Друштво

skola dobrodoslica

Mnogo malih ljudi i ovog septembra prvi put je uprtilo teške torbe na leđa i sa zebnjom krenulo ka školi. Ovo važno poglavlje u njihovom životu donosi promene u čitavoj porodici. Ili bi tako trebalo da bude.

Kako pomoći svom prvaku i sebi da se u novu životnu fazu zakorači sa što manje stresa, pitanje je o koje se roditelji i čitave porodice oduvek sapliću. O tome smo razgovarali sa psihologom i psihoterapeutom Tatjanom Tanović, koja je osnovala i rukovodi Centrom za podršku porodici, lični razvoj i humano društvo „Poveži se“ u Kikindi.

Polazak deteta u školu je vrlo važna etapa u razvoju porodice, to nisu samo zadaci koji stoje pred detetom, već pred celom porodicom, jer dolazi do velike promene, kaže Tatjana Tanović za „Kikindski portal“.

– U okviru porodice menjaju se i uloge i zadaci i obaveze određenih članova: ko je taj ko će da uči sa detetom, ko će da proverava domaće zadatke, da odvodi i dovodi dete iz škole, dukčije se planiraju obroci i tako dalje. Ovo je bitna faza jer, ako porodica ne odgovori adekvatno na sve ove zadatke koji stoje pred njom, to može da dovede do problematičnih situacija, porodica upada u ćorsokak – objašnjava Tanovićeva.

Koliko dobro i brzo će se prvak prilagoditi novim obavezama, vrlo je individualno i u velikoj meri zavisi od toga da li je ranije imao obaveze, koje su to obaveze bile, koliko je samostalno bilo u svakodnevnim ritualima –  oblačenju, spremanju svojih stvari, da li ima odgovornost za svoje stvari, napominje naša sagovornica. Što je veća samostalnost deteta, njegova  emocionalna i socijalna zrelost, to će se ono brže adaptirati na uslove koje mu  škola zadaje.

– Vrlo je važno da praćenje prilagođavanja deteta bude podjednako zadatak i škole – učitelja/učiteljice i roditelja. Oni moraju biti u međusobnoj interakciji, saradnji, posebno ukoliko primete bilo šta što je neuobičajeno. To je, možda, više uloga učitelja, jer je u školi s detetom, ali i uloga roditelja; da primete da li dete odlazi neraspoloženo u školu, da li je zainteresovano za zadatke, da li ih, možda, teško savladava… Ukoliko se tako nešto događa, moraju se, prvo, sresti roditelj i učitelj da utvrde šta je u pitanju. To mogu biti i problemi u prihvatanju i razumevanju školskih pravila, u socijalnim interakcijama. Ukoliko, u bilo kom području, dete „iskače“, roditelj i učitelj su prva stanica –  mora doći do saradnje. U slučaju da poteškoće nastave da se manifestuju, možda je potrebno uključiti i psihologa, da se vidi gde je i šta je problem. U svakom slučaju, detetu može da pomogne ohrabrujući stav i učitelja i roditelja i što manje kritike, što ne znači da se zažmuri pred detetovim neadekvatnim ponašanjem, ili neispunjavanjem zadataka. Svaka kritika mora biti adekvatno saopštena, tako da sačuva detetovo samopoštovanje i dostojanstvo, jer jedino sa ohrabrujućim stavom, kada su sačuvani detetovo samopoštovanje i dostojanstvo, ono će moći da napreduje, da se menja i da se prilagođava novim situacijama – kaže Tatjana Tanović.

U novom okruženju, sa novim vršnjacima, nažalost, neretko se dešava da neka deca budu okrutna. Izrugivanje, ismevanje, odbacivanje, pojave su koje posebno teško mogu da padnu najmlađima.

