Друштво

bolnica-donacije-(23)

Pokrajinska vlada će sa ukupno 30 miliona dinara finansirati nabavku medicinske opreme za potrebe Instituta za onkologiju Vojvodine u Sremskoj Kamenici i Opšte bolnice u Kikindi, odlučeno je na današnjoj sednici Pokrajinske vlade kojoj je predsedavala predsednica Maja Gojković.

Kikindska Bolnica dobiće endoskopski stub sa gastroskopom i kolonoskopom, čija je vrednost 14 miliona dinara. Ta ustanova trenutno poseduje endoskopski stub star oko 20 godina. Nabavka novog aparata neophodna je radi povećanja kvaliteta usluga koje se pružaju pacijentima, preciznijih i pouzdanijih rezultata rada, kao i veće sigurnosti lekara i osoblja.

zito-deembar-2

Optimalni agrotehnički rok za setvu pšenice je istekao 25. oktobra, a s obzirom na  loše vremenske uslove, žito se sejalo do 15. novembra. U našem ataru setva ozimih strnina završena je početkom nedelje.

-Oko 40 odsto pšenice posejano je u sušnim uslovima, a deo je, u trećoj dekadi septembra, zasnovan nakon padavina – saznajemo od savetodavca PSS Zorana Simića. – Nicanje ovog useva očekuje se do kraja nedelje s obzirom na to da su vremenski uslovi povoljni. Ove godine imaćemo ujednačeno nicanje jer je krajem septembra palo 25 litara kiše po kvadratnom metru, a nedavno je zabeleženo još 15 litara vodenog taloga.

I ove sezone nastavljen je trend povećanja površina pod žitom. Po procenama „Žita Srbije”, hlebnog zrna bi trebalo da bude od 15 do 20 odsto više.

-Tri godine unazad rod kukuruza bio je veoma loš. To je razlog što će poljoprivrednici i ove godine sejati više pšenice, na uštrb kukuruza. Kiša je dobrodošla s obzirom na to da je evidentan deficit vlage u zemljištu – napominje naš sagovornik.

Setvu uljane repice pratila je suša te su uslovi za klijanje i nicanje bili nepovoljni.

-Karakteristično za ovu kulturu je da je i ona nikla posle padavina u septembru i to između 40 i 60 procenata. Ukoliko vremenske prilike budu povoljne moguće je da će uljana repica opstati pošto veći deo ovog useva trenutno nije u optimalnoj fazi za prezimljavanje. Sa druge strane ukoliko temperature budu niske doći će do izmrzavanja – dodaje Simić.

Na teritoriji Subotice i Kikinde više hiljada hektara pod uljanom repicom je preorano zbog suve i tople klime tokom septembra i oktobra. Zato su poljoprivrednici usev morali da zamene drugim, pšenicom i ječmom. Koliko će uljarice ostati znaće se kada prođe novembar.

A.Đ.

pap-predavanje

Aleksandar Pap, savetodavac PSS, u okviru predavanja na temu „Regenerativne poljoprivrede“, organizovanim u Poljoprivrednoj stručnoj službi, okupljenima je predstavio novi sistem u proizvodnji. I ovaj skup deo je edukacije poljoprivrednika koja se organizuje nekoliko nedelja unazad.

-U regenerativnoj poljoprivredi cilj je da se u što većoj meri sačuva humus i da se obnovi jer su nove tehnologije proizvodnje dovele do iscrpljivanja zemljišta i njegovog gubitka. Ideja je i da se ovakvim načinom proizvodnje veže što više gasova koji izazivaju efekat staklene bašte odnosno da organsku materiju zadrži u zemljištu – pojasnio je Pap i dodao da se u svetu svakodnevno promoviše ovakva praksa.

 

U našoj zemlji osnovan je i Savez regenerativne poljoprivrede koji nudi odgovore na sva pitanja.

-U osnovi, usevi se gaje uz minimalnu i potpuno bez obrade zemljišta. Smanjenje troškova i povećanje biodiverziteta trebalo bi da dovede do toga da ovakva proizvodnja bude održiva. To bi značilo i promenu svih mašina koje su se do sada koristile, kao i oruđa za rad. Ovakav način uzgoja nije moguć bez izmene svesti poljoprivrednika o načinu proizvodnje – napomenuo je Aleksandar Pap.

