децембар 6, 2025

Актуелно

Grad

Više od 1.300 socijalno ugroženih porodica dobiće besplatan ogrev za šta je iz gradskog budžeta opredeljeno 14 miliona dinara, skoro duplo više sredstava nego ranijih godina. Uprkos poteškoćama u nabavci- visokoj ceni i nestašici na tržištu, pomoć sugrađanima stiže u pravo vreme. Sa početkom grejne sezone 1. novembra, počela je i podela ogrevnog drveta na kućne adrese. Kriterijumi za ostvarivanje prava nisu se menjali, izjavio je „Kikindski“ predsednik Skupštine Grada Kikinde Mladen Bogdan.

-U pravo vreme smo raspisali nabavku i uspeli da dođemo do povoljnije cene drveta. Zbog teške zime koja nas očekuje uslovljene krizom energenata i poskupljenjima, obezbedićemo više ogrevnog drveta nego ranijih godina, pa će više socijalno ugroženih porodica dobiti pomoć. Da je bilo lako, nije. Borili smo se sa visokom cenom, sa nedostatkom drveta na tržištu, sa sve većim potrebama socijalno ugroženih. Nije naivno kada morate da izdvojite duplo više novca iz budžeta u odnosu na prethodne godine, a da drugo nešto ne oštetite- naglasio je Bogdan.

-Porodicama koje su ostvarile pravo na pomoć sledi jedan kubik, što nismo menjali, kako bi što više ljudi dobilo ogrev. U ovom trenutku ne možemo reći tačan broj korisnika, zbog prava na žalbe i roka za postupanje po istim, ali je sigurno da će znatno više socijalno ugroženih sugrađana biti pomognuto- napominje predsednik gradske skupštine.

Pravo na besplatan ogrev, kao i ranijih godina, imaju socijalno ugrožena domaćinstva: korisnici novčane socijalne pomoći, porodice sa troje i više dece, porodice sa teže obolelim članovima, staračka domaćinstva, višestruki dobrovoljni davaoci krvi. Kao i svake godine postoji Komisija koja razmatra zahteve po ovim stavkama.

-Očekujemo da će podela biti završena u roku i zamolićemo dobavljače da što brže rade na terenu. Grad Kikinda je još jednom pokazao brigu o svojim najugroženijim sugrađanima, posebno u ovim kriznim vremenima. Njima to mnogo znači, a nama da smo tim ljudima pomogli  – jasan je Bogdan.

analiza

Poljoprivredna proizvodnja mora se raditi planski, kako bi krajnji rezultat bio povoljan, jasan je stav struke. Značajnu ulogu u tome ima laboratorijska analiza zemljišta koja se kontinuirano sprovodi proteklih godina. Grad Kikinda i Poljoprivredna stručna služba omogućili su više od 400 besplatnih agrohemijskih analiza zemljišta za poljoprivrednike.

-Poljoprivrednici treba da nas obaveste gde se parcela nalazi, a naša služba preko Geo Srbije nađe gde je parcela, uzmemo uzorak, uradimo analizu i dostavimo rezultate. Ugovor je takav da mi ovaj posao moramo da završimo do kraja godine – objašnjava Mladen Đuran, direktor Poljoprivredne stručne službe u Kikindi.

Redovna kontrola osnovne plodnosti tla preduslov je pravilne ishrane bilja. Analiza zemljišta važna je za postizanje rezultata proizvodnje, a ima i jasnu ekonomsku računicu.

– Analize su važne kako bi se videlo sa čim se raspolaže, kakvo je zemljište. Uradimo osnovne makro elemente i vidimo koliko određenih elemenata ima u višku ili manjku i onda možemo to da korigujemo đubrenjem. S obzirom na to koliko je đubrivo skupo, analizu je isplativo uraditi, a ne napamet primeniti đubrenje. Đubriva su u proteklih godinu dana poskupela čak i do dva i po, tri puta- kaže Đuran.

