Aleksandra Djuran

saobracajna-policija-1

Na području Policijske uprave u Kikindi u danima vikenda dogodile su se četiri saobraćajne nezgode u kojima jedna osoba zadobila lakše telesne povrede. U nezgodama je nastala materijalna šteta u iznosu od 450.000 dinara.

Saobraćajne nezgode su se dogodile zbog vožnje pod dejstvom alkohola, neprilagođene brzine i radnje vozilom.

Zbog učinjenih saobraćajnih prekršaja, zahtevi za pokretanje prekršajnog postupka podneti su protiv 25 učesnika u saobraćaju i izdato je 189 prekršajna naloga.

Istovremeno, iz saobraćaja su zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci isključena 22 vozača, od kojih je devet vozača zadržano u trajanju do 12 časova, jer je izmerena količina alkohola u organizmu prelazila granicu od 1,2 promila alkohola u organizmu odnosno  imali su nedozvoljene psihoaktivne supstance.

Takođe, otkriveno je 29 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 92 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i 91 ostalih prekršaja.

hapsenje-1

Pripadnici policijskih uprava iz Subotice, Kikinde i Sombora u zajedničkoj akciji, rasvetlili su seriju teških krađa koje su  se u proteklim nedeljama dogodile u više gradova u Bačkoj. Policija je uhapsila D. K. (2003) i S. A. (2006) iz Subotice i B. V. H. (2007) iz okoline grada, dok će protiv jednog sedamnaestogodišnjaka biti podneta krivična prijava u redovnom postupku.

Osumnjičenima se na teret stavlja da su u više navrata razbijali stakla na objektima mobilnih operatera u Apatinu, Kuli, Somboru, Senti i Kanjiži, iz kojih su odnosili telefone i tehničku robu. Kako je istraga pokazala, i sa gradilišta u Somboru ukrali su alat, tehničku opremu i građevinski materijal, dok su u Subotici, sa dva gradilišta, otuđili čak 19 klima uređaja. Krađe su organizovali i Paliću, gde su sa jednog gradilišta odneli građevinske mašine i alat, dok su na periferiji Subotice  provalili u kuću i ukrali televizor i alat.

Tokom pretresa stanova i drugih prostorija koje su osumnjičeni koristili, policija je pronašla deo ukradenih predmeta. Trojici uhapšenih određeno je zadržavanje do 48 sati, nakon čega su uz krivičnu prijavu sprovedeni u Osnovno javno tužilaštvo u Somboru. Sudija za prethodni postupak odredio im je pritvor do 30 dana.

novi-kozarci-akademija-(1)

Povodom značajnog 80 godina od kolonizacije, u Novim Kozarcima je upriličena Svečana akademija koju su organizovali Mesna zajednica Novi Kozarci i Matica srpska. Na tribini su govorili dr Milan Micić, istoričar i generalni sekretar Matice srpske, Bogdan Šekarić, etnolog iz Muzeja Vojvodine i mr Pavle Orbović, istoričar iz Gradskog muzeja Vrbas. Kako je istakao Marko Čavka, potpredsednik Saveta Mesne zajednice, program je bio podeljen na više delova.

-Nismo zaboravili ni zaslužne pojedince i udruženja, te smo im podelili priznanja za doprinos razvoju sela i postignute rezultate u različitim oblastima. Cilj je da se setimo vremena kada su naši preci posle Drugog svetskog naselili ove krajeve. Ostavili su svoja ognjišta, pošli u nepoznato kako bi izgradili novi život  – naveo je Čavka.

Na svečanosti su nastupili pevačka grupa KUD „Petar Kočić“ i učenici OŠ „Ivo Lola Ribar“, a organizovana je i izložba Kulturnog centra Novog Sada posvećena Branku Ćopiću.

U Novim Kozarcima nedavno je, u okviru obeležavanja značajnog jubileja, održan i prigodan program kraj spomenika kolonistima u ovom mestu koji je izradio Zdravko Mandić i nazvao ga je „Svome rodu i potomstvu“. Spomenik je postavljen 1988. i od tada do nedavno nije urađena značajnija rekonstrukcija i zaštita.

-Na spomeniku su polja u kojima su uklesani nazivi mesta iz kojih su se doselili naši preci iz Bosne i Hercegovine. Veličina polja označava koliko je ljudi došlo iz kog mesta i sada je posle više decenija ponovo zasjao pravim sjajem – pojasnio je Čavka.

