Друштво

baby-g363bc95cd_1280

Opoziciji su puna usta raznoraznih obećanja i demagoških floskula. Međutim, do istine stići nije težak put. Dovoljno je da se osvrnemo i prisetimo šta su radili dok su bili vlast. Oovoga puta, nećemo o zakatančenim fabrikama i visokoj stopi nezaposlenosti, već o izdvajanjima za decu.

Iznos roditeljskog dodatka- uporedni prikaz, dovoljno govori sam za sebe. Danas je veći čak 10 puta nego pre 11 godina kada su gospoda iz današnje opozicije bila na vlasti.

Bivša vlast nije baš marila ni za trudnice. Tada su, podsetimo se i toga, za vreme bolovanja tokom održavanja trudnoće dobijale svega 65 odsto zarade.  Do punog iznosa (još 35 odsto) iz svojih budžeta dopunjavale su tek pojedine lokalne samouprave, uglavnom one bolje stojeće.  Kikinda nije.

Danas je lepeza izdvajanja iz republičke, kao i gradske kase značajno šira, a svake godine, uvede se poneka nova mera koja porodicama olakšava život.

Da li se vrednuju pusta obećanja ili konkretna dela? Odgovor je jasan.

 

nasilje nad zenama

U toku je globalna kampanja koju obeležava 1.700 organizacija u više od sto država sveta, “16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama”. Kampanja počinje 25. novembra Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama i završava 10. decembra,  Međunarodnim danom ljudskih prava. Obuhvata četiri važna međunarodna datuma koja povezuju žene, nasilje i ljudska prava:

  1. novembar – Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama
  2. decembar – Svetski dan borbe protiv AIDS-a
  3. decembar – Međunarodni dan osoba sa invaliditetima
  4. decembar – Godišnjica Montrealskog masakra
  5. decembar – Međunarodni dan ljudskih prava.

Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama 25. novembar je proglašen na prvom sastanku feministkinja Latinske Amerike i Kariba, održanom u Bogoti 1981. godine. Datum je odabran kao dan sećanja na sestre Mirabal (Patriu, Minervu i Mariu Teresu) koje je brutalno ubio diktator Rafael Trujilo u Dominikanskoj republici 1960. Godine 1999. rezolucijom su ga službeno potvrdile Ujedinjene Nacije.

Sestre Patria, Minerva, Maria Teresa i Dede rođene su u Dominikanskoj republici. Pod imenom “Las Mariposas” (Leptiri) delovale su kao političke aktivistkinje i postale vidljivi simbol otpora diktatorskom režimu Trujila. Zbog svojih revolucionarnih aktivnosti i borbe za demokratiju i pravdu uhapšene su više puta zajedno sa svojim muževima. Dana 25. novembra 1960. Minervu, Patriu i Mariu Teresu likvidirala je Trujilova tajna policija dok su ih vozili u posetu zatvorenim muževima. Sve tri sestre su zadavljene, a tela su pronađena polomljenih kostiju. Vesti o njihovom ubistvu šokirale su i razbesnile narod. Brutalna likvidacija sestara Mirabel bio je jedan od događaja koji je doprineo zamahu pokreta protiv Trujilovog režima; 30. maja 1961. na njega je izvršen atentat, a nedugo zatim dolazi i do pada njegovog režima. Sestre Mirabel postale su simbol nacionalnog i feminističkog otpora.

Povodom ovogodišnjeg obeležavanja 25. novembra Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, Poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković, istakla je da je, prema dostupnim podacima, ove godine u Srbiji ubijeno 27 žena i devojčica, a u proteklih deset godina izvršeno je više od 300 femicida.

Različite oblike nasilja trpe žene iz različitih društvenih grupa. U dodatnom riziku su starije žene, Romkinje i žene sa invaliditetom. Takođe, važno je napomenuti da je, prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, u zadnjih 20 godina u svetu ubijeno 89 hiljada žena. Više od 30 odsto njih je pretrpelo nasilje od intimnog partnera ili članova porodice.

Ove godine Evropska unija obeležavanje ovog dana  sprovodi sa temom „Ujedinimo se: investirajmo u sprečavanje nasilja nad ženama i devojčicama“, u sklopu akcije 16 dana aktivizma.

Povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog pokrenulo je kampanju “Stop femicidu!”. Biće organizovani paneli i razgovore o toj temi. sa porukom da je femicid društveno zlo, kao i da će se dosledno raditi na tome da se realizuje proklamovana politika Vlade Srbije koja podrazumeva nultu toleranciju prema ovoj vrsti nasilja.

Kampanja „Stop femicidu!” ima za cilj da ohrabri žene da nadležnim institucijama odmah prijave nasilje. Pokrenuta je inicijativa da se u izmenama Krivičnog zakonika u Srbiji femicid imenuje kao posebno krivično delo, a kako je najavljeno, radiće se i na tome da se ubuduće sačinjava registar nasilnika.

 

pexels-fox-1595385

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je novčanu pomoć srednjoškolcima u visini od 10.000 dinara u narednih 10 dana.

Vučić je izjavio da će u narednih 10 dana država Srbija svim lokalnim samoupravama prebaciti sredstva kako bi se svakom srednjoškolcu u Srbiji isplatilo po 10.000 dinara.

Kako je rekao, o tome je razgovarao sa premijerkom Anom Brnabić i ministrom finansija Sinišom Malim oko dodatnih mera koje se odnose velikom većinom na one koji nemaju pravo glasa.

„Isplatićemo 10.000 dinara svakom srednjoškolcu, preko majki, gde živi sa ocem preko oca, ili preko hraniteljske porodice ili posebnih centara. Smatramo da je to pred praznike važna mera i da će pomoći roditeljima da mogu da uštede. Stanje u finansijama je dobro”, rekao je Vučić.

Rekao je i da je dogovorena i druga mera – da se preko Poštanske štedionice svim korisnicima studentskih kartica prebaci 1.000 dinara, a da će država banci to nadoknaditi.

(RTS)

mirovic

Predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović obratio se sinoć na svečanoj akademiji u Srpskom narodnom pozorištu povodom 105. godišnjice održavanja Velike narodne skupštine i odluke o prisajedinjenju Vojvodine Kraljevini Srbiji, istakavši da su odluke Velike narodne skupštine donete 25. novembra 1918. u Novom Sadu epohalne.

– Slaveći istoriju, sećamo se, s najdubljim poštovanjem, svih naših znanih i neznanih predaka koji su – ne odričući se svog sna i ne obazirući se na žrtve – prošli težak put da bi stvorili temelj na koji smo svi mi i danas čvrsto oslonjeni i uslove za slobodu i ravnopravnost svih ljudi i život dostojan čoveka – izjavio je Mirović.

Prema njegovim rečima, bila je to buntovna i ponosna Srpska Vojvodina, spremna da u strašnom vremenu nastalom posle njenog formiranja 1848. godine brani svoje pravo na postojanje, samobitnost i slobodu.

Vojvodina je danas, kako je naveo, mesto ravnopravnih ljudi u kojem svako s ponosom može glasno da kaže kom identitetu pripada. Potvrda je to, prema Mirovićevim rečima, što se u Vojvodini, skladnoj u svojoj različitosti, odlučno vodi politika koja snažno podržava očuvanje svakog identiteta, pa otuda i vertikala obrazovanja na jezicima manjina, od predškolskog do fakultetskog, razvijen sistem javnog informisanja na tim jezicima i očuvanost njihovih kulturnih i drugih specifičnosti.

– Deo našeg duga prema onima koji su se vekovima borili, a u novembru 1918. godine i izborili za budućnost koju mi danas živimo i koju će živeti i naši potomci, jesu i novi auto-putevi, mostovi, brze saobraćajnice i regionalni i lokalni putevi, kao svojevrsne žile kucavice privrednog i svakog drugog razvoja, i sve ono što radimo i gradimo – izjavio je Mirović.

Prema Mirovićevim rečima, oduživanje tog duga nikada ne sme da bude prekinuto, jer nas upravo ono pokreće da budemo još bolji i uspešniji, još složniji i odgovorniji.