Pokrajinski sekretarijat za poaoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo  ove godine potpisao je ugovor sa PSS Kikinda kojim je bilo opredeljeno 290 besplatnih uzoraka za ispitivanje  državnog zemljišta na teritoriji Kikinde i Novog Kneževca. Đuran ukazuje da je akcija uspešno završena i da je najavljeno da će takav program biti ponovljen u narednoj godini.

I opština Novi Kneževac izdvojila je sredstva za analizu poljoprivrednog zemljišta. Ispitano je 275 uzoraka sa njihovog terena.

Isplata novčane podrške mladima od 16 do 29 godina, u iznosu od po pet hiljada dinara, počeće 16. decembra, najavio je danas ministar finansija, Siniša Mali. Svi mladi koji žele da dobiju ovu vrstu pomoći, moraju da se prijave Upravi za trezor, od 1. do 15. decembra, bez obzira na to da li su se ranije već  prijavljivali.

Pravo da ostvare pravo na novčanu pomoć imaju državljani Srbije koji u trenutku prijave imaju između navršenih 16 i 29 godina, prebivalište na teritoriji Srbije i važeću ličnu kartu. Mogu da se prijave svi koji su, do početka prijavljivanja napunili 16 godina, i oni koji nisu, do tog datuma, napunili 30 godina, prenosi Tanjug. Prijavu ne moraju da podnesu samo primaoci novčane socijalne pomoći i osobe u zavodima za izvršenje krivičnih sankcija.

Mladima je država ove godine dva puta isplatila po sto evra pomoći, u februaru i u junu.

Od 1. decembra prijave će biti moguće na ovom sajtu: https://idp.trezor.gov.rs/.

Zakonska obaveza da svi automobili imaju zimske gume ako je put prekriven snegom ili ledom, stupila je na snagu juče. Kod kikindskih vulkanizera nema velikih gužvi, a cene zamene guma sa balansiranjem točkova su od 1.600 do čak 2.800 dinara.

Prema novom Pravilniku o podeli motornih i priključnih vozila i tehničkim uslovima za vozila u saobraćaju na putevima, u periodu od 1. novembra do 1. aprila, vozila moraju biti opremljena zimskom opremom ako se zbog vremenskih uslova na kolovozu nalaze sneg, led ili poledica. U zimsku opremu spadaju četiri zimska pneumatika, odnosno zimske gume. kod kojih dubina gazećeg sloja ne sme biti manja od četiri milimetra.

Pored toga, vozači su obavezni da u prtljažniku imaju i odgovarajuće lance za sneg koje postavljaju na najmanje dva pogonska točka, ukoliko naiđu na deo puta gde je saobraćajnim znakom predviđena obavezna zimska oprema, i vremenski uslovi to zahtevaju, odnosno, ima snega na kolovozu.

Lanci se mogu postaviti na točkove i na delu puta koji nije označen znakom “lanci za sneg”, ali samo u slučaju kada je kolovoz prekriven snegom. U naselju, vozila ne moraju biti opremljena lancima, odnosno drugim uređajima za povećanje prianjanja.

Iako zimska oprema nije obavezna u zimskim danima kada su vremenske prilike takve da nema snega i leda, ipak se preporučuje upotreba zimskih guma. Kada su spoljne temperature niske, asfalt može da poledi. Letnja guma se stvrdne već na temperaturama nižim od sedam stepeni, i ne prianja dobro na podlogu.

Policija vas, dakle, neće kazniti ukoliko posle 1. novembra nemate zimske gume, a nema snega i leda ali, u slučaju da se uslovi na putu iznenada promene, u riziku ste da izazovete saobraćajni udes, i visoku novčanu kaznu, kao i isključenje iz saobraćaja. Tada se neposedovanje propisanih pneumatika tretira kao teža tehnička neispravnost i vozač je dužan da plati svu pričinjenu štetu.