Prema važećim zakonima u Srbiji, zemljište mora da bude obrađeno, a regenerativna poljoprivreda propagira suprotno. Pap napominje da se u Evropi ovakav način proizvodnje maksimalno promoviše, uz značajne subvencije, te se poljoprivrednici odlučuju za ovu novinu.

hacko-1

Iako podaci Instituta „Batut“ pokazuju da Severnobanatski okrug ima jedan od najkraćih očekivanih životnih vekova u zemlji i visok broj obolelih od malignih bolesti, stručnjaci ističu da postoje i ohrabrujući pomaci. Kako objašnjava dr Branislav Hačko, specijalista socijalne medicine, u poslednjim godinama uočeno je smanjenje smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti u prvim, kritičnim časovima po prijemu u bolnicu – što je rezultat bolje organizacije zdravstvene službe, moderne dijagnostike i brže intervencije.

-U našoj sredini, polovina stanovništva umire od bolesti srca i krvnih sudova. Na prvom mestu je infarkt miokarda, na drugom moždani udar. Ono što ohrabruje jeste da se ishod lečenja u prvim časovima značajno poboljšao, zahvaljujući razvijenim koronarnim jedinicama, savremenoj dijagnostici i dobroj komunikaciji sa višim nivoima zdravstvene zaštite – objašnjava dr Hačko.

On dodaje da se u Opštoj bolnici u Kikindi pacijenti stabilizuju i ukoliko je potrebno, upućuju u Institut u Kamenici, gde u prvih 48 sati mogu dobiti stent – što često predstavlja razliku između života i smrti.

Prema rečima dr Hačka, najčešći uzroci smrti u Severnobanatskom okrugu su upravo hronična, masovna, nezarazna oboljenja – bolesti srca i krvnih sudova i maligne bolesti. Kod muškaraca dominiraju tumori bronha, pluća i debelog creva, dok su kod žena najčešći karcinomi dojke, debelog creva i reproduktivnih organa.

-Infektivne bolesti se dobijaju, a nezarazne uzimaju. To znači da su one direktna posledica našeg stila života: načina ishrane, fizičke aktivnosti, stresa, kvaliteta životne sredine – kaže dr Hačko.

On naglašava da postoje dva tipa faktora rizika: nepromenljivi (starost, pol i nasleđe) i promenljivi (način života i uticaj sredine). Dok na prve ne možemo uticati, drugi su u velikoj većini u našim rukama.

Jedna od ključnih poruka ovog razgovora odnosi se na razliku između zdravstvenog vaspitanja i promocije zdravlja.

-Zdravstveno vaspitanje pokušava da promeni navike pojedinca koji već ima zdravstvene probleme, ali dugoročno, to ne donosi velike rezultate. Promocija zdravlja tretira zdravlje kao izvor života, a ne kao objekat lečenja. Umesto da ljudima pričamo o bolesti, treba da ih učimo kako da žive zdravo – objašnjava dr Hačko.

On smatra da je najveća dobit od ulaganja u zdravstvenu promociju kod najmlađih – u predškolskom i školskom uzrastu, dok još nisu došli u kontakt sa faktorima rizika.

-Ako dete naučimo da je lepo biti aktivan i udisati svež vazduh i privlačno biti u formi, ne moramo mu pričati o pritisku i infarktu – ističe on.

Iako sistem zdravstvene zaštite u Srbiji ima dobru strukturu, savremenu opremu i dostupnost usluga, najveći problem ostaje nedostatak medicinskog kadra.

-Nije problem u stručnosti, već u brojnosti. Imamo vrhunsku dijagnostiku, moderne laboratorije i dobro opremljene prostore, ali nemamo dovoljno lekara. Potrebno je stvoriti uslove da mladi lekari ostanu u ovoj sredini i da se favorizuje kvalitetna edukacija kao vrednost – naglašava dr Hačko.

Zdravstvena politika, po njegovim rečima, treba da bude usmerena na jačanje zdravstvenog potencijala svakog pojedinca. To podrazumeva ulaganje u prevenciju, zdravstvenu pismenost i motivaciju za promenu životnih navika.

