Aleksandra Djuran

Ekonomska 2

Završen je i prvi i drugi krug upisa u srednje škole. U četiri  srednjošolske obrazovne ustanove u Kikindi  bilo je  570 mesta. Najviše srednjoškolaca i ove godine upisala je  Tehnička škola gde je na osam obrazovnih profila  bilo  mesta za 210 učenika.

-Jedina smo škola u Severnobanatskom okrugu koja je upisala sva odeljenja u punom obimu u prvom krugu – saznajemo od direktorice Milanke Halilović – To nam govori da su smerovi atraktivni, da imamo dobre profesore i da škola nudi odlično obrazovanje. Možemo da se pohvalimo i da među upisanim učenicima prvih razreda imamo i 41 đaka koji su došli iz opština u okrugu.

Tehnička škola u području rada elektrotehnika ima obrazovne profile: elektrotehničar informacionih tehnologija , elektrotehničar računara i elektrotehničar za dijagnostiku na vozilima. Na smeru mašinstvo kao četvrogodišnji smer je tehničar za kompjutersko upravljanje na CNC mašinama. Trogodišnji smer je kombinovano odeljenje automehaničari i zavarivači. Na smeru saobraćaj  četvorogodišnji smer je tehničar drumskog saobraćaja i trogodišnji je vozač motornih vozila.

Upisom su zadovoljni i u Gimnaziji „Dušan Vasiljev“ za koju se odlučilo 111 učenika od planiranih 120. Oformljena su po dva odeljenja društvenog i prirodno- matematičkog smera s tim da je 61 đak upisan u društvenom i 50 u prirodno-matematičkom smeru, saznajemo od direktorice Mirjane Dražić.

-Ove godine upisali smo najviše prvaka u odnosu na proteklih pet godina. Imamo čitavo odeljenje više nego prošle godine što je odraz naše angažovanosti da promovišemo školu. Veliku ulogu u tome imali su i uspesi naših đaka koji svake godine sa republičkih takmičenjenja donose značajna priznanja. Pored toga, i roditelji i učenici shvatili su značaj državne mature i prednosti gimnazija iz kojih će moći da se upiše bilo koji fakultet. Ove godine  svi učenici jednog odeljenja prirodnog smera upisali su željene fakultete i većina ih je na budžetu – napomenula je Mirjana Dražić.

U Ekonomsko -trgovinskoj školi od 120 ostalo je slobodno 15 mesta i to  na smerovima konobar i kuvar.

-Upisali smo 30 đaka na smeru ekonomski i isto toliko na smeru turistički tehničar. Upisana su 22 buduća kuvara, 15 trgovaca i devet konobara – rekla je Tanja Radovanov, direktorica Ekonomsko-trgovinske škole.

U Srednjoj stručnoj školi “Miloš Crnjanski” takođe je bilo mesta za 120 novih đaka na tri četvorogodišnja i jednom trogodišnjem smeru. Upisano ih je 95. Direktor Milorad Karanović napominje da je najmanje interesovanje bilo za kombinovano trogodišnje odeljenje.

-Na smeru pekar i operater prehrambene industrije upisano je 17 uenika. Po 24 đaka imamo u odeljenjima gde su tehničar za hemijsku i farmaceutsku industriju, dok je na smeru medicinska sestra -tehničar upisano maksimalnih 30 đaka – precizirao je Karanović.

Smerova koji su bili na raspolaganju u sve četiri srednje škole sastavljen je u dogovoru sa Gradskom upravom,Filijalom nacionalne službe za zapošljavanje i Regionalnom privrednom komorom. Direktori ističu i da su dobro planirali upis s obzirma na to da će se u pojedinim srednjim školama u Adi, Senti i Novom Kneževcu gasiti deo odeljenja jer nemaju dovoljan broj upisanih.

 

 

 

IMG_20230706_100050

U dvorišnom delu Centra za stručno usavršavanja, gde se nalazi Park nauke, počela je izgradnja novog objekta. Trening centar odnosno učionica budućnosti imaće 150 kvadrata i upotpuniće aktivnosti i sadržaje kikindskog CSU. Ovo je najveća investicija od 2010. godine od kada je otvoren Centar.

-Trening centar moći će da koriste kompanije, ali i svi ostali koji imaju potrebu za dodatnim obrazovanjem, prekvalifikacijama i dokvalifikacijama – ističe Dejan Karanović, direktor CSU –  U našem gradu otvoren je veliki broj fabrika i biće ih još. Suočeni smo sa nedostatkom  radnika u pojedinim branšama i ovaj centar biće pravo mesto za obuke tako da će se još više smanjiti broj nezaposlenih.