– Pre svega, roditelji moraju biti otvoreni za detetove promene ponašanja, raspoloženja, rituala i navika koje ima – tvrdi Tanovićeva. – To su prvi signali da se s detetom nešto dešava, da nešto nije u redu, da se sa nečim ne snalazi. U takvim situacijama treba polako krenuti u razgovor. Treba mu reći: vidim da te nešto muči. Potrebno je otvoriti temu i dopustiti detetu da ono priča, suzdržati se od toga da odmah donosimo zaključak, presudu i rešenje, što obično roditelji rade, naravno iz najbolje moguće namere, da detetu prenesu sva moguća znanja. Međutim, vrlo je važno slušati ga, čuti šta ga muči, sa kim ima problema, jer ako mi odmah počnemo da dajemo gotova rešenja, savete, presude i  kritike, dete se zatvara, i onda nećemo čuti ono što je potrebno da čujemo. Dakle, prvi korak je saslušati dete, dozvoliti mu da se otvori. Sledeći korak je obratiti se učitelju, ostvariti saradnju, nikako sam kao roditelj isterivati pravdu. U svakom slučaju, dete treba emotivno osnažiti. Svako dete je priča za sebe, ali generalno, to konkretno znači objasniti mu da je to što drugi rade – do njih, da je ono i dobro i pametno i lepo, treba mu dati „vetar u leđa“.

Tatjana Tanović ističe da, u svakom slučaju i u svakoj situaciji, ne treba zaboraviti da je prvi korak graditi samopouzdanje deteta i jačati ga. Ono mora da zna da je roditelj tu za njega i da je moguće rešiti situacije i probleme koji u školi mogu da eskaliraju ukoliko se ne reaguje na vreme.

Kako su svi uplivi u toku razvoja deteta veoma važni, a škola čini veliki deo tog procesa, važno je olakšati đaku prve pa i sve ostale korake. Takođe i roditeljima i svima koji brinu da male glave budu što manje opterećene i da što više uživaju u sticanju znanja, druženju i svim ostalim aktivnostima koje ga izgrađuju kao čoveka.

 

Popunjavanje-koverte

Drugi krug nagradne igre „Uzmi račun i pobedi 2023″ počinje 14. oktobra i tokom pet izvlačenja, do 11. novembra, građanima će biti podeljeno 10 stanova, najavio je  potpredsednik Vlade i ministar finansija Srbije Siniša Mali. U bazi zajedno sa pristiglim računima nalazi ukupno 217 miliona računa koje su slali građani.

 

-Dnevno se u proseku šalje 804.000 računa čiji je prosečan iznos 1.046 dinara –  kazao je Mali i dodao da je ukupan promet sa svih računa koji su do sada poslati 226 milijardi dinara, a ukupan porez na računima koju su do sada prikupljeni preko ove igre je 32 milijarde dinara.

Prema podacima više od milion građana ima instaliranu aplikaciju preko koje šalju račune za ovu nagradnu igru.

Suvaca slava 3

Članice Etno-građanskog udruženja „Suvača“ iz Kikinde ugostile su danas, na obeležavanju svoje slave u „Beloj vili“, goste iz prijateljskih udruženja iz čitave Srbije.

– Već 13 godina proslavljamo Rođenje Presvete Bogorodice jer je to praznik  posvećen ženama. Nismo mogle baš sve prijatelje da pozovemo – polovina nam je došla sad, a polovinu ugostimo u aprilu, kada su rođendan Udruženja i „Štrudlijada“ – kaže predsednica, Radojka Vujadinov.

Rezanju slavskog kolača, koje su obavili sveštenici kikindskog namesništva, prisustvovao je i gradonačelnik, Nikola Lukač.

– Hvala vam što na dostojan način predstavljate vaše udruženje i grad, što čuvate običaje i kulturu regiona i što grad podržavate, pomažete u manifestacijama i činite da Kikinda bude još bolja. Vi žene ste najbolji deo našeg društva i znate da nam pomognete i ukažete na naše greške, da budemo mudriji. Čestitam vam slavu i želim nam svima da čuvamo jedni druge i da se uzajamno pomažemo – rekao je gradonačelnik.

Na proslavu je stiglo više od 200 članova udruženja sa kojima „Suvača“ sarađuje. Sofija Smiljanić, predsednica Aktiva žena „Irig“, kaže da imaju stalnu saradnju sa kikindskim udruženjem.