– To je jedini put da baš onako kao što su to uradili naši veliki preci – i mi pokolenjima koja za nama dolaze stvorimo pretpostavke da žive još bolje i uslove da i sama kreiraju još bolju i još izvesniju budućnost za one koji će doći posle njih – naglasio je Mirović.

Istakao je da je Vojvodina neraskidivi deo Republike Srbije koji je, snagom ubeđenja i beskrajnom ljubavlju ogromne većine, odoleo separatističkim težnjama, naročito izraženim u vremenu komunističkog jednoumlja.

Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Nikola Selaković naglasio je da je sinoćno okupljanje dokaz opredeljenosti za negovanje kulture sećanja i posvećenosti slobodi nacionalnog pamćenja i čuvanja identiteta.

– Pregalaštvo Pokrajinske vlade da pre nekoliko godina započne svetkovanje današnjeg praznika dobilo je punu potvrdu Odlukom Vlade Srbije da od ove umgodine godišnjica Velike narodne skupštine i odluke o prisajedinjenju Vojvodine Kraljevini Srbiji nađe svoje zasluženo mesto u državnom kalendaru datuma od nacionalnog značaja – rekao je Selaković i istakao da je ovaj datum kruna viševekovne borbe naših predaka za slobodu i ravnopravnost.

Na svečanoj akademiji predsednik Mirović uručio je najviše priznanje AP Vojvodine – Nagradu „Mihajlo Pupin“ Radmili Rakin Martinović, redovnom profesoru na akademiji umetnosti, kao i pokrajinska priznanja ovogodišnjim dobitnicima koja se dodeljuju u AP Vojvodini u oblastima privrede, kulture, obrazovanja, sporta i ravnopravnosti polova.

Svečanoj akademiji prisustvovali su i predsednici Narodne skupštine Republike Srbije i Skupštine AP Vojvodine, potpredsednici Vlade Republike Srbije, Skupštine Vojvodine i Pokrajinske vlade, poslanici Narodne skupštine Republike Srbije i Skupštine AP Vojvodine, ministri u Vladi Republike Srbije, članovi Pokrajinske vlade, predsednik Matice srpske, predstavnici Vojske Srbije i Ministarstva unutrašnjih poslova, Srpske pravoslavne crkve, Islamske zajednice, gradova i opština iz AP Vojvodine, Srba iz regiona i diplomatskog kora.

(Izvor: RTV)

meso

Iako se, iz godine u godinu smanjuje broj slučajeva infekcije trihinelom, ona je i dalje na ovim prostorima endemska vrsta i rizik od trihineloze postoji, upozoravaju stručnjaci.

– Usled nesprovođenja bio-sigurnosnih mera kakva je deratizacija, na manjim gazdinstvima se dešava da se svinje zaraze. Jedan od uzroka može biti i potencijalno zaražena hrana na farmama gde su svinje uzgajane na slobodan način – rekao je za RTV  dr Stanislav Simin sa Poljoprivrednog fakulteta.

Na velikim farmama gde se uzgoj kontroliše, manja je šansa da životinje budu zaražene. Jedini način da budete sigurni da meso nije zaraženo ovim parazitom je da ga pre konzumiranja odnesete na analizu u akreditovane laboratorije ili kod veterinara koji su obučeni da pregledaju meso.

Termičkom obradom mesa larve trihinele se uništavaju ali, ukoliko meso nije prošlo neophodne kontrole, ne bi trebalo konzumirati proizvode sušenog mesa, upozorava Simin.

Dodaje da je, na sreću, poslednjih 13 godina, broj zaraženih ljudi u opadanju. Godine 2021. nije bio registrovan ni jedan slučaj zaraze. Prema podacima „Batuta“ prošle godine je bilo oko 40 slučajeva zaraženih ljudi.

Što se tiče divljih svinja, prevalenca (ukupan broj obolelih u odnosu na celu populaciju) je od 0,5 do 2 odsto. U 2020. godini od 12 hiljada pregledanih svinja bio je jedan odsto zaraženih.

vojska

Ministarstvo odbrane i Vojska Srbije raspisali su konkurs za prijavu kandidata za dobrovoljno služenje vojnog roka sa oružjem u 2024. godini.

