Друштво

image.webp

U mnogim srpskim domovima jednom godišnje upali se slavska sveća, zamiriše tamjan, a porodični sto postaje mesto gde se neguje sećanje na pretke i obnavlja duhovni temelj doma. Slava nije samo običaj – ona je molitveni čin, dan kada dom postaje mala crkva, a porodica zajednica u veri, ljubavi i blagodarnosti.

Crkva uči da slavski svetitelj nije samo zaštitnik, već i molitveni svedok vere pred Bogom. Svetitelj je „prijatelj doma“, onaj koji u Hristu živi i koji svojim primerom podseća porodicu da istraje u dobru.

Krsna slava ima svoje obavezne elemente koji nose hrišćansku simboliku. Nekoliko dana pred slavu, sveštenik obično obilazi domove i osvećuje vodicu. Osvećenje vodice označava očišćenje doma i priziv Božje blagodati. Ta voda se čuva kao svetinja i koristi se za pripremu slavskog kolača ili za pokropljivanje hleba ako se kupuje u pekari.

Sveća se pali ujutru ili pred početak obreda i gori tokom celog dana. Ikona svetitelja je duhovni centar kuće. Stoji na istočnom zidu, na počasnom mestu u dnevnoj sobi ili trpezariji. Pred njom se pali kandilo, čita molitva i prinosi tamjan.

Vino simbolizuje Hristovu krv i radost Duha Svetoga, a tamjan molitvu koja se uzdiže ka nebu. Slavski kolač je simbol Hrista koji je „hleb života“. Mesi se od belog brašna i kvasca, ukrašava znakom krsta i natpisom „IC XC NI KA“ („Isus Hristos Pobeditelj“). Obično je okruglog oblika, jer krug simbolizuje večnost i savršenstvo. Ukrasi na gornjoj kori imaju posebno značenje. Ptice predstavljaju zdravlje i veselje, grozd blagoslov nad vinogradom, vekna hleba rodnu godinu, knjiga uspeh u učenju, burence izobilje u kući. Kolač se obično optoči vencem od upletenih pletenica i zakiti strukom bosiljka.

Slavsko žito (koljivo) predstavlja simbol večnog života i vaskrsenja. Potiče od grčke reči „kolivon“ što znači zrno. Koljivo se pravi u slavu svetitelja, ali i u znak sećanja na sve preminule članove porodice. Slavska sveća je simbol Hrista kao Svetlosti sveta, a plamen označava živu veru i prisustvo Boga u domu.

Na dan slave, kolačar (predstavnik porodice) u crkvu nosi slavski kolač, crno vino i žito. Tokom obreda sveštenik osveštava hleb i koljivo, i zajedno sa domaćinom, lomi kolač i preliva ga vinom, što predstavlja jedinstvo sa Hristom i sećanje na njegovu žrtvu. Svešteniku se predaje i čitulja na kojoj su napisana imena živih i preminulih članova porodice radi pomena. Osvećenje i rezanje kolača može da se obavlja i kod kuće. Kad sveštenik dođe, na stolu treba da zatekne sve što je potrebno: slavski kolač, koljivo, crno vino, sveću, čitulju, kadionicu, kašičicu i nož.

Sveća se pali pred početak obreda, dok kandilo treba da gori cele noći. Sveštenik čita molitvu „Oče naš“, tropare slave, i molitvu za osvećenje žita. Tokom obreda, okade se ikona, kolač, koljivo, vino, prostorija, porodica i prisutni gosti. Kroz vekove su se uz slavlje, uveli običaji koji nisu crkvenog porekla. Tako recimo, nije obavezno da se poziva veliki broj gostiju niti se mora pevati i igrati, jer slava nije „žurka“, već porodični dan u molitvi. Takođe, nije obavezno praviti raskošnu trpezu, a preterivanje u piću Crkva izričito ne odobrava. Ono što je najvažnije jeste da domaćin učestvuje u liturgiji, da se pričesti i da tog dana u kući vlada duhovna sabranost.

subnor

U organizaciji SUBNOR-a i Grada Kikinde, u prostorijama Udruženja penzionera održana je tradicionalna podela novogodišnjih paketića deci članova SUBNOR-a, veterana i pripadnika Posebnih jedinica policije. Programu su prisustvovala i deca iz ruskih porodica iz Kikinde, okolnih mesta i Sombora, uz učešće gostiju i saradnika iz više udruženja.

