децембар 6, 2025

Актуелно

ekonomska 3

U Ekonomsko-trgovinskoj školi u ponedeljak je, posle dve godine pauze zbog pandemije, održana tribina pod nazivom „Od učenika Ekonomske škole do uspešnog stručnjaka“. Za maturante smera komercijalista, tribinu su organizovali profesori ekonomske grupe predmeta, Dubravka Varađanin i Stanislav Zavišin.

Stručne tribine u ovoj školi organizuju se kako bi se učenici upoznali sa izazovima i prilikama u našem privrednom okruženju. Svoja iskustva o  trendovima u ekonomiji preneli su gosti, nekadašnji učenici Škole, Dijana Rackov, profesor matematike, zaposlena kao stariji
revizor u Kompaniji A1 u Beogradu, i Tomislav Jovanović, diplomirani ekonomista, menadžer u DOO „Promedia“ u Kikindi.

Gosti su govorili o svojim motivima da upišu Ekonomsko-trgovinsku školu i zaključili da je to bio pravi izbor jer im je obezbedio dobru osnovu za dalje školovanje, karijeru i budućnost, uopšte. Istakli su da je veoma važno imati ekonomsku, odnosno finansijsku pismenost.

Preporuka bivših učenika maturantima je da treba da studiraju, ukoliko imaju ambicija i materijalnih mogućnosti, kao i da je veoma važno da se kontinuirano usavršavaju, da volontiraju u preduzećima i organizacijama, kako bi stekli iskustvo koje će im pomoći prilikom zapošljavanja. Takođe je predstavljeno kako treba da izgleda savremeni CV i kako se pripremiti za razgovor za posao.

I ova tribina upriličena je kako bi đaci lakše sagledali svoje razvojne mogućnosti i pronašli sopstvene puteve ka uspehu, kažu u Ekonomsko-trgovinskoj školi u Kikindi.

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kikindi uhapsili su M. V. (1993) iz Čoke, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivična dela nedozvoljena trgovina i prikrivanje.

Policija je u njegovom dvorištu pronašla oko 150 kubnih metara ogrevnog drveta koje je, kako se sumnja, nameravao da proda iako nema potrebne dozvole za bavljenje trgovinom.

Takođe, M. V. se sumnjiči da je drvo nabavio od osoba za koje je znao da su ih bespravno sekle. Policija je jednog od njih, šezdesetdvogodišnjeg muškarca, zatekla sa motornom testerom u šumi pored Tise.

Protiv šezdesetdvogodišnjaka biće podneta krivična prijava Tužilaštvu zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo šumska krađa,

M. V. je određeno zadržavanje do 48 sati i on će, uz krivičnu prijavu, biti priveden Osnovnom javnom tužilaštvu u Kikindi.

škole

Savremenu i kvalitetnu nastavu danas je nemoguće zamisliti bez primene digitalnih tehnologija. Od Ministarstva prosvete, osnovnim i srednjim školama na teritoriji Grada Kikinde, stigla je vredna oprema koja će biti značajna podrška u svakodnevnoj nastavi.

Gradske i seoske škole, na samom početku školske godine, dobile su ukupno 450 laptop i desktop računara uz prateću opremu- monitore, video bimove, štampače, kaže za Kikindski portal Tihomir Farkaš, predsednik Aktiva direktora škola.

-Značajna nastavna sredstva dodeljena su školama. Ministarstvo prosvete krenulo je u proces digitalizacije škola i mi sad radimo na projektima digitalnih škola odnosno digitalnih kompetencije kako bismo realizovali različite sadržaje na digitalni način.

Tu se, pre svega, misli na korišćenje digitalnih udžbenika, pristup učenika digitalnim materijalima, pa čak u perspektivi i izrada završnih ispita ili testiranja onlajn. Kikindskim osnovnim i srednjim školama dodeljeno je 450 računara što će značajno pomoći u organizaciji nastave- ukazuje Farkaš.

Gradske i seoske škole dobile su novu opremu, u zavisnosti od broja učenika i postojećih digitalnih kapaciteta. Konkretno, Osnovna škola “Žarko Zrenjanin” dobila je 33 laptop i 12 desktop računara sa monitorima, zahvaljujući čemu opremaju još jedan informatički kabinet.

