Друштво

I-njima-ide-zima-1

Učenici Osnovne škole „Jovan Popović“ pokrenuli su humanitarnu akciju prikupljanja granula za napuštene pse i mačke pod nazivom „I njima ide zima“, koja je već u prvim danima naišla na izuzetno dobar odziv.

Pokretači ove plemenite ideje su učenici osmog razreda, uz podršku nastavnika i škole. Kako ističe Jelena Grbić, učiteljica u OŠ „Jovan Popović“, ova akcija ima dublje korene i nastavlja tradiciju negovanja humanosti i građanske odgovornosti među mladima.

–Pre pet godina, kada je obeleženo 25 godina od uvođenja građanskog vaspitanja kao obaveznog izbornog predmeta, organizovali smo sličnu akciju i tada smo sve prikupljene granule poklonili Zoohigijeni. Naša škola je tada osvojila prvo mesto kod Zavoda za unapređivanje obrazovanja za najbolji projekat, u konkurenciji od oko 500 projekata – podseća Grbić.

Škola je i pre dve godine realizovala akciju pod istim nazivom, kada su granule donirane udruženju za zaštitu životinja. Ove godine, pomoć će biti usmerena udruženju „Vaska“.

– Do sada imamo isključivo pozitivne reakcije. Želeli smo da pošaljemo poruku da nije važno koliko neko može da donese – dovoljno je i šaka hrane od svog ljubimca. Već posle nekoliko dana u kutiji ima oko 15 kilograma hrane, a nadamo se da ćemo do ponedeljka prikupiti između 50 i 60 kilograma – kaže učiteljica.

Pored granula, učenici i roditelji doniraju i druge potrepštine – prostirke, šampone za pse i mačke, kao i sitnu opremu neophodnu za brigu o životinjama. Akciji su se priključili i gimnazijalci, čija je profesorica Ivana Bogosav osnivačica udruženja „Vaska“.

Akcija traje do 22. decembra, a kutija za donacije nalazi se u holu škole, na spratu. Granule je moguće predati i učiteljici Jeleni Grbić.

 

ugovor-saobracaj-(1)

Pokrajinski sekretar za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj Bojan Vranjković uručio je ugovore predstavnicima gradova i opština u vrednosti od 56,6 miliona dinara, za sufinansiranje razvoja saobraćaja i putne infrastrukture na teritoriji AP Vojvodine.

Kikindi su pripala dva ugovora, namenjena unapređenju bezbednosti saobraćaja, a dodeli je prisustvovao gradonačelnik Mladen Bogdan. Prvim ugovorom, vrednim 960 hiljada dinara, predviđena je izgradnja svetlosne saobraćajne signalizacije na frekventnoj raskrsnici ulica Đoke Radaka i Vojvode Mišića. Drugi ugovor od 576 hiljada dinara, odnosi se na postavljanje nove svetlosne signalizacije u Bašaidu, što će značajno unaprediti bezbednost saobraćaja u tom naselju.

-Kontinuirano ulaganje u saobraćajnu infrastrukturu znači i bolju bezbednost saobraćaja i direktno unapređuje kvalitet života naših sugrađana. Ovi ugovori su još jedan dokaz da Kikinda napreduje korak po korak, uz podršku Pokrajine i uz našu jasnu nameru da svaku ulicu i svako naseljeno mesto učinimo bezbednijim. Nastavićemo da ulažemo u infrastrukturu, jer naš grad to zaslužuje – naveo je gradonačelnik Bogdan.

Sekretar Vranjković rekao je da je u tekućoj godini organizovano više aktivnosti s ciljem održavanja putne infrastrukture i razdvajanja biciklističkog i drumskog saobraćaja, dodavši da je za te namene izdvojeno preko 300 miliona dinara.

Ukazao je i na to da je u toku izrada Strategije bezbednosti saobraćaja na putevima na teritoriji AP Vojvodine, koja predstavlja najvažniji dokument u toj oblasti.