Podela paketića održana je 30. decembra u 17 časova, a ukupno je uručeno oko 180 novogodišnjih paketa. Među njima je bilo oko 160 paketića za decu iz Kikinde, 11 za decu iz ruskih porodica iz Kikinde i okoline, kao i devet paketića za rusku decu koja su u Kikindu došla iz Sombora.

Pored SUBNOR-a, u realizaciji programa učestvovalo je i Udruženje „Svet bez granica“ iz Sombora, koje je organizovalo dečji program i dolazak Deda Mraza u ruskoj narodnoj nošnji. Ovom prilikom u Kikindi su boravili i predstavnici organizacije „Bojevo bratstvo“, koja je, kako je istaknuto, dala značajan doprinos povezivanju udruženja i gradova.

Predsednica sveruske organizacije „Bojevo bratstvo“ u Srbiji i Republici Srpskoj, Olga Litvina, naglasila je značaj zajedništva i negovanja prijateljstva.

-U ovoj godini uradili smo mnogo za širenje našeg prijateljstva i ljubavi. Najaktivniji su bili naši izviđači i ljudi iz SUBNOR-a, jer čuvaju sećanje na heroje, bez kojih nas danas ne bi bilo. Naše srce je uvek uz veterane – poručila je Litvina.

O saradnji i prijateljstvu Kikinde i Sombora govorila je i Elena Gornović iz Udruženja građana „Svet bez granica“, ističući da je organizacija za kratko vreme okupila veliki broj članova različitih nacionalnosti i da se bavi obrazovnim, kulturnim i humanitarnim projektima.

-Naši gradovi su se povezali dušom. Sada smo prijatelji, a podrška koju smo dobili iz grada Sombora, dokaz je te saradnje. Naš gradonačelnik, Antonio Ratković, kad je čuo da idemo za Kikindu, odmah je poslao paketiće za vas – rekla je Gornović.

Predsednik SUBNOR-a Sava Orelj podsetio je da se podela paketića organizuje svake godine uz podršku Grada Kikinde.

-Hvala gradu Kikindi i „Tozi Marković“ za podršku i paketiće. Deo poklona namenjen i deci iz porodica slabijeg materijalnog stanja, čime je akcija dobila i humanitarni karakter – naglasio je Orelj.

saobracajna-policija-mup-2

Na putevima na području Policijske uprave u Kikindi prethodnog dana dogodila se jedna saobraćajna nezgoda, u kojoj je povređen jedan učesnik u saobraćaju. Zbog povećanog intenziteta saobraćaja tokom praznika, policija upućuje apel građanima da bezbednost stave na prvo mesto.

Prema podacima granične policije, od 25. decembra 2025. godine u Republiku Srbiju je iz pravca Mađarske i Hrvatske ušlo ukupno 190.450 vozila. Taj pojačan priliv doveo je do povećanog opterećenja saobraćaja, naročito na severnim i zapadnim graničnim prelazima, što zahteva dodatni oprez svih učesnika u saobraćaju.

Iz Policijska uprava u Kikindi apeluju na vozače da pokažu strpljenje, poštuju saobraćajne propise i prilagode brzinu uslovima na putu. Poseban naglasak stavljen je na odgovorno ponašanje tokom dočeka Nove godine, kada se tradicionalno beleži povećan broj učesnika u saobraćaju.

Policija posebno upozorava vozače da ne upravljaju vozilom pod dejstvom alkohola ili psihoaktivnih supstanci, kako bi se tokom prazničnih dana očuvalo povoljno stanje bezbednosti saobraćaja i sprečile nezgode sa težim posledicama.

decija-ng

Na trgu ispred Gradske kuće, najmlađi sugrađani dočekali su Novu godinu tačno u podne, uz slatkiše, predstavu ansambla „Lane“ i dolazak Deda Mraza.

Tradicionalni doček namenjen deci okupio je brojne mališane koji su, u pratnji roditelja, uživali u programu prilagođenom njihovom uzrastu. Smeh, pesma i novogodišnje čestitke obeležili su događaj, a centralni trenutak bilo je odbrojavanje do 12 časova.