– Kikindu volimo, ovde se uvek divno provedemo. Naš aktiv, takođe, radi na  očuvanju tradicije i imamo humanitarne aktivnosti – kaže Smiljanićeva. – Imamo i svoju manifestaciju, Sremačko veče“, koja se održava u julu i okuplja umetnike.

Iz Aleksandrova su stigle, takođe dugogodišnje prijateljice Kikinđanki, žene iz Udruženja „Livađanke“

– Upravo smo se vratile iz Niša gde smo, na manifestaciji „Bela košulja“, osvojili prvo mesto u kategoriji slatkiša. Pobedile smo sa kuglofom, što nam je posebno drago, jer mi 21. oktobra organizujemo „Kuglofijadu“, koja je međunarodna manifestacija – rekla je Ljupka Miškov, predsednica „Livađanki“.

Gošće iz svih udruženja donele su i sitne kolače na takmičenje „Recepti naših baka“ koje je održano na proslavi i na kojem ne učestvuju domaćice iz Kikinde. Po oceni žirija iz „Bele vile“, prvo, treće mesto i glavnu nagradu odnele su članice Udruženja „Bulevar 023“ iz Zrenjanina. „Livađanke“ iz Aleksandrova bile su drugoplasirane.

Etno-građansko udruženje „Suvača“, koje postoji 20 godina i ima 15 aktivnih članica, bavi se očuvanjem tradicije i humanitarnim radom. Članice su, ističe predsednica, posebno aktivne, kada je potrebna pomoć starijima i bolesnoj deci.

viber_image_2023-09-21_11-04-10-738

Radionica pod nazivom „Hoću da rastem u Srbiji!“ održana je tokom vikenda u Kikindi, u organizaciji Udruženja građana “Deca sa ahonroplazijom Srbije“ sa sedištem u našem gradu.

Porodice sa decom koja imaju ovu retku dijagnozu, defektolozi i predstavnici predškolskih ustanova iz Svrljiga, Beograda, Leskovca, Šida, Zemuna i Kikinde okupili su se radi izrade nacrta medicinskog vodiča za ahondroplaziju, kao i razmene iskustava.

– Vodič je neophodan kako bi se pravovremeno uspostavila dijagnoza i započela pravilna nega dece sa ahondroplazijom, što je od suštinskog značaja. Pomogao bi i u uspostavljanju sistemskog pristupa u tretmanu dece sa ovom dijagnozom i boljem razumevanju ove retke bolesti. Namenjen je struci i biće distribuiran po pedijatrijskim ustanovama i porodilištima u čitavoj Srbiji – kaže Slađana Terzin, predsednica Udruženja.

U izradi vodiča pomaže doktorka Dragana Grujić. Radionica je organizovana pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja koje će pomoći i u njegovoj izradi, što se, kako kaže Slađana, očekuje do kraja godine.

Važna tema ovog skupa, održanog u Igraonici „Čarobni dvorac“, bilo je i uključivanje dece sa ahonroplazijom u vršnjačke grupe i u lokalnu zajednicu. Po iskustvima roditelja, u nekim mestima još uvek ne postoji dovoljno razumevanja u vrtićima i školama za stvaranje uslova za ovu vrstu inkluzije, kaže Slađana. Deca sa ahondroplazijom su nižeg rasta i jedino što je neophodno jeste da se obezbede sto i stolica određene veličine. Takođe je zaključeno da je, posebno u procesu uspostavljanja dijagnoze, neophodna i psihološka pomoć čitavoj porodici.

Četvorogodišnja Staša, ćerka Slađane i Davora Terzina ovog septembra je krenula u vrtić.

– Staša se veoma dobro snašla, nije joj uopšte bilo potrebno prilagođavanje, mnogo voli da se druži sa decom. Međutim, kao i svi mališani na početku, često ima infekcije, što kod dece sa ovom dijagnozom, zbog drukčije građe gornjih disajnih puteva, može dodatno da se iskomplikuje – kaže Slađana. – Ipak, mi ne odustajemo i radujemo se svakom danu u vrtiću i druženju sa decom.