Bojan Vranjković je naveo da će resorni sekretarijat i u narednoj godini nastaviti sa pružanjem podrške gradovima i opštinama u realizaciji projekata koji imaju za cilj podizanje nivoa bezbednosti saobraćaja, i tom prilikom pozvao jedinice lokalne samouprave da učestvuju u procesu u kojem će im Pokrajinska vlada biti partner.

Na teritoriji 21 lokalne samouprave, podržano je 26 projekata kojima je predviđeno postavljanje brzinskih displeja i semafora i sistema za detekciju prekršaja, uređenje zona škola i izrada tehničke dokumentacije.

A.Đ.

 

davanje-krvi-3

Na današnjoj akciji dobrovoljnog davanja krvi, održanoj u prostorijama Crvenog krsta, prikupljeno je oko 80 jedinica krvi, što predstavlja veći odziv nego što je najavljeno. Akciju su realizovali Zavod za transfuziju krvi Vojvodine i Crveni krst Kikinde.

Vuk Raca, koji je po drugi put učestvovao u akciji, istakao je značaj humanosti.

– Odlučio sam se da postanem redovan davalac iz humanih razloga. Pozivam i sve sugrađane da se uključe – oduzeće im samo pola sata, a učiniće veliko dobro delo – podelio je Raca.

Dugogodišnji davalac Miroslav Kerkez krv je dao petnaesti put.

– Po prirodi sam altruista, a nedavna porodična situacija, u kojoj je nekome bila neophodna transfuzija, još više me motiviše – rekao je Kerkez.

Doktor medicine Sara Babić iz Zavoda za transfuziju krvi Vojvodine ističe da su ovakve akcije presudne, jer rezerve krvi u Vojvodini nisu stabilne.

– Trenutno su sve krvne grupe u deficitu, posebno A i 0, a najpotrebnije su RH negativne grupe. Jednim davanjem krvi mogu da se pomognu čak tri pacijenta – poručila je Babić.

Poslednja ovogodišnja akcija dobrovoljnog davanja krvi biće održana 23. decembra od 8:30 do 13:00 u Crvenom krstu.

Nursen-Basce-1

Petnaestogodišnja Nuršen Bašće iz Istanbula već tri meseca živi u Kikindi u okviru programa razmene „Interkultura“, a naša sredina, kako kaže, brzo joj je postala „dom daleko od doma“. Prvi utisak bio joj je da je grad mnogo manji od onoga što je navikla, ali upravo ju je taj mirniji tempo života osvojio na prvi pogled.

Najviše je iznenadila razlika u školskom ritmu: u Turskoj je u učionici provodila i do deset sati dnevno, dok u Kikindi ima dovoljno vremena i za šetnju do škole – naviku koja joj je postala omiljena.

-Pešačim 35 minuta do škole svakog dana, ali osećam kao da traje deset. Baš mi prija – rekla je ona.

Živi kod porodice Avramov, a vršnjakinja Lara ističe da je prvi susret u Beogradu bio veoma emotivan. Odluku da postanu domaćini doneli su bez mnogo razmišljanja.

-Nikada nisam delila sobu, ali sada mi je to normalno. Trebalo je oko dve nedelje da se naviknemo na suživot, ali sve ide lepo – objasnila je Lara.

Nuršen je brzo prihvatila lokalne navike, a najviše je oduševljavaju srpski praznici, hrana i toplina ljudi. Omiljena jela su joj ćevapi i sarma, a najdraža srpska reč – „prijatno“. Priznaje da joj buka i gužva Istanbula uopšte ne nedostaju, ali joj nedostaju prijatelji i porodica.

Svoje utiske redovno deli sa roditeljima, a kada se u julu bude vratila kući, već zna šta će im prvo reći: „Drago mi je što vas vidim, ali ja bih nazad u Kikindu.“

NZS-2

U Filijali Nacionalne službe za zapošljavanje u Kikindi danas je održan sastanak predstavnika NSZ, Privredne komore i Grada Kikinde sa lokalnim poslodavcima. Razgovaralo se o najvećim izazovima koji pogađaju privredu — nedostatku stručnog kadra, uticaju povećanja minimalne cene rada, zloupotrebi bolovanja i potrebi za stabilnim poslovnim okruženjem.