Među mališanima koji su podelili svoje utiske bio je i desetogodišnji Veljko, koji kaže da će ovu Novu godinu pamtiti po druženju.

-Ove godine sam poželeo traktor i kombajn i Deda Mraz mi je ispunio želju. Moja novogodišnja želja je da se svi lepo provedemo za Novu godinu i Božić – rekao je Veljko.

Osmogodišnja Darija ističe da još čeka svoj poklon.

-Poželela sam tablet za Novu godinu. Moja želja za sledeću godinu je da budemo svi zdravi, veseli i da se radujemo – istakla ona.

Desetogodišnji Jovan Novu godinu je dočekao sa već ispunjenom željom.

-Prošla je stara godina, došla je nova. Deda Mraz je došao i doneo nam paketiće. Poželeo sam fudbalsku loptu, jer treniram fudbal, i to mi je ispunio – naveo je Jovan.

Svoju poruku podelila je i osmogodišnja Monja.

-Poželela sam sreću i ljubav za moje roditelje, a za sebe da dobijem kućicu sa kucama. Još uvek čekam da mi Deda Mraz ispuni tu želju – objasnila je ona.

mora-karolj-1-1

U Osnovnoj školi „Mora Karolj“ u Sajanu 22. decembra održana je priredba „Ulaganje u budućnost“, posvećena najmlađima i značaju obrazovanja kao temelja svakog društva. Događaj je okupio učenike, roditelje, nastavnike i predstavnike institucija, uz jasnu poruku da ulaganje u decu znači ulaganje u zajednicu.

Svečanost je realizovana u saradnji Nacionalnim savetom mađarske nacionalne manjine i Saveza „Rakoci“. Poseban segment bio je posvećen učenicima koji započinju školovanje, kojima su uručeni simbolični pokloni kao podrška i podstrek na njihovom obrazovnom putu. Pokloni su obezbeđeni uz podršku Vlade Mađarske i državnog sekretarijata za nacionalnu politiku Kabineta premijera Mađarske, posredstvom fonda „Betlen Gabor“.

Događaju su prisustvovali i predstavnici političkog i društvenog života, među kojima su bili dr Balint Pastor iz Saveza vojvođanskih Mađara, predsednik Nacionalnog saveta mađarske nacionalne manjine Arpad Fremond i predsednik Saveza „Rakoci“ Čongor Čaki. Svečani program obogatili su učenici, koji su se predstavili pesmom, recitacijama i igrom.

Škola je nedavno dobila i značajnu institucionalnu podršku za unapređenje uslova rada. Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine obezbedio je 10.4 miliona dinara za rekonstrukciju krova fiskulturne sale, čime će biti stvoreni bezbedniji uslovi za nastavu fizičkog vaspitanja i druge aktivnosti.

-Škola planira da u narednom periodu, u skladu sa mogućnostima, nastavi sa ulaganjima u infrastrukturu, uključujući i obnovu fasade, sa ciljem da se dodatno unapredi izgled i funkcionalnost školskog objekta – istakla je direktorica škole, Lidia Kikić Bari.

penzioner-11

Odlazak dece iz roditeljskog doma često se opisuje kao prirodan sled događaja, ali za mnoge majke i očeve taj trenutak ume da donese neočekivano duboku prazninu. Kuća postaje tiša, dani duži, a roditelji se iznenada suočavaju s pitanjem: šta sada, kad su svi razlozi za brigu i svakodnevne obaveze nestali? Upravo taj period prelaska i prilagođavanja naziva se sindromom praznog gnezda.

Specijalizantkinja medicinske psihologije, Jovana Davidhazi, objašnjava da je ovaj sindrom u osnovi očekivana faza u životnom ciklusu svake porodice.

-To je prirodan proces navikavanja na novonastalu situaciju, a roditelji kroz njega prolaze lakše ili teže zavisno od ličnih i porodičnih okolnosti – rekla je naša sagovornica.

U manjim sredinama, poput Kikinde, deca najčešće odlaze u veće gradove zbog obrazovanja ili posla, pa je taj osećaj gubitka često pojačan jer fizička udaljenost postaje stvarna prepreka svakodnevnim kontaktima.