Inače, kako je već poznato, terapija za decu sa ovom dijagnozom postoji. Injekcije koje dete treba da prima svakodnevno, od druge godine do prestanka razvoja, obezbeđuju pravilan rast bez teških i bolnih hirurških intervencija. Godišnja terapija košta 270 hiljada evra i Republički zavod za zdravstvenu zaštitu do sada je obezbedio terapiju za troje dece. U Srbiji je za ovaj lek indikovano dvadesetoro dece, a njih 13 je na listi čekanja Zavoda. Među njima je i mala Staša iz Kikinde.

Roditelji dece sa ahondroplazijom, zahvaljujući porodici Terzin, čvrsto su povezani i redovno iniciraju i organizuju okupljanja. Do kraja godine još jednom će se sresti u Predškolskoj ustanovi „Radost“ u Novim Banovcima. Da podele iskustva, pruže podršku jedni drugima i učine sve kako bi njihova deca, koja imaju iste potrebe kao i njihovi vršnjaci, bila ravnopravna i srećna.

– Mi slavimo različitost, to je bio i moto prošlogodišnjeg okupljanja. Naša deca zaslužuju to – kaže Slađana.

217663478_2623923931246415_7053360300563622830_n

Kikindski „Rotari klub“ raspisao je konkurs za dodelu stipendija za školsku 2023/24. godine, studentima sa mestom prebivališta na teritoriji Kikinde. Uslovi su da je student upisao prvu godinu fakulteta i da je na budžetskom finansiranju, kao i to da je pokazao odličan uspeh u prethodnom školovanju.

 

Potrebno je dostaviti kraću biografiju, propratno pismo, kontakt podatke, uverenje o upisu na fakultet, dokaz mesta koje je kandidat zauzeo na rang listi i dokaz uspeha u prethodnom školovanju. Nepotpune prijave će biti odbačene.

Komisija „Rotari kluba“ će nepristrasno, u skladu sa diskrecionim ovlašćenjima, odabrati tri kandidata koji će dobiti 10 mesečnih stipendija.

Dokumentacija se dostavlja isključivo elektronskom poštom do 20. septembra 2023. godine na email adresu: rckikinda1997@gmail.com

 

migranti kanjiza

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u današnjoj akciji usmerenoj na suzbijanju ilegalnih migracija na području Kikinde, Subotice i Sombora pronašli su  371  iregularnog migranta i koji se prevoze u prihvatne centre. Takođe, u akciji su nađene tri automatske puške, jedna poluautomatska puška i pištolj, kao i dva agregata, 25 pasoša i 12 ličnih karata.

Pomoćnik direktora policije Dragan Vasiljević poručio je da će najveći broj migranata biti sprovden u prihvatne centre.

-Pronađeno je više komada vatrenog oružja, tačnije na jednoj lokaciji nađene su četiri automatske puške. U  toku je uviđaj lica mesta i krim-tehnička obrada lica mesta. Videćemo da li nekome od ovih migranata koje smo pronašli na licu mesta pripada to oružje – rekao je Vasiljević.

On je naveo je da je u ovoj akciji po prvi put jedan broj migranata takozvanih „izviđača“ pronađen u krošnjama drveća, a da policija prilagođava svoje mere i radnje promenama u njihovim aktivnostima.

-Mogu da poručim svim građanima da mogu da budu maksimalno spokojni i bezbedno će biti na svim područjima u Republici Srbiji –  kazao je Vasiljević.

Akciji je prisustvovao i ministar unutrašnjih poslova Bratislav Gašić koji je istakao da se ovakve akcije detaljno planiraju, kao i da u njima učestvuju najobučeniji pripadnici elitnih jedinica MUP-a.

