Aleksandra Djuran

predskolska-priredba-(5)

Priredbom, koja je autorsko delo vaspitača, u prisustvu gostiju, zaposlenih i prijatelja, Predškolska ustanova „Dragoljub Udicki“ obeležila je 70 godina postojanja i rada i 130 predškolstva u našem gradu. Program, započet himnom vaspitača, osmislio je kreativni tim i okupio je 60 predškolaca i tridesetak vaspitača.

-U priredbi su učestvovali mališani iz svih 18 vrtića koji rade u okviru naše Predškolske ustanove, hor naše ustanove, ali i hor vaspitača. Sami smo osmislili tekst, pesme i komponovali muziku. Uspeli smo u nameri da napravimo priredbu kakvu do sada nismo imali, da budemo originalni i da pokažemo bogatstvo naše sredine – istakla je Sandra Ludajić, glavni vaspitač.

Deca, koja su učestvovala u programu, predstavljala su svoje vrtiće, osobenosti i sredinu u kojoj žive i borave.

-Želja nam je bila da prikažemo svako selo i svaki deo našeg grada, da pokažemo bogatstvo različitosti. Pesme koje su izveli dečiji i hor vaspitača namenski su pisane. Naši sugrađani koji ne žive više u Kikindi uputili su nam čestitke, a prisetili su se i vremena koje su proveli u vrtiću. Tako su svoje uspomene sa nama i našim gostima podelili glumica Vesna Čipčić, pisac Miloš Latinović, dr Dragan Grujić, pedijatar, Ivan Golušin, voditelj, Aleksa Konstantinov, najbolji matematičar i Andrej Popović, najbolji fizičar – dodala je naša sagovornica.

Svečanost je bila prilika i da se na dostojan način isprate u penziju zaposlene u ovoj ustanovi.

A.Đ.

vrtic-pomocnikm-ministra-(1)

Povodom jubilarnih 70 godina postojanja i rada Predškolske ustanove „Dragoljub Udicki“ Milan Pašić, pomoćnik ministarke prosvete posetio je vrtić „Plavi čuperak“. Kako je obilazak upriličen na Dan prosvetnih radnika, 8. novembar, Pašić je najpre svim radnicima koji obrazuju decu i mlade čestitao njihov dan.

-Krajem avgusta, početkom septembra organizovan je regionalni sastanak sa svim predškolskim ustanovama u Srbiji na kom je razgovarano o aktuelnostima koji prate tekuću školsku godinu, ali je i istaknuto da je strateški cilj da se predškolsko i školsko obrazovanje naše dece svakoga dana unapređuje i prilagođava datim uslovima. Da je kikindska predškolska ustanova u tome uspela, ne samo ove, nego i prethodnih godina, govori i dobijena najviša ocena kojom je vrednovan njihov rad. Stoga je zadovoljstvo što sam se uverio da se sve ono što je napisano u izveštajima primenjuje u praksi. I lokalna samouprava prepoznaje značaj predškolskog vaspitanja i obrazovanja i najvažniji je partner zaposlenima u vrtićima. Drago mi je što je Kikinda među retkim lokalnim samoupravama koja je dostigla cilj naše zemlje da 96 odsto od ukupnog broja dece, bude upisano u vrtiće – rekao je Pašić.

Pomoćnika ministra sa način rada u kikindskim vrtićima upoznali su direktorica PU „Dragoljub Udicki“ Kristina Drljić, sa svojim timom, pomoćnica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski, Aleksandar Aćimov, član Gradskog veća i Vanja Radojkov, iz kabineta gradonačelnika. Dijana Jakšić Kiurski čestitala je svim zaposlenima značajan jubilej.

-Sedam decenija postojanja govore o godinama predanog truda i kvalitetnog rada u našoj predškolskoj ustanovi o čemu svedoče i izuzetni rezultati koje ustanova postiže u svim oblastima predškolskog obrazovanja. Kada postoje posvećeni vaspitača, dobri uslovi za zdravo odrastanje i obrazovanje dece, tada ni rezultati ne izostaju. Sa našim gostom razgovarali smo i merama populacione politike našeg grada, kao i potrebi da obezbedimo još prostora kako bi svi mališani boravili u vrtićima. Uz podršku pokrajinskih i republičkih institucija, koja ni do sada nije izostajala, sigurna sam da ćemo da li kroz proširenje kapaciteta ili izgradnju novog vrtića, doći do krajnjeg cilja – navela je Dijana Jakšić Kiurski.

Kristina Drljić podsetila je da se ove godine obeležava i 130 godina predškolstva u našoj sredini, tako da je ova godina u znaku ne jednog, nego dva značajna jubileja.