 

 

auto-repair-shop-g027109b0b_1280

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kikindi podneli su krivičnu prijavu protiv četrdesetosmogodišnjeg muškarca iz Sente, zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivična dela unošenje opasnih materija u Srbiju i nedozvoljeno prerađivanje, odlaganje i skladištenje opasnih materija i nedozvoljena trgovina.

Policija je na salašu osumnjičenog pronašla 65 havarisanih putničkih vozila čiji neki delovi sadrže opasan otpad i koje je, kako se sumnja, nabavio radi preprodaje iako nije imao potrebne dozvole.

Vozila su uz potvrdu oduzeta, a njihova vrednost procenjuje se na oko 1.560.000 dinara.

Da je kiseli kupus zdrav, znali su i Kinezi pre 2.000 godina. Pretpostavka je da se osnovni recept zadržao do danas. Ove jeseni, u sezoni stavljanja kupusa u kace, za promenu, proverili smo kako to radi domaćin – Miloš Jezdić iz Novih Kozaraca.

– Ne znam šta tu ima da se priča – staviš kupus, so, vodu iz česme i, zdravo – kaže Miloš, za početak i za kraj priče.

Ipak, u daljem toku razgovora, dobili smo i neke detalje. Miloš godinama, da ne kažemo decenijama, kupus stavlja u jednu kacu od 120 litara, što je za njega, samog, dovoljno. „Treba to i pojesti“, kaže. A ne može se stalno jesti samo kupus.

Iako je dobro poznato da je futoški šampion među kupusima, izgleda da i ova akcija stavljanja zimnice, poslednjih godina, dobija lokalpatriotske dimenzije.

– Kupus sam kupio u Ruskom Selu, birali su mi sve iste glavice. Ovde su mi se neki bunili, da to ne valja, da treba da ga imamo različitih dimenzija, ali čovek je hteo da mi učini i mislim da je odličan. Ovu vrstu kupusa mi zovemo „melez“, ne znam zašto, ali mi se sviđa što je naš, sa domaćeg terena, sa crnice. Oni tamo u Futogu imaju drukčiju zemlju, njima uspeva taj njihov, na našoj zemlji ne bude dobar. Nekada su ovde, po selu, vozili na prikolicama taj futoški i prodavali ga. Ovaj što prodaju upakovan, tvrd je kao opanak, a kad mi stavimo ovaj naš, mekan je, lep, predivan. Danas smo ga i kuvali za ručak, sa govedinom i ovčetinom s ražnja.

Miloš je, kao i svake godine, kupio 70 kilograma kupusa, ali je sada morao da doda još jednu kacu jer je bilo malo otpadaka. Što je odlično, jer se ta, manja kaca, smestila u kuhinju, gde će se i brže ukiseliti. Kupus za duže kišeljenje stavljen je, po propisima, u sporednu prostoriju bez grejanja i prognoze su da će biti spreman za mesec ili dva.

– Kuvam ga sa svinjskim kostima, kožurom, suvim mesom, kolenicama. Nekada davno, kada se od svinje ništa nije bacalo, sušila su se, pa kuvala svinjska creva, i stavljala u kupus. Kolenice i šunka dodavale su se samo kad imamo goste. Sada se bacaju i creva i kožura i uši, pola svinje bacimo.

U pripremi kupusa za zimu, i Miloš i njegova ekipa imaju svoje male tajne koje ne odaju nikome. Zapravo, ne odaju recept uopšte, jedino što smo uspeli da načujemo je „dva odsto“. Takođe, ne obaziru se mnogo na preporuke stručnjaka. Kupus se ne pretače ako nema slavine. A nema. Zato će i rasol biti u upotrebi, ako  bude bistar.

I dok nutricionisti tvrde da je kiseli kupus dobar zbog „lekoviti“ bakterija koje oblažu creva i jačaju imuni sistem, a razmnožavaju u toku fermentacije, da čak podstiču dobro raspoloženje, Miloš Jezdić tvrdi da je za njega, konkretno, lekovit.

– Kiseli kupus meni „spušta“ šećer, bude skoro u granicama normale. Posebno ako ga jedem nekuvanog, samo sa maslinovim uljem i ljutom paprikom, na primer za večeru.

