvlja sto, kako se jede, šta može da se skuva u loncu, tu su i životinje i sve ono što ih okružuje.

– Podučavamo i kako se veže pertla na patici, kako se zakopčava dugme, da igraju iks oks i puno toga korisnog i edukativnog, ali i lepog jer se trudimo da sve izradimo od veselih boja koje privlače decu. Ova knjiga može da se koristi svakog dana i da se otkrije nešto novo, što joj daje dodatnu vrednost – istakla je Milićeva.

Za izradu knjige treba vremena. Svaki deo se pravi posebno i svaki se ručno izrađuje. Cena im je 3.500 dinara. Interaktivne knjige naše sagovornice prodaju preko društvenih mreža i kažu da ima zainteresovanih.

Kozarci slava Hrama 4

Svetom arhijerejskom liturgijom i rezanjem kolača, u prisustvu vernika, u Novim Kozarcima je obeležena crkvena slava Sveti Ilija. Liturgiju je, sa lokalnim sveštenstvom, služio Episkop banatski Nikanor, a prisustvovali su i gradonačelnik Nikola Lukač i predsednik Skupštine grada, Mladen Bogdan.

Srpska pravoslavna crkvena opština u Novim Kozarcima osnovana je 1991. godine, uz blagoslov tadašnjeg Episkopa banatskog Amfilohija. Pre 13 godina Hramu Svetog Proroka Ilije poklonjena je kopija hilandarske Ikone Presvete Bogorodice Trojeručice.

superćelijska oluja

Molbi iz Grada za pomoć u otklanjanju posledica nevremena u Bačkoj Palanci i Novom Sadu u kojima je pričinjena najveća šteta, odazvale su se firma „Ikić – ostali završni radovi“ i „Mins F Grup“ iz Kikinde. Obe firme poseduju dizalice sa korpama, alate i radnike obučene za zahtevane poslove.

Nikola Ikić kaže da je nevreme u Novom Sadu napravilo nemerljivu štetu i da će otklanjanje posledica trajati još dugo.

– Od subote svakodnevno radimo  – u Rumenki, Kisaču, Novom naselju, Veterniku, Limanu, Podbari. Uklanjamo delove stabala koji su pali na kuće, instalacije, saobraćajnice. Mislim da će biti posla još 10-15 dana – kaže Ikić.

Radnici „Mins F Grupe“ prvo su pritekli u pomoć u Bačkoj Palanci.

– Otklanjali smo probleme sa strujom u Bačkoj Palanci i selima, radili smo i više od 16 sati dnevno. Druga ekipa je bila angažovana u Dunavskom parku u Novom Sadu i nastavljamo tamo da pomažemo u saradnji sa „Gradskim zelenilom“ koje je nosilac posla – izjavio je Zoran Mutuc, stručni konsultant u ovoj firmi .

Nevreme sa orkanskim vetrovima brzine i do sto kilometara na sat, koje je pogodilo delove naše zemlje 19. i 21. jula, nažalost je odnelo i četiri života, a u sedam gradova i opština u državi proglašena je vanredna situacija.

svetlana kalinov

Korisnice Centra za pružanje usluga socijalne zaštite, Svetlana Kalinov i Adrijana Arsić, i njihova ljubav prema fotografiji i prirodi, nagrađene su na najlepši način.

Na foto konkursu „Svet kroz naš objektiv~ Udruženja građana Zlatiborskog okruga – Čajetina, u kategoriji Priroda, Svetlanina fotografija „Šumski lepotan” osvojila je treću nagradu, dok je Adrijanina fotografija „Nektar života” nagrađena specijalnom nagradom. Svetlana i Adrijana, zajedno sa drugim korisnicima usluge dnevni boravak, interesovanje prema fotografisanju neguju i unapređuju kroz aktivnosti foto radionice Centra.

 

Lovci BVS 4

Povodom proslave Dana sela, velikoselski lovci iz Lovačkog udruženja „Velebit“ održali su, prošlog vikenda, takmičenje u disciplini “trap” – gađanje glinenih golubova. Tradicionalno, ugostili su komšijska udruženja – lovce iz Kikinde, Nakova, Novih Kozaraca i Ruskog Sela.

Na strelištu „Ciglana“ nadmetalo se sedam ekipa sa 35 lovaca. Iako je bilo neizvesno do samog kraja, najbolje rezultate postigli su članovi Sportskog udruženja za gađanje letećih meta „Sova“ iz Kikinde. Drugoplasirani su bili članovi Lovačkog udruženja „Kikinda“, dok su domaćini zauzeli treće mesto.

U pojedinačnom plasmanu istakli su se članovi „Sove“ – pehar je osvojio Branislav Šibul, Miloš Savin bio je drugi, a Miroslav Maksić takmičenje je završio na trećem mestu.

– Pogoditi glinenog goluba nije jednostavno. Da je lako, to ne bi bila olimpijska disciplina – rekao je Dušan Karanović Cugli iz Banatskog Velikog Sela, lovac sa  pedesetogodišnjim stažom. – Naše lovište je u sredini, graničimo se sa svima, a divljač ne poznaje granice. Usmereni smo na zajedničku saradnju radi očuvanja divljači. Na ovakvim druženjima lovci se bolje upoznaju i razmenjuju iskustva.

Nakon nadmetanja, u Lovačkom domu u Banatskom Velikom Selu nastavljeno je druženje i dodeljeni su pehari i diplome.