-U kikindskoj predškolskoj ustanovi duže od jednog veka vredno se radi i svi vaspitači kada počnu da rade prvo prihvataju savete starijih kolega, nakon čega nadograđuju svoj rad sopstvenim iskustvom. Svake godine sve više rastemo i ostvarujemo zavidne rezultate. Naša ustanova je oduvek centar predškolstva naše zemlje, tako je i sada kada već četiri godine sprovodimo novi program „Godine uzleta“, a bili smo prva ustanova u Banatu koja je ga je započela. Uz ogromnu podršku roditelja i lokalne zajednice postigli smo najbolji rezultat i naša ustanova ocenjena je najboljim ocenama u Banatu. Mi smo velika porodica koji radi na unapređenju naše profesije – kazala je Kristina Drljić.

Istaknuto je i da je uspehu doprinela i Visoka strukovna škola za obrazovanje vaspitača koja, takođe, već 70 godina obrazuje mlade za najlepši poziv. U kikindskoj predškolskoj ustanovi ima 1.600 dece, zaposleno je 260 radnika u 20 objekata od kojih je 18 vrtića.
A.Đ.

DCIM100MEDIADJI_0522.JPG

Ritejl park „Nest“ na uglu ulica Jovana Jovanovića Zmaja i Mihajla Pupina biće biće otvoren idućeg četvrtka, 14. novembra. Investicija je vredna više od šest miliona evra, a tržni centar prostiraće se na površini od oko 5.000 kvadratnih metara.

U tržnom centru radiće stotinak sugrađana, a od zakupaca tu će biti „Maxi“, „Sinsay“, „New Yorker“, „Sport vision“, „Planeta sport“, apoteka „Benu“, „Tehnomedia“, „Đak sport“, „Lilly“, „Pepco“, „Frida“, „Pet Zone“. Posetiocima će biti na raspolaganju i prostrani parking, kao i dečije igralište.

Pri kraju je i kompletna rekonstrukcija ulice Mihajla Pupina od Svetosavske do Zmaj Jovine. Novina je pešačka staza od Svetosavske ulice do Jovana Jovanovića Zmaja.
J. C.

bvs-crkva-(2)

Na crkvi Svetog Vasilija Ostroškog u Banatskom Velikom Selu počelo je malterisanje spoljnih zidova. Priprema za radove trajala je prethodnih mesec dana, ističe jerej Nemanja Milinković.

– Blagoslov za radove dobili smo od našeg visokopreosveštenog mitropolita Nikanora, a na praznik Svete Petke služena je Sveta Liturgiju i moleban za srećan početak svih radova koji nam predstoje. Osim malterisanja u planu je i spuštanje gromobrana, a i ugradnja rasvete – istakao je jerej Nemanja Milinković.

Deo sredstava i materijala za radove je prikupljen.

-Potrebna nam je kako novčana, pomoć u materijalu, ali i svaka druga pomoć. Koristim priliku da zamolim da svako uzme učešće u ovom svetom poduhvatu i da pomogne ko koliko može kako bi radove priveli kraju što pre – dodao je naš sagovornik.

Izgradnja crkve u Banatskom Velikom Selu započeta je 2006. godine. Za 18 godina izgrađen je objekat koji je i pokriven. Na objektu su prošle zime završeni limarski radovi i pošto se omalteriše spoljašnost će biti završena.

-U unutrašnjosti je takođe potrebno malterisanje zvonika i tri prostorije, krečenje, nakon čega ćemo hram ukrasiti polijelejem odnosno lusterom. Neophodno je i freskopisanje unutrašnjosti, za šta su neophodna znatna sredstva i ovaj posao sačekaće nekoliko godina – precizira jerej Milinković.

Liturgija se služi nedeljom, praznicima, a vernici mogu da prisustvuju i pred liturgiji odnosno službi subotom uveče. Bogosluženja su posećena i u proseku je tridesetak vernika.
Inicijativu za gradnju hrama u Banatskom Velikom Selu pokrenuli su meštani 1992, a 1995. godine dobijen je adekvatan prostor za gradnju hrama. Temelji su izliveni 2006, kada je i započeto zidanje hrama, koje je završeno 2012.godine.
A.Đ.

pecarosi-balkansko-(2)

Na 15. Jadranskom-podunavskom kupu – Balkanskom prvenstvu, ekipu Srbije predstavljali su članovi udruženja sportskih ribolovaca „Šaran“ iz Kikinde Zoran Popov, Zoran Kajla i Goran Tatomir. Osvojili su treće mesto u lovu šarana i amura. Takmičenje je održano na jezeru Mavrovica u Severnoj Makedoniji i okupilo je ekipe iz pet balkanskih zemalja Srbije, Makedonije, Bugarske, Slovenije i Albanije.