Tako se to, pomalo tajnovito, ali u odličnom raspoloženju, radi u Novim Kozarcima. Da li je kišeljenje uspelo, nećemo znati jer se to ne pita. Jasno je da jeste i da je i ove godine baš taj kupus najbolji. A mala tajna velikih majstora biće prenošena s kolena na koleno. Kao i lep običaj da se sarma u gostima hvali kao najbolja ikada probana. U Futogu ili Novim Kozarcima, svejedno.

 

 

 

 

zarazne bolesti

Zarazne bolesti su kao ajfon, svake godine izađe novi model. Ovim intrigantnim citatom, prof. dr Zoran Golušin, upravnik Klinike za kožno-venerične bolesti Kliničkog centra Vojvodine, započeo je predavanje kikindskim srednjoškolcima o polno prenosivim infekcijama- kako ih prepoznati i kako se zaštititi. Istaknuti lekar- dermatovenerolog, rodom Kikinđanin, na poziv profesora Tomislava Bartolića, a u organizaciji Centra za stručno usavršavanje, mlade sugrađane je na prijemčiv način upoznao sa načinima prevencije, simptomima, kao i lečenjem polno prenosivih infekcija.

-Mnoge od zaraznih bolesti mogu se preneti polnim putem. Pre mesec i po dana imao sam pacijenta za koga sam posumnjao da ima majmunske boginje. Ispostavilo se da je tačno. Sve te novootkrivene bolesti često su virusnog porekla i mogu se preneti i intimnim kontaktom, pri čemu se ne misli na seksualni odnos već kontakt kože sa kožom, sluznice sa sluznicom. Na večerašnjem predavanju, srednjoškolcima sam govorio o polno prenosivim bolestima, od sifilisa koji nije stvar prošlosti, o gonoreji, herpesu, humanim papiloma virusima i kondilomima koji su najčešći među mladima i najlakše se prenose. Kondom nije stopostotna zaštita, jeste od HIV-a i sifilisa skoro stopostotna, ali kod kondiloma kondom pruža zaštitu svega 70 odsto. Zato je vakcinacija protiv humanog papiloma virusa važna, posebno kod devojčica- ističe dr Golušin.

-Sve kreće od edukacije. Vakcinacija protiv hepatitisa B i humanog papiloma virusa je dostupna. Kod mladih su najčešće polne infekcije kondilomi i trihomonas kod devojaka- navodi dr Golušin i dodaje da polno prenosive bolesti ne leči samo jedna struka.

Da je tematika sa kojom je dr Zoran Golušin bliže upoznao srednjoškolce aktuelna i naročito važna za ovaj uzrast, potvrđuje statistika. Polno prenosive infekcije su, naime, najzastupljenije kod mladih između 15 i 25 godina. Nedovoljno lečene bolesti mogu uticati na plodnost, pa su, pored prevencije, od velike važnosti rana dijagnostika i pravovremena terapija koje sprečavaju komplikacije i dalje širenje infekcije.

 

Pravoslavni vernici u subotu obeležavaju Zadušnice uoči praznika posvećenom Svetom velikomučeniku Dimitriju – Mitrovdanu. Ovaj dan posvećen je mrtvima, izlazi se na groblje i obavlja parastos ili pomen.

Po kalendaru Srpske pravoslavne crkve postoje četiri zadušna dana: uoči Velikog posta, zatim Duhovske zadušnice, Miholjske zadušnice, i jesenje ili Mitrovske zadušnice. Sledeće su zimske i obeležavaju se 18. februara 2023. godine.

U Srbiji se zadržao običaj da na dan zadušnica na groblja treba izaći što ranije, svakako u prepodnevnim satima. Ovo potiče od činjenice da se nekada prvo išlo na litrugiju u crkvu, a tek onda na groblje.

road-g0bece804d_1280

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave saobraćajne policije, u Kikindi su zaustavili i sankcionisali dvojicu vozača koji su upravljali automobilima brzinom većom od dozvoljene.

Saobraćajna policija je u 11.43 časova, na auto-putu u smeru Čoka-Kikinda presretačem zaustavila vozača automobila „škoda superb“ koji je upravljao brzinom od 199,7 kilometara na čas, na delu puta van naselja gde je ograničenje brzine 80 kilometara na čas.