-Svako jutro treba da počnemo pitanjem: šta ću danas da uradim za svoje zdravlje? Da li ću pojesti nešto zdravo, prošetati, udisati svež vazduh, zasaditi drvo, nasmejati se, biti zahvalan… Sve to jača naš zdravstveni potencijal i čini društvo otpornijim – poručuje dr Hačko.

 

Goran-Mikulic-1

Goran Mikulić iz Plandišta predstaviće svoju knjigu „Invalid- skripta o moždanom udaru, sportu i rokenrolu“ sutra (četvrtak) u 19 sati u velikoj sali kikindskog Kulturnog centra. Promociju, pored Kulturnog centra, organizuje i kikindsko udruženje Srba u regionu i dijaspori „Koreni“, čiji je Mikulić član.

– Knjiga je zasnovana na autobiografskom iskustvu, kada mi je jedna rutinska operacija bruha okrenula život naglavačke- kaže autor. – Tokom oporavka od operacije, otkačio se tromb i doživeo sam moždani udar, koji mi je trajno promenio život. Petnaest dana nisam nikako mogao da govorim. Danas sam relativno funkcionalan, a pre svega toga sam bio sportista i muzičar, igrao košarku za KK Novi Sad, Vršac i rodno Plandište, bavio se muzikom i živeo sportskim životom. Jedna nesrećna okolnost mi je zauvek promenila život i ja sam odlučio da to pretočim u knjigu koja će biti neka vrsta mentalnog razgibavanja i putokaz svima kako se boriti uprkos ograničenjima- ističe Mikulić i dodaje:

– Danas, uprkos teškoćama, jer se u hodu oslanjam na štap, pokušavam da živim što normalnije i želim da pružim nadu svima koji se suočavaju sa zdravstvenim problemima da nastave da se bore. Knjiga je pisana pomirljivim tonom, bez gorčine i mislim da će biti zanimljiva svima koji je pročitaju. Sav prihod od prodaje ići će u humanitarne svrhe- navodi Mikulić uz podatak da je već imao uspešne promocije u Pančevu, Sečnju i Beogradu, uz odličan odziv publike.

Za njegovu životnu priču zainteresovali su se i filmski stvaraoci iz Turske i namera im je da snime film po ovoj knjizi.

N. S.

 

edjseg-mlade-zvezde-(3)

U organizaciji udruženja građana „Kekend“ u prostorijama KUD-a „Eđšeg“ organizovano je takmičenje mladih talenata „Tini Csillag“ odnosno „Mlade zvezde“.  Manifestacija je održana jubilarni, 10. put, a Vivijen Fazekaš iz „Kekenda“ ističe da su okupili decu i mlade iz Vojvodine.

-Imali smo 25 učesnika iz Kikinde, Sajana, Nove Crnje, Torde, Sente, Čoke i drugih mesta. Mlade zvezde od predškolskog uzrasta do osmog razreda osnovne škole priredile su nam odlično veče. Učesnici su recitovali pesme, govorili odlomke iz proznih dela, glumili, plesali, pevali, svirali. Naš osnovni cilj je da se družimo, ali i da se deca i mladi međusobno upoznaju i povežu – napomenula je Vivijen Fazekaš.

Melita Gombar, članica Gradskog veća prisustvovala je takmičenju.

-Manifestacija je prilika da deca pokažu svoj talenat i kreativnost, ali i svoju ljubav prema umetnosti. Značaj ovog takmičenja je i negovanje jezika, običaja i kulture Mađara.  Ujedno ovo je prilika da pokažu sve svoje talente, da steknu nove prijatelje i iskustvo – istakla je Melita Gombar.

Povodom „Halloweena“ svi učesnici imali su maske koje žiri ocenjivao. Novina je da je nastupio bend iz Subotice „Alompolgarok“ koji su uveličali ovo veče.

Pomoć u organizaciji takmičenja pružio je i Nacionalni savet mađarske nacionalne manjine.

A.Đ.

 

 

 

pss-vocarstvo-predavanje-(4)

Predavanje na temu „Prerada voća i povrća na gazdinstvima kao izvor dodatnih prihoda“ organizovano je u Poljoprivrednoj stručnoj službi. O temi je govorila savetodavac Jelena Kljajić koja se osvrnula i na zakonsku regulativu koja se odnosi na takozvana mala poljoprivredna gazdinstva i o tome šta je neophodno da od proizvoda koje prerade ostvare i dodatni prihod.

-Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede donelo je pravilnik kojim je tačno utvrđeno ko može da prerađuje proizvode na gazdinstvu, koje uslove  moraju da ispunjavaju, kako izgleda kontrola kvaliteta, kako da sertifikuju proizvod. Procedura nije komplikovana i podrazumeva registraciju u Agenciji za privredne registre koja može da se odradi elektronskim putem. Upisuju se u centralni registar malih proizvođača poljoprivrednih proizvoda i tako stiču zakonsku mogućnost da prodaju sve što proizvedu – saznajemo od Jelene Kljajić.

Dva je načina prodaje proizvoda iz voćnjaka i povrtnjaka.

-Jedna je prodaja sa kućnog praga. Mahom su to manje količine i reč je o voću i povrću koje višak gazdinstvu koje ga je proizvelo i oni mogu da ga prodaju samo u svojoj sredini. Sa druge strane imamo i proizvođače sa malim proizvodnim kapacitetima koji imaju prostorije za preradu. Njihovi proizvodi mogu da se prodaju u čitavoj zemlji. Inspekcije proveravaju da li je gazdinstvo ispoštovalo proceduru propisanu Zakonom i Pravilnikom – istakla je naša sagovornica.

Kako navodi Jelena Kljajić na teritoriji grada ima dosta sugrađana koji se bave prodajom voća i povrća sa kućnog praga:

-Mali broj njih je registrovan i cilj je da im ukažemo da ne mogu da, na primer, skuvaju pekmez od voća koje im je preostalo i da ga prodaju, a da nisu upisani u APR-u.

Ovo je četvrta godina koja je, usled vremenskih uslova, bila loša za voćare, pogotovo za one koji imaju manje površine. Na teritoriji grada u ekspanziji je proizvodnja lešnika koji je i primarno voće jer zauzima najviše površina. Na drugom mestu je jabuka koja je takođe u organizovanoj proizvodnji. Kod individualnih proizvođača pored leske, koja je takođe dominantna, tu je i šljiva i sve više je zasada po dunjama.

Pokrovitelj predavanja je Pokrajinski fond za razvoj poljoprivrede.

A.Đ.

mirko-knezevic

U Banatskom Velikom Selu, već skoro dve decenije deluje Udruženje pčelara „Matica“, koje okuplja vredne meštane posvećene pčelarstvu, prirodi i zdravom životu. Ovo udruženje je postalo mesto gde se iskustva i znanje nesebično dele, a ljubav prema pčelama spaja različite generacije.

Pod vođstvom Mirka Kneževića, pčelari „Matice“ ne samo da brinu o svojim košnicama, već aktivno rade i na unapređenju uslova za razvoj zajednice. Nekadašnji stari mlin u selu pretvorili su u prijatan pčelarski kutak – mesto susreta, druženja i učenja. Tamo se danas održavaju predavanja, radionice i razgovori o najboljim načinima da se očuvaju pčele, ali i tradicija pčelarenja u ovom kraju.

Sa srodnim organizacijama neguju plodotvornu saradnju, a sa Udruženjem pčelara iz Surdulice pobratimili su se pre desetak godina.

– Udruženje je osnovano 2006. godine, sasvim jednostavno – meštani koji su imali po koju košnicu rešili su da se udruže. Pre korone nas je bilo oko šezdeset, danas je aktivnih tridesetak članova. Svake nedelje se okupljamo, razmenjujemo iskustva, učimo jedni od drugih. Organizujemo „Dane meda“, druženja, dolaze nam pčelari i iz Kikinde i iz okolnih mesta. To je više od hobija, to je zajedništvo – kaže za „Komunu“ Mirko Knežević, predsednik Udruženja.

Kakva je bila ova godina za pčelare, pitamo ga.

Iskreno, teška. Mnogi su izgubili cele pčelinjake. Neko je ostao na desetak košnica, čisto da ne odustane. Glavni problem bio je nedostatak polena tokom zime. Pčele nisu imale snage da izdrže i već u martu smo gledali kako društva stradaju. Ali, suncokret je ove godine dobro medio, pa je prinos ipak bio solidan – ne kao nekada, ali dovoljan da ostanemo u igri.