Sredstva za izgradnju, 20 miliona dinara, dobijena su na konkursu Ministartsva prosvete. Posao će biti podeljen u dve faze.

-Ove godine završićemo grube radove, a naredne je planirano da kompletna investicija bude završena. Za opremanje budućeg Trening centra konkurisaćemo na IPA projektima prekogranične saradnje sa Rumunijom i Mađarskom. I naša premijerka Ana Brnbić zalaže se za dualno obrazovanje i sektor informacionih tehnologija, što nam je i dalo ideju za otvaranje centra za dodatno obrazovanje – napominje naš sagovornik.

Cilj je da se oforme i IT inkubatori. Pojedincima koji se bave informacionim tehnologijama biće ponuđen prostor, logistika i oprema kako bi otvorili firme u našem gradu.

 

-Zgrada koja se gradi imaće prizemlje i jedan sprat. Biće modernog izgleda i sa opremom koja će zadovoljiti sve potrebe budućih korisnika –  dodao je Karanović.

U proteklih nekoliko godina Centar za stručno usavršavanje dobio je 46 miliona dinara na projektima. Novac je iskorišćen za opremanje Parka nauke, Mejkres kluba, kao i aktivnosti vezane sa Centrom za promociju nauke i Pokrajinskim sekretarijatom za obrazovanje.

358506897_830495405378757_3279754390801969484_n

Oko 10 odsto stanovništva koje je alergično ili osetljivo na korove trava i drugih biljka alergično je na polen ambrozije. Stoga se već nekoliko godina mapiraju lokacije  na teritoriji Grada na kojima je raspostranjena ova biljka.


-Polen ambrozije može da rasprostire u krugu od 100 kilometra, tako da će uništavanje ovog korova početi ovih dana i trajaće do oktobra. Polen nam stiže i iz susedne Rumunije, a na nama je da na našoj teritoriji kontrolišemo i mehanički tretiramo ambroziju– saznajemo od Miroslave Narančić, sekretarke Sekretarijata za  zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj. – Obuhvatićemo površinu od oko 160 hektara na teritoriji grada, a pre mehaničkog uništavanja sva mesta su mapirana i zna se tačno gde je potrebno kositi.

Sugrađani treba da uređuju lokacije ispred svojih objekata i da se jednako brinu  o površinama u gradskom građevinskom rejonu i u ataru, odnosno da se ova korovska biljka uništi i na njivama pod usevima.
-Svi vlasnici, korisnici, pravna lica, preduzetnici, poljoprivrednici, staraoci i upravljači javnim putevima i vodotokovima, kao i fizička lica, u obavezi su da uništavaju ovu korovsku biljku uz primenu agrotehničkih mera, mehaničkim ili hemijskim putem. Ambrozija će se uništavati uz raskrsnice, saobraćajnice i na zapuštenim lokacijama – dodaje Miroslava Narančić.

Kolika je koncentracija polena u vazduhu sugrađani mogu da prate preko dve palinološke stanice u našem gradu. Njihova funkcija je da mere i identifikuju polen u vazduhu, što je veoma važno kako građanima koji imaju probleme sa polenskim alergijama, tako i lekarima za adekvatnu blagovremenu terapiju. Stanica prati polenska zrna u vazduhu tokom perioda cvetanja drveća, trava i korova od kraja februara do oktobra, a monitoring obavlja departman za biologiju i ekologiju novosadskog Prirodno matematičkog fakulteta. Rezultati svakodnevno mogu da se prate na sajtu Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine i na sajtu Grada.

djaci naslovna

Đaci generacije osnovnih i srednjih škola  bili su gosti Gradske kuće. Čestitajući im završetak jednog životnog razdoblja i početak novog gradonačelnik Nikola Lukač dodao je da je uspeh koji su postigli  na ponos kako njihovih roditelja, tako i Grada. Prvi čovek grada je posebno apostrofirao da bi voleo da se svi koji odlaze na fakultet, po završetku školovanja vrate u rodni grad. Zajedno sa članicom Gradskog veća Valentinom Mickovski uručio im je poklone lokalne samouprave.