Priznanja su dodeljena posthumno Vladi Protiću, Stevi Jarčeviću, Ljubanu Marinu i Miloradu Majkiću. Pojedinačne nagrade pripale su profesoru dr Manjulov Manetu Miladinoviću, Braci Azariću, Miloradu Stuparu i Dragi Jankoviću. Priznanja su pripala i svim udruženjima u selu koji su ih svojim radom proteklih decenija zaslužili: udruženju žena „Novi Kozarci“, FK „Sloboda“, Karate bodibilding klub „Sloboda“, KUD „Petar Kočić“, Lovačko udruženje „Fazan“, Ribolovačko udruženje „Zlatni karaš“, Galerija „Zdravko Mandić“, konjičko udruženje „Zelenac“,  udruženje penzionera i Dobrovoljno-vatrogasno društvo.

Događaju je prisustvovala i članica Gradskog veća Marijana Mirkov.

 

 

 

 

sss-dan-skole-2025-(2)

Srednja stručna škola „Miloš Crnjanski“ obeležila je 64 godine postojanja  i rad. U obeležavanje Dana škole uključili su se i učenici, a poseban doprinos dali su đaci sa smera arhitektonski tehničar. U okviru projekta „Maštamo lepšu školu“ koju je pomogao Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje, propise, upravu, nacionalne manjine-nacionalne zajednice, oslikan je deo hodnika.

Mina Balint, učenica drugog razreda smera arhitektonski tehničar istakla je da su njeni vršnjaci, ali i učenici starijih odeljenja rado odazvali pozivu da ulepšaju prostor.

-Hodnici ispred učionica na prvom spratu sada su puno lepši. Boravimo svakodnevno u ovom prostoru i rešili smo, uz pomoć profesorice Sandre Galić koja predaje stručne predmete, da ga naslikamo – kazala je Mina.

Anja Karanović, učenica četvrte godine dodala je da su svi rado podržali ideju da se hodnik oplemeni.

-Puno vremena provodimo u školi i važno nam je da prostor bude što lepši. Zajedno sa drugaricama oslikala sam sva četiri godišnja doba i pored prirode tu su i životinje. Sada je puno životnije u odnosu na ranije kada su iscrtani ormari bili bele boje – napomenula je Anja.

Na tri različita crteža su oslikana sva četiri godišnja doba, zgrade iz perspektive, kao i citat Meše Selimovića  „Nije čovek ono što misli, već ono što čini“.

-Pored pomenutog projekta oslikavanja hodnika koji sada izgledaju po meri naših učenika, naša škola ove godine dobila je sredstva za još dva projekta – istakao je direktor Milorad Karanović. – Odobreno nam je sedam miliona dinara za rekonstrukciju dela krova iznad školske zgrade. Ovih dana završava se javna nabavka za izbor izvođača i očekujemo da radovi budu završeni do kraja ove godine. Dobili smo sredstva i za tehničku dokumentaciju za izradu gromobranske instalacije za brzo startovanje koji će pokriti širi krug škole i ulice tako da će učenici i zaposleni biti zaštićeni od atmosferskog pražnjenja.

Pored oslikavanja, upriličena je i priredba u amfiteatru zgrade. SSŠ „Miloš Crnjanski“ ima 16 odeljenja i 370 učenika.

A.Đ.

ugovori-seoske-kuce-r-selo-(1)

U Ministarstvu za brigu o selu potpisana su još dva ugovora za kupovinu kuća u mesnim zajednicama na teritoriji našeg grada. Ugovore sa korisnicima bespovratnih sredstava potpisali ministar Milan Krkobabić i gradonačelnik Mladen Bogdan.

Sabina Dukai iz Ruskog Sela  nastaviće da živu u ovom mestu, ali sada u svojoj kući.

-Imam troje dece i zajedno sa njima u narednom preiodu uredićemo naš dom. Kupila sam kuću zahvaljujući sredstvima u iznosu od 10.000 evra koje sam dobila na konkursu Ministarstva. U kući ima manjih ulaganja, ali sve je to beznačajno u odnosu na činjenicu da smo  rešili najvažnije pitanje, krov nad glavom – istakla je Sabina Dukai.

I Ruskoselac Aleksandar Mikalački takođe će ostati u svom rodnom mestu.

-Za sada ću živeti sam, ali se nadam da ću u svojoj kući uskoro imati i suprugu i deci. Kuća je u dosta dobrom stanju i ulaganja koja planiram su minimalna. Malo po malo sve ću skockati – dodao je Mikalački.