-Republika Srbija je zemlja humanih i dobrih ljudi. I tako se i odnosimo prema svima kojima je pomoć potrebna. Ali država neće dozvoliti da bilo ko zloupotrebi to gostoprimstvo i ugrozi bezbednost naših građana. Ova akcija je još jedna u nizu akcija koje Ministarstvo unutrašnjih poslova sprovodi u cilju suzbijanja ilegalnih migracija, a posebno na suzbijanju njihovih međusobnih obračuna i kriminalnih aktivnosti. Zbog nepristupačnog i nepreglednog terena ovakve akcije se detaljno planiraju i u njima učestvuju najobučeniji pripadnici elitnih jedinica ministarstva – precizirao je  rekao je ministar Gašić.

Ministar Gašić je poručio da Ministarstvo unutrašnjih poslova aktivno prati dešavanja i da su pripadnici MUP-a spremni da adekvatno reaguju u svakom trenutku.

Plesna skola 6

Pravi praznik plesa priredile su večeras članice „Dance N Soul“ škole u dvorištu Kurije. Nastupile su sve uzrasne grupe i solisti, višestruko nagrađivani na mnogim plesnim takmičenjima.

– Spremili smo spektakl. Prošla sezona bila nam je veoma uspešna, svaka je sve bolja. Imamo 5-6 takmičenja u sezoni i na svakom nastupamo sa minimalno pet koreografija. Dobijamo mnogo nagrada, često i specijalne nagrade upravo za koreografije, Vežbamo, deca se trude, jako su talentovana. Svake godine ima nas sve više i zahvaljujem roditeljima na poverenju – kaže Mirna Krnić, profesorka fizičkog vaspitanjnja i predsednica „Dens en soul“ Udruženja sportskog plesa „Ritmik“.

Devetogodišnja Anđela Malinović pleše već dve godine.

– Volim da plešem jer tu ima i malo gimnastike. Večeras plešemo „Konfident“. Nastaviću da se bavim plesom i kada porastem – kaže Anđela.

Danica Čavić iz Mokrina ima 15 godina i u Školi je tri godine.

– Pronašla sam se upravo u plesu kaže Danica. – Jako sam zadovoljna uspehom i ponosna sam na naše instruktorke i na sve nas. Sa takmičenja se uvek vratimo sa mnogo trofeja i medalja, uglavnom osvajamo prva mesta. Večeras imam i solo koreografiju „Dark hors“.

Najveća plesna škola u gradu radi sa decom od četiri do 14 godina. Ima osam grupa modernog plesa i jednu grupu mažoretkinja, a pripremaju i soliste u plesu. Večeras, na „Kikindskom letu“ imali su podršku bubnjarske sekcije Studija „Maus“ i brojne i najvernije publike – svojih roditelja i baka i deka, ali i mnogih koji su jednostavno uživali u pravim plesnim nastupima i modernim koreografijama po kojima je ova Škola i poznata.

komarac

U Srbiji je do danas registrovano 57 slučajeva obolelih od groznice Zapadnog Nila, saopštio je Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut” na svom sajtu.

Obolele osobe su sa teritorije Južnobačkog, Zapadnobačkog, Sremskog, Južnobanatskog, Srednjobanatskog, Severnobačkog, Kolubarskog, Severnobanatskog, Nišavskog okruga i Beograda, a jedna obolela osoba je doputovala iz Nemačke.

Veća učestalost obolevanja je zabeležena kod muškaraca, a prosečna starost obolelih je 64,5 godine. Većina do sada registrovanih slučajeva ima neki od oblika neuroinvazivne forme bolesti (meningitis ili encefalitis) i nalaze se na bolničkom lečenju. Kod 72 odsto obolelih uočen je neki od komorbiditeta, najčešće dijabetes i hipertenzija.

 

Dane Basta

Prostorije ruskoselskog FK Crvena zvezda nedavno su u potpunosti renovirane, obnova je koštala 12 miliona dinara, a „Velikogospojinski dani” u ovom našem mestu bili su prilika da selo i klub poseti Dane Basta, pokrajinski sekretar za sport i omladinu, kojeg je dočekao gradonačelnik Nikola Lukač sa saradnicima i Dušan Marjanović, predsednik Saveta MZ.