-Vi ste budućnost Kikinde i Srbije i zadovoljstvo je biti u vašem društvu. Biti najbolji nije lako, ali vi ste trudom, radom, zalaganjem, učenjem i posvećenošću dali sve od sebe da to postignete – rekao je Lukač – Na nama je da damo sve od sebe da svim učenicima omogućimo najbolje uslove za rad, da prolaze kroz đačko doba nesmetano i bezbrižno, a vi nas motivišete da budemo još bolji i još odgovorniji. Na vama je da nam sutra pokažete put kako bi zajedničkim idejama Kikinda i Srbija bile još bolje mesto za život. Želim vam da, pre svega, budete dobri ljudi, da se borite za sebe, za svoju školu, da budete ponos svojih roditelja, nastavnika i grada.

Anđelija Knežević, najbolja je učenica Gimnazije „Dušan Vasiljev“.

-Puno znači da se trud koji smo svi ulagali prepozna i nagradi. Svi mi pamtićemo ovaj prijem koji pokazuje da Grad misli na nas. Školovanje nastavljam u Bremenu u Nemačkoj gde sam dobila punu stipendiju za studije psihologije – saznajemo od Anđelije Knežević.

Nikola Radujko, đak je generacije OŠ „Vasa Stajić“ iz Mokrina, a upisao je Tehničku školu, smer elektrotehničar računara.

-Uz rad, učenje i volju postižu se dobri rezultati. Čast mi je što sam primio poklon od gradonačelnika , a ovaj gest pokazuje da Grad  stoji iza nas i da nas podržava – rekao je Radujko.

Prijemu je prisustvovalo svih 17 učenika generacije, a Valentina Mickovski istakla je značaj postignutih rezultata.

-Da bi razvijali talenat i podsticali đake da što bolje uče, ulažemo u obrazovanje, ne samo u infrastrukturu, nego i u modernizaciju nastave – zaključila je Mickovska.

Učenici generacije na poklon su dobili mobilne telefone.

 

Sagorevanja engl

Knjige troje autora kikindske izdavačke kuće „Partizanska knjiga“ do kraja godine biće objavljene u prevodima na tri svetska jezika.

Roman „Kaplarovo igralište“ Vladimira Bulatovića u prevodu na arapski objaviće iranski izdavač „Ana Pol Publišing Haus“. Ovo je ujedno  prvi prevod neke od knjiga ovog autora.

Roman Jugoslav Ane Vučković, pored ogromne popularnosti na domaćem i regionalnom tržištu i već tri prevoda na engleski, nemački i makedonski jezik, pojaviće se u prevodu na grčki, ali i malteški.Tako će Ana Vučković postati prva srpska autorka čija knjiga je prevedena na ovaj egzotični evropski jezik.

Zbirku priča „Sagorevanja“ Srđana Srdića, objaviće isti grčki izdavač, a reč je o delu već objavljenom u Engleskoj 2018. godine. Za sinopsis ove knjige Srdić je svojevremeno nagrađen stipendijom Fondacije „Borislav Pekić“.

Podršku prevodima dela autora „Partizanske knjige“ pružilo je Ministarstvo kulture Republike Srbije.

LOVCI

Vetrozaštitni pojas, dužine šest kilometara na potesu takozvanog Bočarskog druma koji je posađen 2019. godine uz podršku Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine, predat je na održavanje Lovačkom udruženju „Kikinda“. Cilj je da  se očuva preko dve hiljade sadnica gorskog javora zasnovanog u dva reda.

-Po isteku ugovora o održavanju od strane grada, mi smo pomenuti deo atara predali kikindskim lovcima na period od pet godina u okviru pilot projekta – istakla je Miroslava Narančić, sekretarka Sekretarijata za zaštitu životnu sredinu, poljoprivredu i ruralni razvoj – Vetrozaštitni pojasevi imaju višestruku ulogu kako na poljoprivredno zemljište, samo tlo, tako i na  porast divljači. Oni stvaraju zelene oaze kakve smo nekada imali u samom ataru.

Predsednik Lovačkog udruženja „Kikinda“ Mladen Banjac dodao je da se oni o mladicama brinu od kraja prošle godine i da je ovakva saradnja sa lokalnom samoupravom uspostavljena prvi put.

-Zemljište koje se nalazi do drvoreda iskoristili smo da zasejemo proso koje služi za ishranu divljači, a  za dve godine planiramo da između drvoreda zasnujemo žbunasto bilje autentično za našu srednu. Nećemo ga kositi jer je ideja da se naprave nova staništa. Nijedno udruženje u Srbiji nije uspostavilo ovakvu saradnju sa lokalnom samoupravom – otkrio nam je Banjac.