Država i lokalna samouprava nastavljaju da ulažu u razvoj sela, oživljavanje seoskih sredina i stvaranje uslova da mlade porodice ostanu i grade svoju budućnost tamo gde su im koreni. To je jasan pokazatelj da Srbija misli na svoje ljude i na ravnomerni razvoj svakog dela zemlje, istakao je ovom prilikom gradonačelnik Bogdan.

-Danas zajedno polažemo kamen temeljac za novi početak ovih porodica. Svaka kuća je znak da narod ostaje i gradi svoj život s ponosom. Zajedno ćemo živeti, raditi i razvijati naša sela – za našu decu, za našu Srbiju –  rekao je gradonačelnik Mladen Bogdan.

Ove godine preko programa kupovine seoskih kuća sa okućnicom na teritoriji grada 16 osoba je dobilo sredstva. Od početka, do danas, otkupljeno je 145 kuća u mesnim zajednicama. U budžetu Ministarstva za brigu o selu u 2025. godini opredeljeno je 750 miliona dinara za ovu namenu. Mogu da konkurišu punoletni državljani Republike Srbije koji nemaju navršenih 45 godina života i pripadaju sledećim kategorijama: pojedinac, samohrani roditelj, bračni par, vanbračni partneri. Maksimalni iznos bespovratnih sredstava predviđen za kupovinu je 1,2 miliona dinara.

A.Đ.

 

Snimak-ekrana-2025-10-24-111036-750x375

Postoje putovanja koja te odvedu daleko, samo da bi ti na kraju pokazala koliko ti je važan povratak. Tako je bilo i sa mladim Nišlijom, Aleksom Stankovićem koji je sa 29 godina tri puta prelazio okean tražeći prilike i iskustvo. Put je počeo skromno — posao u McDonald’su, pa odlazak na bazene istočne obale SAD. Kao dvadesetogodišnji spasilac u Frederiksburgu u saveznoj državi Virginije, suočio se sa strogim pravilima rada i nedostatkom podrške od strane poslodavca, ali je iz svake teškoće izvlačio lekciju i novu snagu za napredak.

r-selo-jefimija

Udruženje „Jefimija“ iz Ruskog Sela organizuje u nedelju, 26. oktobra, prvi Internacionalni folklorni festival „Jefimija prelo zvala“. Defile učesnika je u 17.30, a koncert počinje u 18 časova u sali Osnovne škole „Gligorije Popov“.

Pored domaćina nastupaju i kulturno umetnička društva „Petar Kočić“ iz Novih Kozaraca, „Izvor“ iz Nakova, „Marija Bursać“ iz Banatskog Velikog Sela, „Mokrin“, „Scena“ iz Banatske Topole i ŽPG „Melizmi“.

Ulaznica se naplaćuje 350 dinara.

poseta2

Predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković uručila je ugovore u vrednosti od 100 miliona dinara za rekonstrukciju, adaptaciju, sanaciju, investiciono i tekuće održavanje objekata ustanova osnovnog obrazovanja i vaspitanja u Vojvodini za tekuću godinu.

Sa teritorije grada sredstva su odobrena za četiri škole. Osnovnoj školi „Vasa Stajić“ iz Mokrina za održavanja učionica, toaleta i dvorišta pripalo je 3,4 miliona dinara, a ista suma pripala je i školi „1. oktobar“ iz Bašaid za uređenje dela dvorišta i fiskulturne sale. Osnovna škola „Žarko Zrenjanin“ za održavanje učionica i toaleta utrošiće tri miliona, a „Đura Jakšić“ za sređivanje dela učionice i dela krova imaće na raspolaganju 3,2 miliona dinara.

Predsednica Gojković je istakla da ovaj program predstavlja jedan od najznačajnijih vidova zajedničkog ulaganja u budućnost, u učenike, nastavnike i u same zajednice.

-Ulaganje u objekte i infrastrukturu škola znači poboljšanje života čitave jedne zajednice. Ovo nisu samo materijalna sredstva, to je izraz naše brige o deci, njihovom okruženju i kvalitetu nastave  – rekla je predsednica Gojković i naglasila da Pokrajinska vlada u saradnji sa lokalnim samoupravama godinama ulaže u obrazovnu infrastrukturu sa ciljem da svako dete u Vojvodini ima jednake i dobre uslove za školovanje.

Mirko Vlajkov, direktor bašaidske OŠ „1. oktobar“ napominje da će sredstva utrošiti za najurgentnije radove.

