јануар 26, 2026

Aleksandra Djuran

nakovo-deponija

U Nakovu je organizovana akcija čišćenja divljih smetlišta, koja su  formirana na više lokacija. Član Saveta Mesne zajednice Branislav Čubrilo i gradonačelnik Mladen Bogdan na licu mesta uverili su se kako napreduje sanacija.

-Očišćena je lokacija koju zovemo „Mali gaj“. Na ovom mestu nastala je ogromna deponija i ona se nalazi praktično u selu jer je preko puta prve kuće. Uređeno je i drugo smetlište u selu. Ovom prilikom želim da apelujem na sve da ne bacaju otpad na mestima koja nisu predviđena za to. Selo treba da bude čisto, uređeno i lepo, jer mi živimo u njemu. Neophodno je da svi shvate da svi moramo da damo svoj doprinos kako bi Nakovo imalo zdravu okolinu, a stvaranjem divljih deponija to je nemoguće – istakao je Čubrilo.

Grad i Mesna zajednica posvećeni su da očuvaju životnu sredinu i preuzimaju odgovornost za uklanjanje postojećih smetlišta.

-Opsežnom akcijom lokalne samouprave i komunalnih inspektora rekultivišemo divlju deponiju u Nakovu, a uredićemo i sve ostale. Naš cilj je da sva sela, ali i lokacije u gradu budu očišćene od otpada i raznog smeća koje se bace. Apelujem na sve meštane sela i grada da ne stvaraju smetlišta. Svi koji vide da se otpad baca na mestima koja nisu predviđena za to treba da se odvaže i prijave nadležnim inspekcijama. Angažovanje mehanizacije i neophodnih resursa za uklanjanje smeća puno košta i važno je da svi budemo saglasni u tome da se ne dozvoli stvaranje divljih deponija. Verujem da svima ovo smeta i svi mi treba da se potrudimo da nam grad i sela budu što čistiji i lepši – precizirao je Mladen Bogdan.

Gradonačelnik Bogdan najavio je i češće kontrole kako bi se sprečilo nastajanje divljih smetlišta uz primenu zakonskih odredbi i kažnjavanje.

 

edjseg-mlade-zvezde-(3)

U organizaciji udruženja građana „Kekend“ u prostorijama KUD-a „Eđšeg“ organizovano je takmičenje mladih talenata „Tini Csillag“ odnosno „Mlade zvezde“.  Manifestacija je održana jubilarni, 10. put, a Vivijen Fazekaš iz „Kekenda“ ističe da su okupili decu i mlade iz Vojvodine.

-Imali smo 25 učesnika iz Kikinde, Sajana, Nove Crnje, Torde, Sente, Čoke i drugih mesta. Mlade zvezde od predškolskog uzrasta do osmog razreda osnovne škole priredile su nam odlično veče. Učesnici su recitovali pesme, govorili odlomke iz proznih dela, glumili, plesali, pevali, svirali. Naš osnovni cilj je da se družimo, ali i da se deca i mladi međusobno upoznaju i povežu – napomenula je Vivijen Fazekaš.

Melita Gombar, članica Gradskog veća prisustvovala je takmičenju.

-Manifestacija je prilika da deca pokažu svoj talenat i kreativnost, ali i svoju ljubav prema umetnosti. Značaj ovog takmičenja je i negovanje jezika, običaja i kulture Mađara.  Ujedno ovo je prilika da pokažu sve svoje talente, da steknu nove prijatelje i iskustvo – istakla je Melita Gombar.

Povodom „Halloweena“ svi učesnici imali su maske koje žiri ocenjivao. Novina je da je nastupio bend iz Subotice „Alompolgarok“ koji su uveličali ovo veče.

Pomoć u organizaciji takmičenja pružio je i Nacionalni savet mađarske nacionalne manjine.

A.Đ.

 

 

 

candles-1851176-1280

Pravoslavni vernici danas, 1. novembra obeležavaju Mitrovske ili jesenje zadušnice koje padaju uoči praznika Svetog Dimitrija Solunskog koji se praznuje 8. novembra. Zadušnice se uvek obeležavaju u subotu kao sećanja na Hristovo pogrebenje i smrt ali i nadu u vaskrsenje koje je čovečanstvo dobilo Hristovim vaskrsenjem.  Na bogosluženjima subota je dan za pomen svim mučenicima i upokojenima.