-Imali smo loše vremenske uslove, a borba je bila neizvesna do kraja samog kraja. Ovo je uspeh za nas lično, naše udruženje, ali i naš grad. Osim bronze, pehar za najveću ulovljenu ribu koja je težila 14,27 kilograma pripao je našoj. I sledeće godine očekuje nas takmičenje u srpskoj državnoj Prvoj ligi i na osnovu tog plasmana odlazi se na Svetsko odnosno Balkansko prvenstvo – rekao je Zoran Popov.

Pobednik je a ekipa „SO2“ iz Skoplja iz Makedonije sa ulovljenih 180,62 kilograma. Drugo mesto pripalo je ekipi „Mojo“ iz Bugarske sa ulovljenih 146,88 kilograma, a treće mesto osvojili su naši sugrađani sa ulovljenih 82,195 kilograma.

-Postoji mogućnost da naredne godine u Kikindi bude organizovana i dva kola državnog prvenstva koje ima ukupno četiri kola i za šta se zalažemo. Za dve godine očekuje nas i proslava 70 godina udruženja „Šaran“ koji planiramo da obeležimo kako dolikuje – dodao je Popov.

Sezona lova na šarana je pri kraju zbog zime, a revir je i dalje otvoren za lov grabljivica štuke, smuđa i soma. Krajem februara, početkom marta počinje nova ribolovačka sezona. Ribe ima dovoljno s obzirom na to da je početkom ove godine revir poribljen. Cilj je da se ribolovačko carstvo oplemeni sa većim ribama koje imaju više od 15 kilograma.

sastanak-korupcija

Gradonačelnik Kikinde, Mladen Bogdan, prisustvovao je sastanku direktora Agencije za sprečavanje korupcije Republike Srbije Dejana Damnjanovića sa predstavnicima lokalnih samouprava Srednjobanatskog i Severnobanatskog upravnog okruga. Skup je organizovan u Zrenjaninu.

-Ovakvi sastanci za nas predstavnike lokalnih samouprava značajni su jer možemo direktno da čujemo preporuke u vezi sa postupanjem prema Agenciji za sprečavanje korupcije i da na licu mesta dobijemo odgovore na dileme koje imamo od strane direktora agencije, kojem se u ime Grada Kikinde zahvaljujem na pruženoj podršci i savetima. Razmena iskustava između lokalnih samouprava je važna, kao i stalna komunikacija sa Agencijom zbog upoznavanja sa procedurama izrade potrebnih planova i poštovanja preporuka. Naša lokalna samouprava je  ažurana u dostavljanju svih potrebnih izveštaja Agenciji i tako će biti i u narednom periodu – istakao je Mladen Bogdan.

Izlažući pojedinostima Zakona o sprečavanju korupcije, Zakona o finansiranju političkih aktivnosti i Zakona o lobiranju, Dejana Damnjanović je ostalog rekao da su sastanaci organizovani i na teritoriji drugih okruga te da je razgovarano sa 60 predstavnika lokalnih samouprava, uz očekivanje da rezultat bude smanjen broj prijava, prekršaja ili kršenja zakona.

-Ova tri zakona imaju ozbiljan broj nadležnosti koje pripadaju Agenciji. Mi vodimo računa kako se funkcioneri odnose prema svom poslu i insistiramo da njihov rad bude javan i transparentan – naveo je Damnjanović.

Srednjebanatski okrug je sedamnaesti upravni okrug u kome je održan sastanak ove vrste sa ciljem da bliže upoznava predstavnike lokalnih samouprave sa temama iz oblasti prijave imovine i prihoda javnih funkcionera, sukoba interesa, novog ciklusa izrade planova integriteta, obuke o etici i integritetu, lobiranja, obaveza političkih subjekata.

Kao i na prethodnim sastancima, i ovom prilikom je otvorena diskusija, razmenjena su iskustava učesnika, što je u skladu sa nastojanjem Agencije da se saradnja sa lokalnim samoupravama permanentno unapređuje i postiže cilj usmeren ka sprečavanju korupcije.

A.Đ.

Zbog radova na električnoj mreži u subotu, 9. novembra, od 12 do 13 sati struje neće biti u Nemnjinoj ulici od Žarka Zrenjanina prema Prizrensko (pola ulice.