Prilikom obilaska terena lovci zatiču polomljena i uništena stabla, ali i to da su poljoprivrednici posejali suncokret i kukuruz u samom drvoredu. Četiri metra od stabala je zemljište koje je u vlasništvu lokalne samouprave i to poljoprivrednici znaju.

-Ove godine nismo želeli da uništavamo zasnovane kulture, ali  na jesen će se teškim tanjiračama označiti zemlja pored drvoreda kako bi se napravila međa. Postaviće se i table upozorenja kako bi se sačuvala stabla. Svi oni koji se budu i dalje bahato ponašali biće procesuirani – pojasnio je Banjac.

Na ovom potesu zastupljeni su zec, fazan, lisica, šakal i srneća divljač  i već sada se raspituju lovci iz Rumunije, Mađarske, Francuske, Crne Gore i Austrije da dođu u ovo lovište na odstrel sitne i trofejne divljači. Kako nedostaje vode lovci su izbušili bunar, napravili desetak pojilišta, a do kraja godine biće izgrađena četiri veća i isto toliko manjih hranilišta u pojasu od šest kilometara. Ukoliko se saradnja pokaže kao dobra obuhvatiće i potes od Banatske Topole do Galada.

 

 

svinje

Prema podacima Uprave veterine Ministarstva poljoprivrede ugrožena i zaražena područja od afričke kuga svinja registrovana u 63 naseljena mesta među kojima su i lokalne samouprave u Srednjebanatskom i Južnobanatskom okrugu. Tim povodom u Gradskoj kući organizovan je zajedniči sastanak Saveta upravnog okruga i okružnog Štaba za vanredne situacije o  preduzimanju prevetivnih mera i aktivnosti u širenju afričke kuge na teritoriji Severnobanatskog okruga.

Siniša Filipović sa Veterinarskog instituta u Subotici istakao je da već duže vreme u čitavom regionu postoji problem sa afričkom kugom svinja. U Rumuniji su aktivna dva žarišta blizu granice, te je stoga i Kikinda u potencijalnoj  opasnosti od afričke kuge.

-Kako su i Rumunija i Mađarska pod ovom zaraznom bolešću, neminovno je da se afrička kuga svinja pojavi i kod nas. Dosta žarišta tokom prošle nedelje zabeleženo je u Banatu kod gazdinstava koja drže svinje. To je razlog što je Uprava za veterinu podigla stepen uzbune na makismalnu budnost u svim regionalnim i kriznim centrima i lovačkim udruženjima – kazao je Filipović – Bolest je specifična, vakcinacija ne postoji i jedina mera borbe je otkrivanje pozitivnih slučajeva nakon čega se radi depopulacija.

Farma „Kozare“ iz Banatskog Velikog Sela koja je u sistemu „Delta agrara“ ima između 10.500 i 11.000 svinja svakodnevno. Plan biosigurnosnih mera koji se odavno primenjuje, a najvažnije je podići svest zaposlenih.

-Farma nije pod jednim krovom, pa je to tačka rizika. Mesto gde su svinje je ograđeno žicom, svuda su postavljene dezobarijere za ljude i vozila. Postoji sistem najavljivanja poseta tako da ne može da uđe na farmu bilo ko. Ukoliko posetilac ima dozvolu da uđe prolazi kroz kupatilo gde se tušira, umesto svoje oblači garderobu sa farme i na ulasku u svaki objekat prolazi kroz niz dezobarijera. Isto tako na ulazu u svaki objekat imamo dezinfekciju koja je takođe obavezna – rekla je Vera Mandić, veterinarka na farmi „Kozare“.

Preventivno reagovanje je od velike važnosti jer se epidemija približava severnom Banatu. Nije pitanje da li će, nego kada će se bolest pojaviti.

-Na nama je da da upozorimo sve držaoce svinja, naročito, male proizvođače da obrate pažnju i da primenjuju sve preventivne mere – dodao je Miroslav Dučić, načelnim Severnobanatskog upravnog okruga – Situacija je ozbiljna, stepen pripravnosti je na najvišem nivou i treba svi da smo svesni toga.

Lovcima je savetovano da se pretrage terena obavljaju češće. Svi leševi koji se otkriju i sve odstreljene svinje treba da se ispitaju na zaraznu bolest i prijave veterinarskoj inspekciji.