-Deo novca namenjen je da se uradi zaštita grejanja u sali za fizičko vaspitanje, a deo za betoniranje dela školskog dvorišta koji je u najlošijem stanju. Pored boljih uslova za učenike i zaposlene ova investicija poboljšaće bezbednost u objektu i van njega – istakao je Vlajkov.

I direktorica OŠ „Đura Jakšić“ Biljana Šimon zahvalila je nadležnima u Pokrajinskoj vladi na tome što pomažu da se unapredi rad u obrazovnoj ustanovi.

-Saniraćemo deo učionica u kojima se pojavila vlaga i zameniti dotrajale podove. Deo sredstava utrošićemo i za pretresanje i sanaciju dela krova gde postoji problem sa prokišnjavanjem – saznali smo od Biljane Šimon.

Maja Gojković dodala je da ovo nisu jedina ulaganja u školstvo.

-Pre tri meseca na prethodnom konkursu izdvojili smo 375 miliona dinara za ustanove osnovnog i srednjeg obrazovanja i vaspitanja, kao i za ustanove učeničkog standarda, što znači da je u 2025. godini izdvojeno 475 miliona dinara za ukupno 84 ustanove. Nadam se da ćemo i u idućoj godini nastaviti s ovim trendom uvećanja sredstava za adaptaciju i rekonstrukciju škola širom naše pokrajine – poručila je predsednica Pokrajinske vlade.

A.Đ.

saobracajka-konj

Teretni kombi usmrtio je kobilu na putu Kikinda -Mokrin. Kako saznajemo u Policijskoj upravi jutros oko 7 časova prijavljen je događaj i na lice mesta izašli su saobraćajni policajci.

Prema dostupnim informacijama na kobilu je naleteo „fijat dukato“, a životinja je, kako tvrde očevici, trčala je iz pravca Kikinde prema Mokrinu.

Vlasnik kobile u blizini mesta nezgode ima salaš i protiv njega će biti podneta odgovarajuću prekršajna prijava.

 

ogrev

Grejna sezona zvanično je počela 15. oktobra, iako su mnoga domaćinstva, posebno sa individualnim ložištem, sa dogrevanjem počela još početkom meseca. I ove zime mnoge porodice koristiće peći na čvrsto gorivo, a prema analizama, drva i dalje predstavljaju najjeftiniji vid grejanja. Iako je i cena drva porasla, ona i dalje ostaju najisplativija opcija. Cene širom Srbije kreću se od 6.000 do 11.000 dinara, u zavisnosti od mesta do mesta, a mi smo istraživali kakva su ponuda i potražnja drva za loženje u našoj okolini.

-Sugrađani se uveliko spremaju za ovu zimu i kod nas je dobra potražnja za ogrevom – istakao je Stefan Simić, vlasnik stovarišta u ulici Generala Drapšina. – Najviše se kupuje bukovinu i hrast čija cena je 10.000 dinara za kubik. Otpad je 6.000, dok je za drugu klasu ogreva potrebno izdvojiti 8.000 dinara. Nudimo i uslužno sečenje.

Ista situacija je i na stovarištu „Mimi i bata“ vlasnika Saše Popova koje se nalazi u ulici Žarka Zrenjanina.

-Velika potražnja  je za bukvom  koja je proteklih dana poskupela za 500 dinara po kubiku i sada je 9.500. I bagrem se traži i njegova nova cena je  9.000 za metar kubni. U ponudi imamo i otpadne paleta od bukve. Cena za dva metra metra je 14.500 dinara, što je takođe traženo – naveo je Saša Popov.

Neretko Kikinđani odlaze po drva za loženje u Novo Miloševo u stovarište „Dva brata iz ravnog Banata“.

-Paletirano drvo ima cenu od 14.000 dinara, ogrev u mrežama je 12.000, a imamo i cepanice na metar koje se prodaju  za 6.000 dinara – kazao je vlasnik Luka Nedeljkov. – Kubik isečene bukve  je 7.500, dok je kombinacija cera, graba i hrasta 6.000 dinara. Upravo pomenuto mešano drvo je i najtraženije što zbog cene, tako i zbog kvaliteta. U proteklih mesec dana potražnja je ogromna. Od januara je najavljeno poskupljenje ogreva i ljudi hoće da se obezbede na vreme.  Uticaj ima i situacija s NIS-om i pojedini naši kupci pribojavaju se da neće biti gasa.

Prosečno domaćinstvo za grejnu sezonu potroši od pet do 10 kubika ogreva.

A.Đ.