Pozivamo sve zainteresovane mladiće i devojke koji u 2024. godini navršavaju od 19 do 30 godina, a koji prethodno nisu odslužili vojni rok sa oružjem, da se prijave za dobrovoljno služenje vojnog roka, kao i za vojnostručno osposobljavanje za rezervne oficire, navodi se u Pozivu objavljenom na sajtu Ministarstva odbrane.

Podsećamo, takođe, da je ostalo još malo vremena da se svi zainteresovani prijave za decembarski uputni rok. Kandidati će imati priliku da prođu dinamičnu vojnu obuku, pokažu patriotizam prema svojoj zemlji, a dobrovoljno služenje vojnog roka ujedno je i najkraći put ka sticanju zvanja profesionalnog pripadnika Vojske Srbije.

Javni oglas za prijavu kandidata za dobrovoljno služenje vojnog roka sa oružjem i kandidata za vojnostručno osposobljavanje za rezervne oficire stalno je otvoren. Uput kandidata za dobrovoljno služenje vojnog roka vrši se četiri puta godišnje u martu, junu, septembru i decembru, a uput kandidata na vojnostručno osposobljavanje dva puta godišnje u martu i septembru.

Buduće vojnike očekuje i mesečna plata koja iznosi oko 46.000 dinara. Sve one koji tokom dobrovoljnog služenja odluče da konkurišu za status profesionalnog vojnika, očekuju skraćene i pojednostavljene procedure selekcije i prijema.

Kandidati za dobrovoljno služenje vojnog roka mogu se prijaviti u centrima Ministarstva odbrane – nekadašnjim vojnim odsecima, preko portala e-uprave, uz posedovanje kvalifikovanog elektronskog sertifikata i na šalterima Javnog preduzeća „Pošta Srbije“ širom naše zemlje.

Više informacija u vezi sa prijavljivanjem za dobrovoljno služenje vojnog roka sa oružjem u Vojsci Srbije zainteresovani kandidati mogu da dobiju u centrima Ministarstva odbrane u svojim opštinama i na sledećem linku.

panorama

Ujedinjena opozicija snažno poduprta Šolakovim medijima i pojedinim javnim ličnostima okupljenim oko ProGlasa, krenula je u predizbornu ofanzivu. Udruženih apetita za osvajanje vlasti, ujedinilo se 12 partija, uglavnom derivata nekadašnje Demokratske stranke.

Glavni protagonisti opozicione borbe su u svojim očima elita- intelektualna, moralna i kulturna, za koju je Srbija zverinjak, a pristalice politike predsednika Vučića nasilnici, sendvičari, bezubi…

Razbacuju se velikim rečima i opštim mestima. Sve već viđeno. Demokratija, borba protiv nasilja, medijske slobode, evropske vrednosti, boljitak…U fokusu su im Šolakovi mediji i veliki gradovi. Ukratko- tamo gde je lova. Dobro, a šta bi konkretno radili ukoliko bi osvojili vlast? To smo već gledali, kroz dimnu zavesu demagogije i pustih obećanja.

Potpuno marginalizovan po pitanju ulaganja, projekata, novih investicija- takav je bio ovaj naš sever Banata tokom vladavine „žutih”.

Zakatančene firme, loša privatizacija, nezaposlenost, odsustvo ulaganja u infrastrukturu … Za vlastodršce koji su bili prezauzeti sopstvenim biznis šemama i  i međusobnim razmiricama, interes građana bio je važan koliko i lanjski sneg.

Tako su, sećamo se, dolazak investitora i otvaranje fabrika, rekonstrukcija puta Kikinda- Bašaid, izgradnja i opremanje industrijske zone, rešavanje problema pijaće vode – sve odreda bile nemoguće misije.

Bez posla je bio svaki četvrti radno sposoban sugrađanin/ka. Da je samo to, previše je. A nije. Ovdašnja Hitna služba nije imala vozila, buduće majke su tokom trudničkog bolovanja primale svega 65 odsto zarade (da i na to podsetimo)…Investicije i značajni infrastukturni projekti su, svi odreda, zaobilazili Kikindu.