Gradonačelnik Mladen Bogdan i direktor NSZ Milan Bosnić istakli su značaj redovnog dijaloga između institucija i privrede, dok su predstavnici komore naglasili da je najveći problem manjak kvalifikovanih radnika, posebno inženjera i tehničkih struka.

-Voleo bih da ovo postane praksa i način na koji komuniciramo. Cilj nam je da razumemo krvnu sliku naše privrede – ko raste, ko stagnira, ko zapošljava i sa kakvim se preprekama susreće – poručio je Bosnić.

Kako je dodao, nezaposlenosti gotovo da i nema, ali je problem to što „poslodavci ne mogu da nađu ljude sa adekvatnim nivoom znanja i kvalifikacija“. Upravo zato je, ističe on, neophodno sistemski rešavati probleme koji se pojavljuju na lokalu, ali i na regionalnom nivou.

Gradonačelnik Bogdan rekao je da je sastanak organizovan kako bi se čuo što širi spektar mišljenja – i pozitivnih i onih koji ukazuju na nedostatke sistema.

-Dobro je da čujemo iz prve ruke kako firme posluju. Naš zajednički cilj je da održimo stabilnost Kikinde, da privreda živi i radi, da radnici ostanu na svojim radnim mestima i da ne dozvolimo veći odliv radne snage – izjavio je Bogdan.

V.d. direktorka Filijale NSZ Kikinda, Jelena Mitrović, potvrdila je da je nezaposlenost u okrugu na niskom nivou, ali da to istovremeno stvara nove izazove za poslodavce.

-Poslodavci se sve više okreću NSZ-u i traže kadrove, ali imamo problem da na evidenciji nađemo kvalitetnu radnu snagu. Najviše se traže radnici građevinske struke, a njih gotovo da nemamo – navela je Mitrović.

Prema rečima Tibora Horvata, v.d. direktora Regionalne privredne komore Kikinda, najkritičniji izazov sa kojim se lokalni poslodavci susreću je manjak stručnog kadra.

Kao jedno od rešenja naveo je razvoj dualnog visokog obrazovanja, kao i podsticanje kompanija da kroz stipendije i saradnju sa fakultetima „vežu“ najbolje studente za lokalnu sredinu.

narodna-kuhinja-(1)

Opremanje prostora buduće Narodne kuhinje u kojoj će se pripremati topli obroci za socijalno ugrožene sugrađane u završnoj je fazi, istakao je Željko Radu, član Gradskog veća na sednici Skupštine grada.

-Od svih vas u ovoj sali, meni je najvažnije da ona počne sa radom jer najviše korisnika ove usluge dolazi iz moje zajednice. Uopšte nije jednostavno pronaći adekvatan prostor za ovu namenu. Kuhinja mora da bude u skladu sa važećim propisima i nijedna inspekcija neće dozvoliti da radi ukoliko oni nisu ispunjeni. Od nekoliko objekata koje smo uzeli u razmatranje, kuhinja u fabrici Metanol najviše je u skladu sa zakonskim aktima. Kako bi u potpunosti odgovarala morali smo da uredimo prostor i u toku su finalni radovi. Razgovaramo sa menadžmentom fabrike „Toza Marković“ da nam donira 130 metara kvadratnih podnih pločica koje još nedostaju, nakon čega bi priprema toplih obroka mogla da počne na zadovoljstvo, pre svega korisnika, a onda i svih nas – naglasio je Radu.

 

Podsetimo da korisnici programa Narodna kuhinja dobijaju nešto više od dva meseca umesto kuvanih jela dobijaju pakete namirnica koje su dovoljne za njihove potrebe. Topli obroci pripremani su u kuhinji nekadašnjeg Doma učenika u ulici Đure Jakšića. Kako će ovaj prostor u narednom periodu biti rekonstruisan u okviru prekograničnog IPA projekta Srbija – Rumunija, kuhinja je iseljena.