-Koliko će sindrom biti izražen, zavisi od toga kakav su odnos roditelji izgradili sa detetom i koliki deo svog identiteta su vezali za roditeljsku ulogu – napomenula je Davidhazi.

Fenomen gubitka uloge je ključan. Ako je roditeljstvo bilo centralni deo nečijeg život, teško je pronaći novu svrhu kada deca odu. Majke su često teže pogođene jer su u većini slučajeva bile više uključene u svakodnevne potrebe deteta, ali i očevi prolaze kroz sličan proces, samo ga teže izražavaju.

Sindrom praznog gnezda može imati simptome koji liče na depresiju: tuga, osećaj bezvrednosti, zabrinutost i strah od budućnosti. Ipak, kako objašnjava psihološkinja, u pitanju je prolazna faza koja se s vremenom ublažava.

-Za razliku  od depresije, ovi simptomi ne opterećuju osobu do te mere da ne može da funkcioniše. Ako tuga i bezvoljnost traju duže od šest meseci i počnu da utiču na svakodnevni život, tada govorimo o mogućem razvoju psihičkog poremećaja i to je trenutak kada treba potražiti stručnu pomoć – savetovala je naša sagovornica.

Roditeljima koji prolaze kroz ovaj period Davidhazi predlaže da održavaju bliske odnose sa svojom decom, čak i ako žive daleko. Važno je da se kontakti ne prekinu – pozivi poruke, zajednički planovi, to sve pomaže da se održi povezanost. Isto tako ključno je da roditelji ponovo pronađu sebe u svakodnevnim aktivnostima.

-Posvetite se poslu, hobijima, prijateljima, svom partneru. Zajednička podrška unutar bračnog odnosa može mnogo olakšati prilagođavanje novoj porodičnoj dinamici – istakla je psihološkinja.

Sindrom praznog gnezda, dakle, nije bolest – to je dokaz da su roditelji odradili svoj posao, da su deci dali korene i krila. Iako taj trenutak ume da zaboli, on istovremeno otvara prostor za novo poglavlje života, u kojem roditelji ponovo mogu da otkriju sebe, svoje želje i svoj mir. U porodicama gde su porodične veze posebno jake, to nije kraj – to je samo drugačiji oblik bliskosti, sazreo i tih, ali jednako vredan.

 

 

policija

U prethodna 24 sata na području Policijske uprave u Kikindi dogodile su se dve saobraćajne nezgode u kojima je jedno lice poginulo, a jedno je povređeno. Policija upozorava da je neprilagođena brzina i dalje jedan od glavnih uzroka teških saobraćajnih posledica i apeluje na sve učesnike u saobraćaju da budu odgovorniji.

Poginulo lice je četrdesettrogodišnji B. N. iz Čantavira koji se biciklom kretao putem između Bogaraša i Tornjoša kod Sente. Na njega je putničkim vozilom naleteo V. L. (62). Biciklista je preminuo na licu mesta.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, tokom protekle nedelje na putevima Srbije zabeležene su 633 saobraćajne nezgode. U tim nesrećama život je izgubilo osam lica, dok je 315 osoba povređeno.

Kako se navodi u apelu Policijske uprave u Kikindi, analize pokazuju da je neprilagođena brzina jedan od dominantnih faktora koji dovode do saobraćajnih nezgoda. Brzina smanjuje mogućnost pravovremene reakcije vozača, produžava zaustavni put i značajno povećava posledice sudara.

Zbog toga policija poziva vozače da putovanja planiraju unapred i da predvide najmanje 20 odsto više vremena za vožnju, kako bi izbegli žurbu i rizična ponašanja usled kašnjenja ili nepredviđenih okolnosti na putu.

Istovremeno, podsećaju se vozači da poštuju ograničenja brzine, prilagode vožnju uslovima na putu i vremenskim prilikama, kao i da prave pauze tokom dužih putovanja. Pešacima, biciklistima i motociklistima upućen je poziv na dodatni oprez i strogo poštovanje saobraćajnih propisa, jer spadaju među najugroženije učesnike u saobraćaju.