Danas više nije tako. Maćehinski odnos prema ovog delu zemlje postao je prošlost koje se nerado sećamo. Kikindi je kako simbolički, vraćanjem statusa grada, tako i konkretno, vraćena pespektiva da može i mora bolje. Da mogu i nove fabrike i fabrika vode, i nova pijaca i granični prelaz, i nove saobraćajnice i ulaganja u zdravstvo, obrazovanje, nove kulturne sadržaje…Vrednuju se dela, ne izgovori.

Da se iz kruga dvojke tzv prozapadne opozicije i salonskih desničara slabo nazire naš sever Banata, već smo se uverili. Ne moramo ponovo.

                                                                                                                      

                                                                                                                                          

 

Posta 1

Kako saznajemo iz Pošte Srbije, nakon obustave rada, od 21.novembra poslovanje je vraćeno u redovne tokove

Normalizovan je unutrašnji saobraćaj, nastavljaju sa redovnim pružanjem usluga i spremni su za prijem novih pošiljaka uz davanje garancija za visok kvalitet usluga dostave.

399767991_1052472419131556_3829885149666477242_n

Poverenje građana i stranke nisu doživeli kao priliku za statiranje u poslaničkim klupama, što je bio manir nekih njihovih prethodnika. Uz neskriveni lokalpatriotizam, Milenko Jovanov i Stanislava Hrnjak zastupaju interese Kikinde, te su rezultati konkretni i vidljivi u brojnim projektima, piše u najnovijem broju KOMUNA.

Značajna finansijska podrška pokrajine i republike brojnim razvojnim projektima u Kikindi i mesnim zajednicama obeležila je 2023. godinu. Mnoge investicije, posebno kapitalne, ne bi bilo moguće realizovati bez značajnih sredstava sa viših nivoa vlasti. Nesporno je, takođe, da je uspešno partnerstvo grada i pokrajine odnosno republike, rezultat jasne državne politike usmerene ka razvoju kao i zalaganja naših predstavnika u republičkoj i pokrajinskoj vlasti. Da je podrška konkretna i značajna potvrđuju rezultati. O tome je „Komunu” govorila pokrajinska poslanica i predsednica Gradskog odbora Srpske napredne stranke Stanislava Hrnjak.

– Intenzivno radimo na projektima važnim za grad, u ovom ciklusu finansiranja vrlo značajna sredstva stigla su iz republičke i pokrajinske kase. Naš kolega, narodni poslanik Milenko Jovanov, koristi svaku priliku da dogovara realizaciju važnih projekata za grad. Rezultat njegovog lobiranja je i izgradnja kružnog toka u Bašaidu, koja je počela proteklih dana. Kod Ministarstva kulture založio se za projekat rekonstrukcije krova i fasade Kulturnog centra, za šta smo dobili 18 miliona, a dobra vest je i da će 15 miliona za uređenje Dispanzera za žene stići iz državne kase, što je takođe plod njegovih zalaganja. Kada je reč o značajnim ulaganjima iz republičke kase, podsetiću da rekonstrukciju bolnice finansira Ministarstvo za javna ulaganja, vrednost radova je 374 miliona dinara, a još 30 miliona biće uloženo u opremanje rekonstruisanog dela bolnice. Centar za stručno usavršavanje je za prvu fazu trening centra dobio 10 miliona- ukazuje Hrnjakova.

IZ POKRAJINSKE KASE 800 MILIONA DINARA

Pozamašna ulaganja u cilju unapređenja kvaliteta života sugrađana, stižu iz pokrajinske kase odakle je, u ovoj godini, za različite projekte usmereno više od  800 miliona dinara. Da će i novi investicioni ciklus doneti značajna sredstva potvrđuje i budžet pokrajine za 2024.godinu u visini od 108,4 milijarde dinara, od čega je kapitalni deo čak 38 odsto.