Kako biste bili sigurni da imate gume namenjene zimskim uslovima vožnje, proverite dodatne oznake:
M+S, MS ili M&S – sneg i blato (Mud and Snow);
All Season – guma za celu godinu, za sve vremenske uslove – nema performanse na snegu kao prava zimska guma;
Simbol pahuljice ili planine ili oboje – prava zimska guma.
Zimska guma se može prepoznati i po komercijalnom nazivu za koji se upotrebljavaju reči: Winter (zima), Snow (sneg), Ice (led), Cold (hladnoća) i slično.

Zakonom zaprećene kazne su sledeće:
3.000 dinara – ako imate zimske gume, a nemate lance u prtljažniku – u vožnji van grada;
5.000 dinara – ako nemate lance za sneg na točkovima na delu puta gde je to propisano saobraćajnim znakom, a vremenski uslovi to zahtevaju. Tada možete očekivati i isključenje iz saobraćaja;
6.000 – 20.000 dinara – ako nemate zimske gume – za fizička lica;
100.000 – 800.000 dinara – ako nemate zimske gume – za pravna lica.

Kod kikindskih vulkanizera proverili smo cene za zamenu sve četiri gume sa balansiranjem, i one su veoma šarolike: od 1.600 do čak 2.800 dinara. Kao i uvek početkom novembra, gužve su veće, ali nigde se ne zakazuje. Kako smo saznali, sve je moguće završiti za sat vremena i, uprkos trenutno lepom vremenu, ne rizikovati plaćanje visokih kazni u zimskom periodu i, što je najvažnije, svoju i bezbednost ostalih učesnika u saobraćaju.

dušan vasiljev

Grad Kikinda raspisao je konkurs za nagradu „Dušan Vasiljev”, koja se dodeljuje za najbolju knjigu napisanu na srpskom jeziku objavljenu tokom 2022. godine. U konkurenciji za ovo književno priznanje mogu se naći pesničke i prozne knjige objavljene na teritoriji Republike Srbije. Nagrada se sastoji od povelje i novčanog iznosa.

Izdavači i autori mogu poslati knjige (tri primerka po pojedinačnom naslovu) na adresu: Narodna biblioteka „Jovan Popović”, Trg srpskih dobrovoljaca 57, 23300 Kikinda, uz obaveznu napomenu na pošiljci „Za nagradu Dušan Vasiljev“, najkasnije do 1. februara 2023. godine.

Žiri će raditi u sastavu: Radovan Vlahović, predsednik, dr Zoran Đerić, potpredsednik, i Đorđe Pisarev, član.

Nagrada „Dušan Vasiljev” osnovana je Odlukom Kulturno prosvetne zajednice Kikinde 1997. godine u znak sećanja na delo i značaj pesnika koji je rođen u Kikindi juna 1900. godine. Vasiljev je poživeo samo 24 godine, postigavši da bude jedan od najznačajnijih srpskih modernih pesnika, tj. pesnika ekspresionističke ideologije.

Posle prekida od nekoliko godina, odlukom Skupštine opštine Kikinda, nagrada je ponovo uspostavljena 2009. godine. Po novom Pravilniku nagrada se dodeljuje za najbolju pesničku ili proznu knjigu savremenog autora koja je objavljena na srpskom jeziku.

Tokom proteklih četvrt veka, nagradu „Dušan Vasiljev” su dobili: Jovan Zivlak, Stevan Raičković, Jovica Aćin, Milorad Pavić, Milisav Savić, Gojko Tešić, Franja Petrinović, David Albahari, Zvonko Karanović, Mića Vujičić i drugi.

Nagrada će biti dodeljena 27. marta, na dan smrti Dušana Vasiljeva, ujedno i Dan kikindske Gimnazije koja nosi ime ovog velikog ekspresionističkog autora.

slepi i slabovidi

23. Smotra stvaralaštva slepih i slabovidih umetnika Srbije biće održana u Narodnom pozorištu u Kikindi u četvrtak 3. novembra. Organizuju je Savez slepih Srbije i Organizacija slepih i slabovidih „Severni Banat“ uz podršku Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Ministarstva kulture i informisanja, Grada Kikinde i brojnih donatora.

Smotra je takmičarskog i revijalnog karaktera, a cilj skupa je afirmisanje stvaralaštva, kulturno-umetničkih dostignuća i sposobnosti slepih i slabovidih osoba.