Pčelarstvo je neizvesno jer svaka sezona donosi svoje izazove i nova iskustva. Ipak, ovim vrednim pčelarima, ne manjka posvećenosti. Svaki kilogram proizvedenog meda svedoči o njihovom trudu i strpljenju, a spona koja ih povezuje je i ljubav prema svom selu.

– Našli smo jedan stari mlin u raspadanju, potpuno ga obnovili i sada tu održavamo sastanke. Prostoriju koriste i druga udruženja, fudbalski klub, slikari… Sačuvali smo jedan objekat od propadanja, i to nam je važno. Uključujemo se i u akcije uređenja sela, sredili smo tribine na fudbalskom terenu, učestvovali u prolećnom čišćenju parka – kaže Knežević.

„Matica“ nije samo grupa pčelara – to je mala zajednica koja pokazuje da se trud i upornost isplate, ali i koliko je važno čuvati prirodu i negovati zajedništvo. Njihov rad je podsetnik da vrednoća, znanje i ljubav prema prirodi daju najslađe plodove — baš kao i njihov med.

PRIRODNI MED NASUPROT ŠEĆERNOM SIRUPU

Sa našim sagovornikom razgovarali smo i o razlici između prirodnog i veštačkog meda.

– Najbolji savet je jednostavan: kupujte med direktno od pčelara. To je med koji jedu naša deca, i ne bismo nikada pustili u prodaju nešto što nije zdravo. Zbog manjeg broja pčela cena će svakako rasti, ali bar znaš šta dobijaš. Bolje je dati koju stotinu dinara više, nego jesti šećerni sirup- ukazuje Knežević.

J. C.

 

 

guzaljos-(1)

Ruskoselci, njih pedesetak, proteklog vikenda boravili su u mestu Apatfalva u Mađarskoj gde su učestvovali na manifestaciji „Gužaljoš“ koja je organizovana 22. put. Program je osmišljen radi promocije mađarske kulture i običaja. Sa svojim meštanima bio je i predsednik Saveta Mesne zajednice Rusko Selo Dušan Marjanović kojem je uručen takozvani „štap prijateljstva“.

-Sledeće godine domaćin „Gužaljoša“ biće Rusko Selo. Manifestacija okuplja Mađare iz četiri države i pet mesta koji su pobratimljeni. Čast nam je što ćemo moći da ugostimo učesnike iz Mađarske, Rumunije i Slovačke. Ovo je jedinstvena manifestacija i mi ćemo dati sve od sebe da bude i jedna od najboljih. Svake godine organizuje se u drugom mestu i 2026. je došao red na nas – istakao je Marjanović.

Stanovnici Ruskog Sela iz Srbije, Apača i Čanadapača iz Rumunije, Apatfalva iz Mađarske i Černi Broda iz Slovačke pobratimili su pre tri decenije. Iskren

– Manifestacija ima svoje korene i tradiciju, a svaka dalja saradnja sve više učvršćuje odnose našeg sela sa drugim mestima. „Gužaljoš“ traje tri dana i svako mesto predstavlja svoju tradiciju i običaje kroz folklor, pesmu, ples, glumu. Organizuje se i izložba rukotvorina koje neguju udruženja, tradicionalne hrane – pojasnio je naš sagovornik.

Planirano je da „Gužaljoš“ u Ruskom Selu bude organizovan u junu ili julu.

-Za naše meštane vrlo je važno negovanje kako srpskih , tako i mađarskih običaja. Upravo je ovakva manifestacija dobar primer da smo selo koje priznaje različitost u kulturi, jeziku i tradiciji. Ponosan sam što smo jedinstveni na teritoriji grada, pre svega, zbog dobrih odnosa u našoj zajednici. Rusko Selo važi za multikulturalnu sredinu , u kojoj se promovišu različitosti. Sledeće godine očekujemo između 250 i 300 gostiju koje ćemo, osim sa samim mestom upoznati sa svim znamenitostima na teritoriji grada, turističkim i istorijskim destinacijama – zaključio je Dušan Marjanović.