 

img1749

KUD  „Mokrin“ organizovao je prvi dečiji festival folklora „Kolo vodi momče, a za njim devojče“. Nakon svečanog defilea na Varoškom trgu, u Domu kulture nastupilo je oko 200 dece iz kulturno-umetničkih društva: „Banat” iz Novog Kneževca, „Izvor“ iz Nakova, „Marija Bursać“ iz Banatskog Velikog Sela, „Aleksandrovo“, „Sveti Sava“ iz Čoke,  „Dr Tihomir Ostojić“ iz Ostojićeva, „Petar Kočić“ iz Novih Kozaraca, kao i domaćini.

Predsednik KUD-a „Mokrin“ Živko Ugrenović  istakao je da je  cilj festivala da se sačuva i neguje tradicija, pesme i igre koje su deo nas.

-Na nama je da podržimo decu koja su pokazala svu lepotu i raznolikost naše folklorne baštine. Učesnici su trudom , angožovanjem , a pre svega ljubavlju prema folklornom nasleđu, učinili ovaj festival jedinstvenim – rekao je Ugrenović.

Ovakvi festivali  su i prilika da se  deca iz drugih sredina upoznaju, druže i razmene iskustva. U KUD-u „Mokrin“ već planiraju sledeće izdanje dečijeg festivala i nadaju se da će postati prepoznatljiv događaj u kulturnom kalendaru regiona.

357348001_1568360233654096_5999835847597969901_n

Ekipa „Gardoš „3X3“ iz Beograda pobednik je sportskog takmičenja „Mamut Open 3h3 Kikinda“. Oni su u finalu savladali ekipu „3X3 Zemare“ iz Novog Sada. Turnir je održan na otvorenim terenima Sportskog centra „Jezero“ i okupio je ekipe iz cele Srbije. Nikola Cvetković , tim menadžer pobedničke ekipe podsetio je da su na prošlogodišnjem turniru bili drugi.

-Kikinda je naša druga kuća. Najbolji uspeh ostvarili smo upravo na ovom nadmetanju jer smo sebi postavili više ciljeve i sledeće godine branićemo ovu titulu – rekao je Cvetković – Kao pobednici obezbedili smo učešće u finalu završnog turnira Srbije koji će biti održan u septembru na Trgu republike u Beogradu. To nam je bila namera, jer sada sa manje opterećenja učestvujemo na ostalim turnirima.

Treći turnir u olimpijskom sportu 3h3 basketu  okupio je 17 ekipa u seniorskoj kategoriji, a takmičila su se i deca u kategoriji U14.

-Ne postoji bolja afirmacija ovog  sporta od turnira. Održavaju se od 2011. godine i obišli smo veliki broj lokalnih samouprava u Srbiji. U basketu 3X3 Srbija je šest puta bila svetski i četiri puta evropski prvak, a osvojena je i bronza na olimpijadi. Kikinda je deo naše turneje po Srbiji i nadamo se da ćemo nastaviti saradnju i u narednim godinama – istakao je Lazar Jakovljević, delegat KSS  za 3X3 basket u Srbiji.

Pokrovitelj „Mamut Opena“ je  Grad Kikinda,  a organizator Sportski centar „Jezero“.

-Izuzetan sportski događaj postaje tradicionalan u našem gradu, gradu sporta. Pored profesionalnih ekipa, posebno nam je drago što smo imali devet ekipa dece ispod 14 godina. Za njih i za budućnost sporta sve ovo i radimo – dodao je Pudar.

Ovom događaju prisustvovao je i gradonačelnik Nikola Lukač i Dragan Pecarski, član Gradskog veća, koji su i dodelili pehare i medalje.

-Basket 3X3 postaje sve popularniji sport, a turnir „Mamut Open 3h3 Kikinda“ postaje sve značajniji među profesionalnim ekipama. Kao domaćinu žao mi je što naša ekipa nije ostvarila bolji rezultat, ali prvoplasirana ekipa je zasluženo pobedila – precizirao je Lukač – Naredne godine trudićemo se da takmičenje podignemo na viši nivo i mislim da je vreme da turnir preselimo u centar grada.

Prvoplasirana ekipa osvojila je 100.000 dinara , drugoplasirani su dobili  20.000 dinara i opremu KSS, a trećeplasirani su se okitili  bronzom i opremom KSS.

Organizovano je nadmetanje u brzom šutiranju „trojki“ kao i takmičenju u zakucavanju. Ovogodišnji „Mamut Open“ je humanitarnog karaktera. Na samom događaju prikupljaju se sredstva za našeg malog sugrađanina Damjana Petrova i Udruženje građana „ Deca sa ahondroplazijom“. Osim donacija gledalaca i sredstva od kotizacije za takmičenje u brzom šutiranju trojki i zakucavanju biće usmerene u tu svrhu.