Takođe, saobraćajni policajci su oko 12 časova na putu Kikinda-Zrenjanin presretačem zaustavili automobil marke „audi“ kojim je tridesetdevetogodišnjak upravljao brzinom od 188,3 kilometra na čas, na mestu gde je ograničenje brzine 80 kilometara na čas.

Oba vozača su isključena iz saobraćaja i protiv njih su podnete prekršajne prijave zbog nasilničke vožnje.

 

penzioneri

Penzioneri sa primanjima nižim od 16.884,94 dinara imaju pravo na solidarnu pomoć u robi, obaveštavaju iz Gradskog udruženja penzionera. Zainteresovani penzioneri treba da se prijave tom udruženju, sa poslednjim čekom od penzije i ličnom kartom.

Fond PIO je raspisao konkurs, a u unificiranim paketima solidarne pomoći biće osnovne životne namirnice i sredstva za ličnu higijenu. Pomoć će se deliti prema sačinjenoj rang listi.

-Prijave se primaju do 12. novembra, ponedeljkom, sredom i petkom od 9 do 12 sati. Penzioneri iz sela u kojima postoje organizacije našeg udruženja, tamo mogu podneti prijave, a ostali u svojim mesnim zajednicama. U postupku prijavljivanja i preuzimanja solidarne pomoći, penzioneri su u obavezi da se pridržavaju mera bezbednosno-zdravstvene zaštite- navodi Milan Periz, predsednik Gradskog udruženja penzionera Kikinda.

 

U gradu sova, već jedanaest godina, svaki novembar je „sovembar“. Pod sloganom „Sove Kikindu svetu preporučuju“, Turistička organizacija Grada organizuje svakodnevne aktivnosti radi popularisanja najvećeg urbanog zimovališta sova utina na svetu.

Na manifestaciji pod nazivom „Novembar – mesec sova“, najznačajniju ulogu imaju deca, predškolci i osnovci. Edukativna nastava i „Sovembarski čitanjac“ organizuju se svakodnevno, za sve uzraste, u školama, vrtićima, bibliotekama u gradu i svim selima.

U Narodnom muzeju i Centru za stručno usavršavanje održavaju se istraživačke i kreativne – dramske i vajarske radionice: „Šta je sova pojela“, „Sova na zimovanju“, „Sove, nečujni letači“, „Sova kao suvenir“, „Sova prati modu“. U toku je i likovni konkurs, a najavljeni su i kviz znanja i koncert pod maskama.

– Manifestacija je obrazovnog karaktera, decu predškolskog uzrasta i u osnovnim školama učimo o sovama, želimo da oni, svojim znanjem, utiču na to da  one što duže dolaze kod nas. Sove su izabrale upravo Kikindu za najveće zimsko stanište na planeti, to treba da održimo jer tako privlačimo ljude u naš grad, razvijamo turizam i predstavljamo i druge atrakcije koje Kikinda ima – kaže Jasmina Milankov, v. d. direktor Turističke organizacije Grada Kikinde.

U brojnim i maštovitim aktivnostima izdvaja se brojanje sova, „Sova patrola“, koja će se održati 25. novembra, kada u naš grad stiže izvršni direktor Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, Milan Ružić sa članovima Društva. Oni će doneti specijalne dvoglede za mališane koji će pomoći u brojanju ovih ptica.

Posle nekoliko godina pauze zbog epidemije, u Kikindu ponovo stiže i čuveni novinar i ornitolog iz Velike Britanije, Dejvid Lindo koji, uz Ružića, ima i najveće zasluge u promociji zimovališta sova u našem gradu. Lindo dolazi sa grupom britanskih ornitologa i u Kikindi će boraviti od 4. do 9. decembra.

Pokrovitelj jedne od najznačajnijih turističkih manifestacija je Grad Kikinda. Partneri Turističke organizacije su i: Narodni muzej, Sekretarijat za zaštitu životne sredine Gradske uprave, Kulturni centar, Narodna biblioteka „Jovan Popović“ i Sportski centar „Jezero“.

 

 

Don`t copy text!