Iz Policijske uprave u Kikindi poručuju da bezbedno učešće u saobraćaju nije samo zakonska obaveza, već i pitanje lične i zajedničke odgovornosti, uz poruku da bezbednost na putevima zavisi od svih nas.

IMG-20251229-171431

U dvorištu Osnovne škole „Vuk Karadžić“ u Kikindi danas u 17 časova otvoreno je klizalište, u okviru manifestacije „Kikindska zima“. Otvaranje je okupilo veliki broj građana, pre svega dece i porodica, koji su prve zimske sate na ledu dočekali u prazničnom duhu.

Klizalište je otvoreno u organizaciji Turističke organizacije grada Kikinde i predstavlja jedan od centralnih sadržaja zimskog programa u gradu. Radiće u narednih mesec dana — radnim danima od 14 do 20 časova, dok je vikendom radno vreme od 12 do 22 časa. Cena iznajmljivanja klizaljki iznosi 200 dinara, a sat vremena klizanja takođe 200 dinara.

Današnji dan su sa posebnim oduševljenjem čekali najmlađi Kikinđani. Devetogodišnja Milica Linjački kaže da ovu aktivnost jedva dočeka svake godine.

-Klizalište je super, dolazim svake godine. Zimi najviše čekam klizalište i paketiće – rekla je ona.

Slično iskustvo podelila je i njena vršnjakinja Dunja Bukva, koja ističe da redovno dolazi na led jer, kako kaže, „voli klizanje i dobro joj ide“.

V. d. direktora Turističke organizacije, Jasmina Orašanin, istakla je da je cilj ovog prostora da ponudi mesto za rekreaciju i druženje tokom zimskih meseci.

-Klizalište je osmišljeno kao mesto uživanja i stvaranja zimskih uspomena za sve generacije. Verujemo da će biti tačka okupljanja dece, mladih i odraslih – navela je Orašanin, pozvavši sugrađane i goste da posete klizalište i učestvuju u programu.

Poseban utisak na posetioce ostavila je praznična atmosfera na samom otvaranju. Uz božićne pesme i veliki broj dece, prostor klizališta bio je ispunjen likovima iz zimske bajke — dva Deda Mraza, vilenjak i Snežna kraljica delili su slatkiše i pozdravljali najmlađe. Deda Mraz je, pored poklona i zagrljaja, pojedinim devojčicama koje nisu imale novca za klizanje platio klizaljke i vreme na ledu, što je obeležilo veče i izazvalo pažnju prisutnih.

Gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan naglasio je da veliko interesovanje građana potvrđuje značaj ovakvih sadržaja.

-Klizalište je prepuno i vidi se da su i deca i roditelji ovo dugo čekali. Potrudili smo se da obezbedimo i prateće sadržaje, od animacije do toplih napitaka. Iako je ove godine otvaranje bilo nešto kasnije zbog vremenskih uslova, reagovali smo čim su temperature to dozvolile – istakao je Bogdan.

paketic-studenti

Studenti Visoke škole strukovnih studija za obrazovanje vaspitača su danas uručili paketiće prikupljene u okviru humanitarne akcije Studentskog parlamenta „Humanitarni paketić“ deci na dečjem odeljenju Opšte bolnice u Kikindi. Akcija je organizovana s ciljem da se najmlađim pacijentima, koji praznike provode u bolnici, ulepša boravak i bar nakratko odvrate misli od lečenja.

Ina Maglovski, studentkinja treće godine i predsednica parlamenta, istakla je da se akcija organizuje već nekoliko godina unazad.

-Drago nam je što možemo da donesemo osmeh deci, posebno onoj koja praznike ne mogu da provedu kod kuće sa porodicom. Inicijator akcije je Studentski parlament, a paketići se prave isključivo na bazi donacija koje prikupljamo oko dve nedelje – rekla je Maglovski. – Ove godine pripremljeno je oko 80 paketića, koje smo spakovali za samo jedan dan. U akciji je učestvovalo osam studenata – dodala je ona.

Prema rečima dr Slobodana Lazara, lekara specijaliste na dečjem odeljenju, ovakve akcije mnogo znače.