Crveni krst raspolaže dovoljnim količinama namirnica i nijedan korisnik Narodne kuhinje nije ostao bez hrane i hleba. Kuvane obroke dobijaju 223 porodice odnosno 536 osoba. U paketima se nalaze osnovne životne namirnice, bez brašna s obzirom da se hleb i dalje distribuira.

vakcinacija-grip

Vakcinacija je jedno od najvećih dostignuća savremene medicine i temelj zaštite javnog zdravlja. Ipak uprkos decenijama dokazanih koristi i iskorenjenim bolestima, poverenje u vakcine u poslednjim godinama je narušeno. O razlozima zbog kojih roditelji u Srbiji ponekad oklevaju da vakcinišu dete, razgovarali smo sa dr Ivanom Pantić, specijalistkinjom pedijatrije u Domu zdravlja Čoka.

-Većina roditelja u Srbiji i dalje savesno vakciniše svoju decu, ali poverenje u vakcine jeste oslabilo. To se naročito primećuje kod mladih roditelja koji informacije najčešće traže na internetu – kaže dr Pantić.

Roditelji u većim sredinama, češće su izloženi kontradiktornim informacijama sa interneta, dok u manjim mestima obično postoji prisniji odnos sa lekarom, što doprinosi poverenju.

– ANOVA analizom utvrđeno je da su razlike između grupa statistički značajne (p=0,022): roditelji koji se o vakcinama pretežno informišu preko interneta manje su zadovoljni objašnjenjima koja dobijaju od lekara od onih koji informacije dobijaju direktno u Domu zdravlja. To jasno govori da lekar mora da ostane prvi i glavni izvor informacija, a ne društvene mreže i neprovereni sajtovi – objašnjava dr Pantić.

Na pitanje odakle uopšte potiče sumnja u vakcine, dr Pantić ističe da problem ne nastaje samo iz neinformisanosti, već iz načina na koji se danas šire informacije.

-Društvene mreže imaju ogroman uticaj. Neproverene tvrdnje šire se mnogo brže na internetu od proverenih naučnih činjenica. Antivakserski pokreti koriste strah i neizvesnost, a mediji ponekad, nesvesno, dodatno doprinose širenju panike bombastičnim naslovima – tvrdi dr Pantić.

U svom istraživanju sprovedenom na teritoriji opštine Čoka, primetila je da su roditelji najmlađe dece pokazivali najviši stepen konspirativnih uverenja, naročito kada je reč o MMR vakcini.

-Roditelji najmlađe dece češće imaju negativniji odnos prema vakcinaciji. Oni su manje zadovoljni informacijama koje dobijaju od lekara, nesigurniji su u svoje znanje o vakcinama i skloniji uverenju da vakcine kriju neku „skrivenu opasnost“. Te razlike nisu slučajne, već su statistički značajne – nezadovoljstvo informacijama (p=0,011), nesigurnost u znanje (p=0,014) i uverenje u skrivenu opasnost vakcina (p=0,002).

Kao važan nalaz izdvojila se i povezanost materijalnog statusa porodice i uverenja o vakcinama. Analiza je pokazala da roditelji sa nižim prihodima značajno češće izražavaju konspirativne stavove, posebno kada je reč o tvrdnjama da se „prikriva štetnost vakcina“, a ta razlika je statistički potvrđena (p=0,025). Upravo zbog toga, ističe dr Pantić, porodice slabijeg materijalnog stanja treba da budu u fokusu ciljane edukacije, kako bi dobile jasne, proverene i razumljive informacije.

Kad je reč o vrstama, najčešće se odlaže MMR vakcina, koja štiti od malih boginja, zaušaka i rubele.

-Razlog su dezinformacije o navodnoj povezanosti  MMR vakcine sa autizmom, što je naučno potpuno opovrgnuto. Reakcije na vakcinu koje se javljaju kod dece su uglavnom blage i prolazne, za razliku od komplikacija samih bolesti koje mogu biti ozbiljnije – kaže naša sagovornica.