– Pokrajinski sekretarijat vodi računa o ulaganjima u sportsku infrastrukturu i u manjim sredinama poput Ruskog Sela. Prepoznali smo potrebu renoviranja objekta i izdvojili pet miliona dinara za to. Danas smo došli da obiđemo prostorije i stvarno sve je besprekorno urađeno i zato smo izuzetno zadovoljni onim što smo zatekli na terenu. Grad Kikinda uvek ima dobre projekte, mi ih prepoznajemo i podržavamo. Za Grad Kikindu ove godine smo izdvojili i preko 10 miliona dinara za tri projekta, dve škole u gradu, „Vuk Karadžić” i „Žarko Zrenjanin”, i jedan mali objekat u Nakovu. Radimo dobro, Grad Kikinda nam je odličan partner i sigurno je da ćemo i narednom periodu nastaviti da ulažemo u sport – rekao je Basta.

Gradonačelnik Lukač izrazio je veliku zahvalnost Pokrajinskoj vladi i sekretarijatu kojim upravlja Basta.

– Hvala im, pre svega, na razumevanju Grada Kikinde i naših mesnih zajednica. Sekretar Basta sa nama je u vrlo tesnoj komunikaciji, sasluša naše želje, a onda zajedno odredimo prioritete. Rezultat svega toga je između ostalog i ovaj predivan objekat svima nama na ponos. Opravdali smo uložen novac dobijen od Pokrajine, a Grad je još uložio dodatnih sedam miliona dinara. Ovde vidimo i veliki entuzijazam ljudi u klubu i to je dodatna potvrda opravdanosti ovih ulaganja u infrastrukturu u ovom selu, a praktično su od starog objekta ostali samo temelji i zidovi. Ovde nećemo stati, imamo nove projekte, obnavaljamo terene i rekonstruišemo objekte, a sve za našu decu i njihovu budućnost, jer vodimo računa da nam sela žive i sportski klubovi budu mesta okupljanja Slušamo građane i njihove potrebe i ovo je nagrada za sve ljude u upravi ruskoselskog kluba – kazao je Lukač.

Predsednik Crvene zvezde, Duško Vujanović još je dodao:

– Objekat je pre rekonstrukcije bio u lošem stanju, gledali smo samo da se ne upalimo, a kad smo dobili sredstava od Pokrajine i Grada sve je doterano na vrhunskom nivou da se malo klubova može pohvaliti ovako nečim. Planiramo još radove na tribini i podizanje zida pokraj jedne strane igrališta, jer fudbalski savez nam već četiri godine izlazi u susret i dozvoljava da igramo vojvođanski rang bez tog zida koji je neophodan iz više razloga.

Rusko Selo hramovna slava 5

U Ruskom Selu danas se završava program obeležavanja seoske i crkvene slave. Protonamesnik Slobodan Diljakov, uz sveštenike kikindskog namesništva, služio je Svetu liturgiju u Hramu Uspenija Presvete Bogorodice. Liturgiji su prisustvovali gradonačelnik Nikola Lukač i predsednik Gradskog parlamenta Mladen Bogdan.

– Danas smo sa meštanima Ruskog Sela da pokažemo zajedništvo, sabornost i  solidarnost u ovim izazovnim vremenima. Važno je da obeležavamo i crkvene i verke praznike jer je to nešto iskonsko i u dubini duše našeg naroda, u samoj je tradiciji i grada i svih seoskih mesnih zajednica koje se sada polako vraćaju na pravi put. U proteklom periodu mnogo smo uradili za ovu mesnu zajednicu i planiramo da tako bude i ubuduće, da unapređujemo ne samo ovo, nego i svako mesto na području Kikinde – rekao je Bogdan.

Parohija u Ruskom Selu osnovana je po naseljavanju solunskih dobrovoljaca, a prvog sveštenika mesto je dobilo 1926. godine. Hram Uspenja Presvete Bogorodice izgrađen je između 1934. i 1935. godine. Ikonostas i freske oslikao je akademski slikar Vladimir Zelinski iz Rusije.

U nastavku programa proslave Dana sela i Hramovne slave, u centru mesta biće organizovan buč, a u večernjim satima i muzički program.

error: Content is protected !!