U kulturno-umetničkom programu će, pored afirmisanih slepih umetnika, učestvovati i članovi lokalnih kulturno- umetničkih društava kao i učenici osnovnih i srednjih škola iz Kikinde.

Organizatori pozivaju sugrađane da 3. novembra posete izložbu radova slepih i slabovidnih umetnika,  kao i da proprate kulturno-umetnički program koji je inkluzivnog karaktera i biće održan u pozorištu sa početkom u 11 sati.

Edjseg

Postavljanjem nove drveno-metalne kapije na ulazu u  Kulturno-umetničko društvo „Eđšeg“ krunisana su dosadašnja ulaganja u renoviranje objekta ovog udruženja.

Radovi su tokom prošle godine obuhvatili sanaciju krova, zamenu prozora i vrata, a da bi se značajno poboljšali uslovi za negovanje kulture i tradicije mađarske nacionalne zajednice, na čemu „Eđšeg“ u kontinuitetu radi već skoro osam decenija, doprinos su dali Fondacija „Betlen Gabor“, Gradska uprava, ali i vredni i posvećeni članovi i prijatelji KUD-a.

 

-U prošloj godini, uloženo je više od 5,5 miliona dinara. Većina sredstava dobijena je preko Fondacije “Betlen Gabor” iz Mađarske, dok je milion dinara iz gradskog budžeta uloženo za zamenu svih prozora. Od ostalih 4,5 miliona uspeli smo da uradimo potpuno novi krov na zgradi sa ulice, što nam je bilo najvažnije, pošto je krov već godinama prokišnjavao. Urađena je fasada na zgradi i unutrašnji deo klub prostorije, gde članovi KUD-a, preko nedelje, provode najviše vremena. Uspeli smo i da promenimo dvoja ulazna drvena vrata.  I članovi društva su bili jako vredni. Renovirali su predsoblje i terasu- napominje predsednica KUD “Eđšeg” Ramona Tot.

Iako ove godine nisu planirali velika ulaganja, rešili su da konkurišu za sredstva za zamenu stare, zelene kapije na samom ulazu u kulturno-umetničko društvo.

-Želja nam se ispunila. Na konkursu Fondacije “Betlen Gabor” dobili smo 200.000 dinara- zadovoljno dodaje Ramona Tot.

Nova kapija od juče krasi ulaz u “Eđšeg”. Izvođač radova bila je firma “Mahagoni varoš” iz Kikinde. U KUD-u su veoma zadovoljni novim izgledom i boljim uslovima za rad. O detaljima u enterijeru, uz iskrenu volju i trud, rado su se pobrinuli i sami članovi. Jedan od njih, Igor Komarek, od stare grede, napravio je zanimljiv luster koji sada krasi predsoblje ovog kulturno-umetničkog društva.

 

 

hd-wallpaper-gc1a7b312e_1280

U zajedničkoj akciji inspektora Poreske policije i pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova, a po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Kikindi, uhapšeno je lice zbog postojanja osnova sumnje da je u svojstvu osnivača i odgovornog lica privrednog subjekta iz Beograda, izvršio krivična dela poreska utaja i nedozvoljeno skladištenje robe, u ukupnom iznosu od  3,98 miliona dinara.

Osumnjičeni je u periodu od 1. januara 2020. do 31. decembra 2021. godine fizičkim licima koja nisu zaposlena u privrednom društvu,  izvršio isplatu novčanih sredstava u iznosu od 15.270.682,19 dinara, pri čemu je bio u obavezi da na navedena plaćanja koja nisu vršena u poslovne svrhe obračuna i plati porez na druge prihode u iznosu od 2.908.510,91 dinara, a što nije učinio.

U periodu od 1. januara 2021. do 31. decembra 2021. godine, osumnjičeni je izvršio isplatu zarada na tekuće račune pet zaposlenih, bez obračuna poreza i doprinosa na zarade u iznosu od 1.080.063,50 dinara.