Najčešće zablude koje pedijatri čuju odnose se upravo na navodnu povezanost vakcina i autizma, ali i na strah da ova vrsta zaštite „slabi imuni sistem“ ili uverenje da poneke bolesti više nisu opasne.

-Sve tvrdnje su naučno opovrgnute. Vakcine ne slabe, već jačaju imunitet. Bolesti protiv kojih se vakcinišemo sada su retke upravo zahvaljujući imunizaciji – naglašava dr Pantić.

Kada roditelji izraze strah od nuspojava, naša sagovornica trudi se da razgovor bude iskren i otvoren.

-Objasnim im da su ozbiljne nuspojave izuzetno retke i da su koristi neuporedivo veće. Ponekad im ispričam primer iz prakse jer poverenje se ne gradi samo kroz propisivanje, već kroz razumevanje – ističe dr Pantić.

U Srbiji je vakcinacija zakonski obavezna, što dr Pantić smatra opravdanom merom.

-Iako se na prvi pogled može činiti da to ograničava slobodu izbora, u ovom slučaju odbijanje vakcine ne ugrožava samo pojedinca, već i zajednicu. Zbog toga je zakonska regulativa neophodna. Dugoročno, međutim, cilj ne treba da bude prinuda, već razvoj svesti: da roditelji shvate da je vakcinacija čin brige i solidarnosti. Nekada su ljudi strahovali od bolesti, a danas, paradoksalno, od zaštite. Uloga lekara je da most poverenja ponovo izgradi – razgovorom, razumevanjem i činjenicama – objašnjava naša sagovornica.

 

nagrade-grada

Komisija za dodelu Nagrade grada Kikinde i gradskih priznanja raspisuje javni poziv za podnošenje predloga za dodelu Nagrade grada Kikinde i gradskih priznanja.

Nagrada grada Kikinde, kao najviše priznanje, dodeljuje se fizičkom licu za dugogodišnji rad, lično zalaganje i izuzetne rezultate u svim oblastima stvaralaštva, čime je dat trajan doprinos razvoju grada Kikinde. Gradska priznanja dodeljuju se fizičkim ili pravnim licima sa prebivalištem tj. sedištem na teritoriji grada Kikinde, za značajna ostvarenja u
oblasti kulture, obrazovanja, zdravstva, privrede i preduzetništva, sporta, humanosti i dobrotvornog rada.

Predloge za dodelu i nagrada i priznanja grada Kikinde mogu podneti preduzeća, ustanove, druge organizacije, organi i asocijacije, grupe građana i pojedinci sa teritorije grada Kikinde.

Predlog se dostavlja pisano i ima podatke o kandidatu i ishodima njegovog rada, obrazloženje, naznaku oblasti za koju se kandidat predlaže i eventualne dokaze koji potvrđuju navode obrazloženja.
Predlozi se dostavljaju do 19. decembra 2025. godine, na adresu:
GRAD KIKINDA
GRADSKA UPRAVA – PISARNICA, Trg srpskih dobrovoljaca 12, 23300 Kikinda, sa naznakom: ZA NAGRADU GRADA KIKINDE.

zeleznicka-stanica-1

Prvi put u istoriji Kikinde obeleženo je stradanje sugrađana u bombardovanju železničke stanice i naselja Bedem 22. novembra 1944. godine. Venac je danas u 11 časova položen ispred spomen ploče četrnaestorici železničara poginulih u Narodnooslobodilačkoj borbi, njima u čast i u znak sećanja na 51 sugrađanina koji su izgubili živote tog dana.

 

Polaganju venca prisustvovalo je dvadesetak članova SUBNOR-a Kikinda, dva potomka stradalih i jedan očevidac događaja. Venac je položio Savo Orelj, predsednik SUBNOR-a i pokretač inicijative da se ovaj datum po prvi put zvanično obeleži. Pokrenuta je i inicijativa da se u holu Železničke stanice postavi posebna spomen-ploča posvećena žrtvama bombardovanja.

T. D.

error: Content is protected !!