Na zadušnice se obilaze grobovi upokojenih srodnika i prijatelja ali pre izlaska na groblje u crkvama se vrši bogosluženje u ranim jutarnjim časovima nakon čega se služi opšti parastos. Vernici u hramove donose koljivo i spisak imena krštenih pokojnih koje žele da se pomenu tokom parastosa.  Ako su naši pokojnici sahranjeni daleko i nije moguće otići na groblje, uvek može da se ode u crkvu.

Na groblju se takođe može obaviti parastos, mada se najčešće čini mali pomen. Osveštava se žito, prekađuje grob i pale sveće za pokoj duša umrlih.

Na zadušnice se deli milostinja za duše pokojnih. Treba se setiti potreba onih kojima je i najmanja pomoć dobrodošla.

 

 

national-cemetery-3991441-1280

Vernici Rimokatoličke crkve danas, 1. novembra, obeležavaju Dan svih svetih, poznat i kao Sisvete koji je jedan je od najvažnijih katoličkih praznika.

Dan svih svetih posvećen je svim poznatim i nepoznatim svecima Katoličke crkve – ne samo onima koji su službeno proglašeni svetima, već i svim pravednicima i onima koji su živeli svetim životom. To je dan kada vernici izražavaju zahvalnost i molitvu za sve one koji su ušli u nebesku slavu.

Na današnji dan običaj je da se posećuju groblja, pale sveće, kao i da se odnosi cveće na grobove, održavaju se svete mise i molitve za pokojne. Iako je sledeći dan, 2. novembar Dušni dan, posebno posvećen molitvi za duše svih preminulih, već na Dan svih svetih posjećuju se groblja i odaje se počast pokojnicima.

pss-vocarstvo-predavanje-(4)

Predavanje na temu „Prerada voća i povrća na gazdinstvima kao izvor dodatnih prihoda“ organizovano je u Poljoprivrednoj stručnoj službi. O temi je govorila savetodavac Jelena Kljajić koja se osvrnula i na zakonsku regulativu koja se odnosi na takozvana mala poljoprivredna gazdinstva i o tome šta je neophodno da od proizvoda koje prerade ostvare i dodatni prihod.

-Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede donelo je pravilnik kojim je tačno utvrđeno ko može da prerađuje proizvode na gazdinstvu, koje uslove  moraju da ispunjavaju, kako izgleda kontrola kvaliteta, kako da sertifikuju proizvod. Procedura nije komplikovana i podrazumeva registraciju u Agenciji za privredne registre koja može da se odradi elektronskim putem. Upisuju se u centralni registar malih proizvođača poljoprivrednih proizvoda i tako stiču zakonsku mogućnost da prodaju sve što proizvedu – saznajemo od Jelene Kljajić.

Dva je načina prodaje proizvoda iz voćnjaka i povrtnjaka.

-Jedna je prodaja sa kućnog praga. Mahom su to manje količine i reč je o voću i povrću koje višak gazdinstvu koje ga je proizvelo i oni mogu da ga prodaju samo u svojoj sredini. Sa druge strane imamo i proizvođače sa malim proizvodnim kapacitetima koji imaju prostorije za preradu. Njihovi proizvodi mogu da se prodaju u čitavoj zemlji. Inspekcije proveravaju da li je gazdinstvo ispoštovalo proceduru propisanu Zakonom i Pravilnikom – istakla je naša sagovornica.

Kako navodi Jelena Kljajić na teritoriji grada ima dosta sugrađana koji se bave prodajom voća i povrća sa kućnog praga:

-Mali broj njih je registrovan i cilj je da im ukažemo da ne mogu da, na primer, skuvaju pekmez od voća koje im je preostalo i da ga prodaju, a da nisu upisani u APR-u.

Ovo je četvrta godina koja je, usled vremenskih uslova, bila loša za voćare, pogotovo za one koji imaju manje površine. Na teritoriji grada u ekspanziji je proizvodnja lešnika koji je i primarno voće jer zauzima najviše površina. Na drugom mestu je jabuka koja je takođe u organizovanoj proizvodnji. Kod individualnih proizvođača pored leske, koja je takođe dominantna, tu je i šljiva i sve više je zasada po dunjama.

Pokrovitelj predavanja je Pokrajinski fond za razvoj poljoprivrede.

A.Đ.

guzaljos-(1)

Ruskoselci, njih pedesetak, proteklog vikenda boravili su u mestu Apatfalva u Mađarskoj gde su učestvovali na manifestaciji „Gužaljoš“ koja je organizovana 22. put. Program je osmišljen radi promocije mađarske kulture i običaja. Sa svojim meštanima bio je i predsednik Saveta Mesne zajednice Rusko Selo Dušan Marjanović kojem je uručen takozvani „štap prijateljstva“.