U slučaju ranijeg završetka planiranih radova, „Elektrodistribucija“ zadržava pravo da uključi napajanje korisnika pre planiranog vremena. I sto tako, u slučaju loših vremenskih uslova, radovi se mogu odložiti. Stoga se apeluje na korisnike za razumevanje.

foto-sns-300x225-(Large)

Gradski odbor Srpske napredne stranke u Kikindi najoštrije osuđuje necivilizacijski napad na prostorije Srpske napredne stranke u Novom Sadu, ali i uništenje državne i gradske imovine.

Ovim putem apelujemo na sve državne institucije i organe da od razjarene nahuškane rulje zaštite ljudske živote, ali i imovinu gradova i države, jer ovakvo anarhističko ponašanje opozicionih lidera mora biti najoštrije sankcionisano, stoji u saopštenju Gradskog odbora Srpske napredne stranke.

 

vakcinacija-grip-(1)

U ambulantama Doma zdravlja u toku je vakcinacija protiv sezonskog gripa. Na raspolaganju su dve vakcine „influvak tetra“ i domaća „torlak flu“ koju je proizveo Institut „Torlak“.

-Imunizacija je počela početkom oktobra i na pacijentima je da odaberu koju vakcinu žele da prime. „Influvak tetra“ pokriva četiri soja virusa protiv gripa, a „torlak flu“ tri. Do sada je 1.854 primilo „influvak tetra“, dok su se za domaću vakcinu odlučila 142 pacijenta – saznajemo od glavne sestre Doma zdravlja Mire Pećanac.

Preporuka je da se protiv sezonskog gripa zaštite rizične grupe, a na raspolaganju je 3.500 doza.

-To su hronični bolesnici sa poremećajima plućnog i kardiovaskularnog sistema, bubrežni bolesnici, dijabetičari, osobe sa oslabljenim imunitetom, deca koja su imuno kompromitovana, stariji od 65 godina. Imunizacijom je potrebno obuhvatiti i osobe smeštene i zaposlene u gerontološkim centrima i ustanovama socijalne zaštite, kao i zaposlene i smeštene u ustanovama koje obavljaju zdravstvenu delatnost, kao i osobe zaposlene u javnim službama koje su u riziku – dodala je naša sagovornica.

 

 

Da bi se postigla zaštita neophodno je dve do tri nedelje nakon vakcinacije. Grip još uvek nije registrovan, ali sa hladnim vremenom primetan je veći broj onih koji se žale na oboljenja sličnim gripu.

A.Đ.

 

tirodini-karcinom-(3)

Društvo lekara Vojvodine srpskog lekarskog društva, Sekcija za nuklearnu medicinu, organizovalo je stručno predavanje na temu „Diferentovani tiroidni karcinom“. Kikindskim lekarima o pomenutoj temi govorila je profesorka dr Jasna Mihailović, dok je profesor dr Milan Ubavić, vlasnik „Medlab“ laboratorije ukazao na značaj pripreme pacijenata za laboratorijske analize.

Ova bolest javlja se tri puta češće kod žena, nego kod muškaraca, a ukoliko se karcinom štitne žlezde što pre dijagnostikuje šanse za izlečenje su velike.

-Zadnjih godina tiroidni karcinom je učestao i prema podacima registra za rak za 2021. u toj godini imali smo oko 400 novootkrivenih karcinoma. Važno je govoriti o učestalosti nodusne strume štitaste žlezde iz koje može da dođe do karcinoma. Važna je dijagnostika i da se pacijenti, ukoliko primete oteklinu na vratu, jave lekaru. Nakon pregleda lekar će odrediti da li je neophodna detaljna dijagnostika u kojoj se koristi ultrazvuk. Patohistološki nalaz, nakon punkcije nodusa, je taj koji će nam reći da li ima sumnje na malignitet. Ukoliko ona postoji tada se obavlja operacija. Pacijenti koji se na vreme jave i postavi im se prava dijagnoza na vreme, u 90 odsto slučajeva se i izleče. Moj savet je da žene jednom godišnje obave ultrazvuk štitne žlezde – istakla je dr Jasna Mihailović i dodala da je dosadašnje iskustvo pokazalo da ako se bolest javi u dobu preko 55 godina obično ima lošiji tok, a kada mlađi obole imaju bolju prognozu.

Dr Dušan Lujanov, neuropsihijatar i predsednik Društva lekara Vojvodine srpskog lekarskog društva podružnice u Kikindi, napominje da su članovi svi lekari i da je osnovni cilj društva edukacija doktora što je i zakonska obaveza. Bez usavršavanja i kvalitetnih predavanja ne mogu se obnoviti licence.

– Epidemija je poremećaj rada štitne žlezde i pre samo desetak godina bila je retka pojava. Bolest se sve češće javlja i neretko se dijagnostikuje kod mladih ispod 30 godina – napomenuo je dr Lujanov.

A.Đ.