Takođe, osumnjičeni je u prostorijama privrednog društva, uskladištio robu bez propisane dokumentacije o poreklu, skladištenju i bez evidencija u poslovnim knjigama i to ukupno 53.191 litara raznih vrsta sredstava za ishranu i tretiranje biljaka u ukupnoj vrednosti od 42.501.286,00 dinara i na taj način izvršio krivično delo nedozvoljeno skladištenje robe, saopštila je Poreska uprava.

Osumnjičenom je određeno zadržavanje u trajanju od 48 sati, nakon čega će uz krivičnu prijavu biti priveden u Osnovnom javnom tužilaštvu Kikinda.

U kikindskom Narodnom pozorištu publiku će, u novembru, najviše dočekivati na maloj sceni.

Komad Dragoslava Mihajlovića „Kad su cvetale tikve“, monodrama novog člana kikindskog ansambla, Vladimira Maksimovića, na repertoaru je u petak, 5. novembra.

Naredna dva termina, 8. i 15. novembar, rezervisani su za najnoviju predstavu, „Pa se vidimo u snu“, reditelja Nikole Zavišića.

U petak, 18. novembra, predstava „Nastojnik“ biće odigrana 148. put, što je približava ne samo jubileju 150. igranja, već i rekordu. U čitavoj istoriji kikindskog pozorišta najviše puta odigrana je predstava „Pa, izvol’te u Sakule“ – imala je 153 izvođenja.

„Nastojnika“ je do sada gledalo gotovo 10 hiljada ljudi. Odavno već ima i svoju stalnu publiku, a sada je na šest izvođenja do postavljanja novog rekorda u broju izlaska na scenu. Ova predstava premijerno je odigrana 1988. godine. Po delu Harolda Pintera, režirao ju je Dragan Ostojić. Pored Ostojića, u predstavi za malu scenu igraju i Slavoljub Matić i Branislav Knežević.

Sterijina „Laža i paralaža“, u režiji Stevana Bodrože, zakazana je za utorak, 22. novembar, što je i poslednji pozorišni termin u novembru.

Sve predstave počinju u 20 sati.

hand-ga88e206c2_1280

U trećem ciklusu programa „Moja prva plata“ konkurisalo je više od 17.000 mladih, od čega 60% žena, za oko 12.000 radnih pozicija, koje je ponudilo 7.500 poslodavaca. Od danas počinje povezivanje sa potencijalnim poslodavcima, tokom kojeg će kompanije selektovati najbolje kandidate.Program omogućava podršku zapošljavanju mlađih od 30 godina, bez radnog iskustva sa najmanje završenom srednjom školom.

U prvoj polovini novembra kandidate biraju firme iz privatnog sektora, a u drugoj poslodavci iz javnog sektora.

Dve nedelje nakon povezivanja, biće formirane konačne liste poslodavaca i kandidata i dostupne na sajtu www.mojaprvaplata.gov.rs. U roku od 15 dana od dana objavljivanja ovih listi sledi potpisivanje ugovora između Nacionalne službe za zapošljavanje, poslodavca i izabranog kandidata. Kandidati će ući u kompanije u kojima će sticati svoja prva radna iskustva, neophodna znanja i veštine najkasnije do kraja decembra.

Program „Moja prva plata“ traje devet meseci, a za to vreme Nacionalna služba za zapošljavanje kandidatima sa završenom srednjom školom mesečno će isplaćivati 25.000 dinara, a onima sa visokim obrazovanjem 30.000 dinara.

Program realizuje Nacionalna služba za zapošljavanje uz podršku Privredne komore Srbije, Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Ministarstva finansija i Kancelarije za informacione tehnologije i elektronsku upravu.

„Moja prva plata“ se realizuje od kraja avgusta 2020. godine i u dva ciklusa učestvovalo je skoro 18.000 mladih i oko 10.000 poslodavaca.

Detaljnije  informacije dostupne su na veb sajtovima: www.nsz.gov.rs i www.mojaprvaplata.gov.rs

Don`t copy text!