-Sledeće godine domaćin „Gužaljoša“ biće Rusko Selo. Manifestacija okuplja Mađare iz četiri države i pet mesta koji su pobratimljeni. Čast nam je što ćemo moći da ugostimo učesnike iz Mađarske, Rumunije i Slovačke. Ovo je jedinstvena manifestacija i mi ćemo dati sve od sebe da bude i jedna od najboljih. Svake godine organizuje se u drugom mestu i 2026. je došao red na nas – istakao je Marjanović.

Stanovnici Ruskog Sela iz Srbije, Apača i Čanadapača iz Rumunije, Apatfalva iz Mađarske i Černi Broda iz Slovačke pobratimili su pre tri decenije. Iskren

– Manifestacija ima svoje korene i tradiciju, a svaka dalja saradnja sve više učvršćuje odnose našeg sela sa drugim mestima. „Gužaljoš“ traje tri dana i svako mesto predstavlja svoju tradiciju i običaje kroz folklor, pesmu, ples, glumu. Organizuje se i izložba rukotvorina koje neguju udruženja, tradicionalne hrane – pojasnio je naš sagovornik.

Planirano je da „Gužaljoš“ u Ruskom Selu bude organizovan u junu ili julu.

-Za naše meštane vrlo je važno negovanje kako srpskih , tako i mađarskih običaja. Upravo je ovakva manifestacija dobar primer da smo selo koje priznaje različitost u kulturi, jeziku i tradiciji. Ponosan sam što smo jedinstveni na teritoriji grada, pre svega, zbog dobrih odnosa u našoj zajednici. Rusko Selo važi za multikulturalnu sredinu , u kojoj se promovišu različitosti. Sledeće godine očekujemo između 250 i 300 gostiju koje ćemo, osim sa samim mestom upoznati sa svim znamenitostima na teritoriji grada, turističkim i istorijskim destinacijama – zaključio je Dušan Marjanović.

A.Đ.

 

sveti-luka

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas obeležavaju Svetog Luku. Jevanđelista Luka, bio je jedan od četvorice apostola. Po zanimanju lekar, bio je izuzetno obrazovan, sa velikim darom za slikarstvo.

On je naslikao tri ikone Bogorodice sa Hristom koje su postale uzor svim kasnijim ikonama majke Božije, pa se smatra osnivačem hrišćanskog ikonopisa.

Praznik je u našem narodu poznat kao Lučindan i česta je krsna slava. Obično se kaže: „ide Luka-eto vuka“ ili „sveti Luka sneg do kuka“, najavljujući zimu i snegove.

Kao svog zaštitnika slave ga i obrazovne ustanove. Poštuje se i kao zaštitnik medicine i farmacije, bolnica i apoteka, lekara, farmaceuta i bolesnika.

solarna-elektrana

Lokalna samouprava oglasila je rani javni uvid u Plan detaljne regulacije za izgradnju solarnih elektrana Nicco i GreenCo Energija  u Iđošu.  Pomenute kompanije su investitori  i obe imaju sedište u Beogradu.

Prostor se nalazi u vangrađevinskom području Iđoša i Kikindea, obuhvata poljoprivredno zemljište u privatnom vlasništvu, nekategorisane puteve i kanale, i prostire se na oko 34,82 hektara.

U okviru Plana predviđena je realizacija dva nezavisna infrastrukturna kompleksa solarnih elektrana sa instalisanom snagom do 10 MW svaka. Paneli će biti raspoređeni u blokove sa pristupnim putevima koji služe i kao koridori za srednjenaponsku mrežu koja će dovoditi energiju do transformatorskog postrojenja.

Postrojenja će biti opremljena potrebnom elektroenergetskom i komunikacionom infrastrukturom, dok se ne planira potreba za vodoprivrednom ili termoenergetskom infrastrukturom. Pristup do transformatorskog postrojenja omogućiće interna mreža puteva, sa priključcima na postojeći nekategorisani put.

Rani javni uvid traje do 13. novembra.

 

JELISAVAC-VOCNJAK

Poljoprivredna stručna služba sutra, 31. oktobra u 11 časova organizuje  predavanje „Prerada voća i povrća na gazdinstvima kao izvor dodatnih prihoda“.

Pokrovitelj je Pokrajinski fond za razvoj poljoprivrede, a održaće se u prostorijama PSS u ulici Kralja Petra Prvog 49.

Don`t copy text!