– U ovoj godini, za jedan od najvažnijih kapitalnih projekata, izgradnju prečistača pijaće vode u Mokrinu, Nakovu, Banatskom Velikom Selu i Iđošu, Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo usmerio je 237 miliona. Rekonstruisana je distributivna vodovodna mreža u Kikindi gde je finansijer pokrajinska Uprava za kapitalna ulaganja sa 127 miliona, dok je 36 miliona uloženo za zamenu magistralnog voda. Pokrajina je, za veliku sanaciju zgrade OŠ „Feješ Klara” odobrila 150 miliona.

– Prilikom nedavne posete Kikindi, predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović obišao je izgradnju atmosferske kanalizacije u ulicama Dušana Vasiljeva, Jaše Tomića, Braće Lakovića i Semlačke, vrednu 150 miliona dinara. Tom prilikom, kolega Milenko Jovanov sa predsednikom Pokrajinske vlade dogovorio je radni sastanak, na kom smo dogovorili da je važno da isfinansiramo izgradnju sekundarne atmosferske kanalizacije u drugom rejonu, u ulicama Moravska, Jovana Sterije Popovića i Ivana Jakšića, gde stanovnici imaju velike probleme kada pada kiša. Pokrajinska vlada za tu svrhu, dogovoreno je, opredeliće 120 miliona- prošle sedmice odobrila je 30 miliona, a početkom naredne godine dodeliće još 90 miliona dinara- napominje Stanislava Hrnjak.

Iz pokrajinskog budžeta za postavljanje javne rasvete na potezu od industrijske zone Rasadnik do Svetosavske ulice, uloženo je 54 miliona dinara.

Naš sagovornica podseća da je ovu godinu obeležila blokada računa grada kojom je Zoran Milešević iz gradske kase povukao 240 miliona dinara. Pomoć države ni u toj situaciji nije izostala.

– Zahvaljujući predsedniku Aleksandru Vučiću i Ministarstvu finansija imali smo u tom trenutku vrlo važnu pomoć od 60 miliona dinara. Do kraja godine, prema informacijama kojima raspolažem, dobićemo još jednu pomoć iz budžetske rezerve republike. To je takođe potvrda, da na delu imamo pored brige o ekonomskom razvoju i prosperitetu zemlje, brigu o svim gradovima bez obzira na to da li se nalaze u severnom, južnom ili centralnom delu Srbije- zaključuje Hrnjakova.

ULAGANJA U ŠKOLSTVO

Pored pomenutih 150 miliona koje je Pokrajinska vlada namenila sanaciji zgrade škole „Feješ Klara“, kontinuirana su ulaganja i u druge obrazovne ustanove.

– U proteklih mesec dana imamo potpisana dva projekta. Za sanaciju fasade Gimnazije „Dušan Vasiljev”, prvu fazu, opredeljeno je 12,5 miliona, a za sanaciju sanitarnih čvorova u školi „Sveti Sava” 11,2 miliona- navela je Hrnjakova koja je na čelu Odbora za obrazovanje i nauku.

Zamena prozora i multifunkcionalni teren u školi „Vuk Karadžić” realizovani su zahvaljujući pokrajinskom ulaganju od  6,8 miliona. U OŠ „Žarko Zrenjanin” Pokrajinski sekretarijat za sport i omladinu uložio je, za investiciono održavanje 6,4 miliona, u iđoškoj školi „Milivoj Omorac” to je 3,4 miliona, dok je za sanaciju toaleta u OŠ „Đura Jakšić” usmereno 2,2 miliona dinara.

 

 

 

 

 

 

 

mladi

Firma Marigoj Media Group, izdavač gradskog informativnog nedeljnika „Komuna” i Kikindskog portala prijavila se za učešće u programu Nacionalne službe za zapošljavanje „Moja prva plata”.

Oglasili smo pozicije snimatelj/fotograf i novinar saradnik.

Ukoliko imate do 30 godina, nezaposleni ste i zainteresovani za rad u medijima, volite dinamično radno okruženje i spremni ste za učenje i sticanje novih veština, pozivamo vas da se prijavite za učešće u programu.

Posle prijave zainteresovanih poslodavaca, prijava kandidata za učešće u programu trajaće od 13. novembra do 6. decembra na sajtu „Moja prva plata”.

Proces izbora kandidata od strane poslodavaca odvijaće se od 7. do 22. decembra.

error: Content is protected !!