A.Đ.

 

dropljee

Specijalni rezervat prirode „Pašnjaci velike droplje“ i ove godine bogatiji je za jednu veliku droplju. Radi se o mladoj ptici, za koju se veruje da je mužjak. Ukoliko se obistine predviđanja to će biti drugi mužjak na pašnjaku jer se i pretprošle, nakon osam godina, u delu ataru Vaverka u Mokrinu, pojavio mužjak. Lovci udruženja „Perjanica“, u čijoj nadležnosti je prirodno dobro bore se za opstanak ove veličanstvene ptice te lovočuvari obilaze, čuvaju gnezda i vode računa o broju i stanju ptica, kaže predsednik udruženja Bogica Božin.

-Dostigli smo dvocifreni broj velikih droplji i u rezervatu ih je sada deset. Imamo osam ženki i, nadamo se, dva mužjaka. To bi značilo da bi u budućnosti mogli da imamo mlade. Pre tri godine u okviru IPA projekta sa Mađarskom ogradili smo 115 hektara površine na kojima se velike droplje šepure i sada imamo rezultate  – saznajemo od Božina.

Jedna od najvećih ptica Evrope, velika droplja, smestila se na najočuvanijem i najvećem stepskom području Srbije. Pašnjaci velike droplje  su specijalni prirodni rezervat sačinjen od stepskih, slatinskih, livadskih, močvarnih i oraničnih ekosistema, sa retkim biljnim i životinjskim vrstama. Ovo područje je jedino stanište ove ptice u Srbiji i jedno od retkih u Evropi i svetu.

-U saradnji sa Pokrajinskim sekretarijatom za zaštitu životne sredine svake godine na ovom prostoru sejemo biljne kulture koje su potrebne za hranjenje i gnežđenje velikih droplji. Teren redovno održavamo i kosimo i trudimo se da sve prilagodimo ovoj ugroženoj vrsti – istakao je naš sagovornik.

U rezervatu je izgrađen vizitorski centar čiji je cilj da se omogući da posetioci mogu da borave u ovom delu rezervata, kao i da se organizuju stručni skupovi na kojima će biti omogućeno da  se putem projektora prikazuje sve što je vezano za temu.  Eko salaš „Jaroš“ izgrađen je u blizini severne granice  rezervata nedaleko od Mokrina. Sadrži dve zatvorene  potpuno opremljene prostorije, središnju terasu i visoku kulu za posmatranje terena. Ukupno može da primi između 30 i 50 posetilaca.

-Ove godine opremili smo vizitorski centar sa solarnim panelima tako da sada ima struje. Imamo i učionice na otvorenom. Za sledeću godinu planiramo da izbušimo takozvana vlažna staništa odnosno bunare koji će takođe biti na solarni pogon. Cilj nam je da pokušamo da vratimo vlažna staništa, koja su nekada postojala, u prvobitno stanje. U ovome imamo pomoć od nadležnih pokrajinskih i republičkih organa – naveo je Božin.

Kako bi Specijalni rezervat bio što dostupniji posetiocima neophodno je uraditi i pristupni put. Od asfaltnog puta do vizitorskog centra ima dva kilometara neasfaltiranog i lošeg atarskog prilaza. Ukoliko bi se posuo, barem tucanik, značajno bi se povećao broj onih koji bi posetili i izučavali ovo stanište.

Svadbena igra mužjaka počinje sredinom marta ili početkom aprila i traje do početka, odnosno, kraja maja i u „Perjanci“ veruju da bi već naredne godine mogli da imaju i prinove.

-Praksa je pokazala da kada vrsta padne ispod 20 jedinki, ne može da se oporavi. Mi smo dokazali suprotno. Pre nekoliko godina imali smo osam droplji i one se oporavljaju. Specijalni rezervat jedinstven je u Evropi jer 10.000 godina nije došlo do erozije zemljišta. Prema mišljenju stručnjaka to je razlog što je velika droplja i dalje na ovom terenu – saznajemo od Bogice Božina.

Velika droplja je jedna od najkrupnijih ptica naše faune, impozantan mužjak može da dostigne dužinu do 100 centimetara, težinu do 16 kilograma, a raspon krila doseže čak 2,5 metra.

A.Đ.