– Deci boravak u bolnici predstavlja stresno i često traumatično iskustvo, a jedan ovakav gest im makar na kratko skrene misli i ulepša dan – naglašava dr Lazar.

Sa dečjeg odeljenja poručuju da će paketići biti podeljeni deci koja budu primljena tokom praznika.

-Ulepšali ste boravak i doneli lepe uspomene onima kojima je bolnica tokom praznika jedno teško iskustvo. Za ovakvu akciju bio je potreban veliki trud i mi to iskreno cenimo – poručili su lekari sa odeljenja.

Trenutno se na odeljenju nalazi mali broj pacijenata, što je uobičajeno za praznični period.

Dr Lazar ističe da je sezona gripa u punom jeku i da se veliki broj dece javlja sa visokom temperaturom, najčešće najmlađi pacijenti, ali da u većini slučajeva nema potrebe za bolničkim lečenjem.

-Deca i roditelji, ako nema preke potrebe, ne ostaju u bolnici tokom praznika. Zadržavaju se samo oni pacijenti kod kojih je hospitalizacija neophodna – navodi dr Lazar.

 

bozicna-trpeza

Da li je moguće pripremiti raznovrsnu i kvalitetnu prazničnu trpezu bez velikih troškova i kako to postići u praksi, objašnjava Zoran Ivanković, kuvar i profesor kuvarske grupe predmeta u kikindskoj Ekonomsko-trgovinskoj školi, na osnovu svog profesionalnog i nastavnog iskustva. Kako ističe, ključ su dobro planiranje, racionalna kupovina i pametna organizacija rada u kuhinji.

Ivanković naglašava da je bogata trpeza moguća i bez prekomernih izdataka, ali da ljudi najčešće greše u količinama.

-Kod nas se previše stavlja akcenat na to da se niko ne ‘obruka’, da na našem stolu bude bar za malčice više nego kod drugih, i tu najviše novca ode – kaže on.

Ali nema potrebe za luksuznim jelima. Prema njegovim rečima, uz malo mašte, od istih osnovnih namirnica mogu se napraviti različita jela. Kao primer navodi testo od koga se, uz različita punjenja, može dobiti više vrsta peciva i kolača, bez dodatnih troškova.

Planiranje je, kako ističe, osnov svake uspešne kuhinje i tome se uče i učenici u školi.

-Za prazničnu trpezu potrebno je bar dve nedelje unapred znati šta će se spremati. U poslednjim danima pred slave i praznike često dolazi do gužvi i nestašice pojedinih namirnica – objašnjava Ivanković, navodeći da se i u nastavi pripreme za velike događaje organizuju mnogo ranije.

Savet građanima je da kupovinu prilagode gostima koje očekuju.

-Razmislite ko dolazi i šta ti ljudi zaista jedu i piju. Ciljana kupovina sprečava nepotrebno trošenje – objašnjava Ivanković i napominje da nove recepte nije poželjno isprobavati upravo za praznike, jer neuspeh tada znači i veći finansijski gubitak.

Dobra organizacija u kuhinji, prema njegovim rečima, štedi i vreme i novac.

-Ako se, na primer, meso i povrće kuvaju zajedno, od toga se može dobiti supa, a zatim se ti isti sastojci mogu iskoristiti  za rusku salatu. Takođe, važno je planirati reddosled pečenja, kako bi se rerna koristila što ekonomičnije – savetuje Ivanković.

Kao primer pristupačnog, a efektnog glavnog jela, Ivanković navodi pileće ili svinjsko meso pripremljeno na drugačiji način, poput rola ili mariniranja, kao i korišćenje starinskih recepata koji su jednostavni i jeftini. Posebno naglašava da ostaci hrane ne treba da se bacaju, jer se uz malo kreativnosti mogu pretvoriti u nove obroke narednih dana.

Najvažnija poruka, kako zaključuje, jeste da praznična trpeza ne sme biti izvor pritiska.

-Nema potrebe za zaduživanjem zbog slave. Ako je jelo ukusno, a društvo iskreno, niko neće zameriti što posuđe nije isto ili što dekoracija nije savršena – kaže Ivanković, savetujući da se prednost da jednostavnim, proverenim i starinskim receptima koji i danas mogu da zadovolje i ukus i budžet.

error: Content is protected !!