September 10, 2026

Aleksandra Djuran

SLINAVKA-UPRAVA-ZA-VETERINU

Povodom pojave zarazne bolesti slinavka i šap u Mađarskoj u Kikindi je održan sastanak Regionalnog kriznog centra za sprečavanje pojave, praćenje kretanja i kontrole naročito opasnih zaraznih bolesti, za epizootiološko područje Zrenjanin. Boban Đurić, načelnik odeljenja za zdravlje životinja Uprave za veterinu obraćajući se prisutnim stočarima, veterinarima, ali i predstavnicima nadležnih republičkih, pokrajinskih i lokalnih službi, istakao važnost preventivnih mera radi zaštite od pomenutih bolesti.

-Slinavka i šap je ozbiljna bolest papkara od koje prvenstveno obolevaju goveda, kao i ovce, koze i svinje. U Srbiji, do sada, nije registrovan nijedan slučaj pomenute zarazne bolesti, ali kako u Mađarskoj ima šest žarišta, moramo se zaštiti od unosa virusa – rekao je Đurić.

Najvažnije od svega su bio sigurnosne preventivne mere. Stočari moraju da povedu računa o kretanju životinja, da na farmama postave dezo barijere koje bi sprečile unos.

-Bolest se može preneti direktno ili indirektno, a štete su ogromne. Simptomi su poremećaj opšteg zdravstvenog stanja, pojava ranica i mehurića na jeziku, papcima, vimenu, smanjena mlečnost, povećano lučenje pljuvačke. Mortalitet nije velik, ali je potentnost virusa izuzetna. Prilično je otporan i može da se širi preko zaraženih predmeta, kontaminiranih vozila, hrane, vode i ljudi koji su bili u kontaktu sa inficiranim životinjama. Šteta je ogromna, jer se zabranjuje promet životinja, a u domaćinstvu gde se pojave slinavka i šap stoka se mora neškodljivo ukloniti – pojasnio je Boban Đurić.

Sastanku je prisustvovao i Mladen Bogdan, gradonačelnik koji je precizirao da je bitno da se lokalna samouprava na vreme pripremi za situaciju kada postoji ozbiljna pretnja zarazne bolesti.

-Preduzeće se sve neophodne mere kako bi predupredili slinavku i šap. Lokalna samouprava je ozbiljno shvatila potencijalnu opasnost zbog blizine granice sa Mađarskom i na vreme će se reagovati da bi zaštitili naše stočari. Svi zajedno, tu smo da pomognemo. Stočari na teritoriji grada u nama imaju odgovornog partnera i sam skup pokazuje koliko vodimo računa o njima. Kao poljoprivredni kraj imamo dosta farmera i želimo da sprečimo pojavu zarazne bolesti – naveo je gradonačelnik Bogdan.

Uprava za veterinu postavila je dezo barijere na ulazu u zemlju, na graničnom prelazu Horgoš, formiran je operativni štab na nivou države, a formiraju se i regionalni centri za slinavku i šap. Na predlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede uspostavljena je SOS liniju u okviru Uprave za veterinu. Putem broja telefona 011/311-7100 građani mogu da se informišu o samoj bolesti slinavka i šap, merama prevencije i postupanju u slučaju sumnje na zarazu, a sve u cilju pravovremene reakcije i sprečavanja nastanka i širenja bolesti.

A.Đ.

djaci u skoli

Prolećni raspust će ove godine za učenike u Srbiji biti podeljen na dva dela.

Prvi počinje od 16. do 21. aprila, i tada će  đaci imati ukupno šest dana odmora zbog uskršnjih praznika. Nakon toga, u klupe se vraćaju 22. aprila.

Mini odmor sleduje i za Međunarodni praznik rada, 1. maj. U školu, tako, neće ići još četiri dana 1, 2, 3. i 4. maja.

Odmah nakon prolećnog raspusta, tačnije 5, 6, 7, 8. i 9. maja, po prvi put ove godine biće održana i Nedelja sećanja i zajedništva, posvećenja sećanjima na dva masovna ubistva  u OŠ “Vladislav Ribnikar” i Duboni i Orašju, koja su se dogodila 3. i 4. maja 2023. godine.

IMG-5f0bff90ddf19ff8453b9222623ada27-V-(1)-(1)

Istorijski arhiv Kikinda organizuje predavanje magistra Ognjena Karanovića, stručnog saradnika i arhiviste u Rukopisnom odeljenju Matice srpske i direktora Centra za društvenu stabilnost, pod nazivom „Značaj i nasleđe Svetozara Miletića”.

Predavanje će se održati u četvrtak, 17, aprila, sa početkom u 18 časova u svečanoj sali Kurije.

radijator

JP „Toplana”  obaveštava korisnike da će sutra, 15. aprila, zvanično biti završena grejna sezona 2024/2025.

Shodno gradskoj odluci o proizvodnji i distribuciji toplotne energije sa izmenama i dopunama službe ovog preduzeća biće u pripravnosti, pratiti spoljne temperature i u skladu sa istim, kada za to bude bilo potrebe isporučivati toplotnu energiju, shodno Odluci, koja predviđa da će se  od 16. aprila  do 10. maja objektima, koji su priključeni na sistem daljinskog grejanja, isporučuje toplotna energija tokom dana kada RHMZ prognozira u 21 čas temperaturu nižu od 12 stepeni Celzijusa  uzastopno tri dana.

kolaci-bvs-(2)

Vredne Velikoselke su u nedelju organizovale petu „Kolačijadu“. Meštanke Banatskog Velikog Sela umesile su slane i slatke kolače koje su deca prodavala na lokalnoj pijaci. Kako saznajemo od Slavice Vujović iz ovog sela učestvovalo je 25 mlađih i starijih osnovaca.

-Deca u prodavala kolače koje su pripremile njihove mame i bake. Cilj naše akcije je da pomognemo deci. I ove godine odazvao se veliki broj meštana, a posebno želim da se zahvalim svima koji su se potrudili i napravili kolače – kaže naša Slavica Vujović.

Novac koji je sakupljen biće iskorišćen na pravi način, a kako podseća naša sagovornica prošle godine utrošen je na pripremu uskršnjih paketića za mališane

-Ove godine prikupili smo 85.100 dinara. Sva sredstva iskoristićemo za obnovu narodnih nošnji za našu decu koja su članovi Kulturno umetničkog društva „Marija Bursać“, kao i za kupovinu baletanki za nastupe i probe. Nošnje su stare i pohabane i vreme je da se zanovi – dodala Slavica Vujović.

A.Đ.

 

dance-n-soul-takmicenje-(2)

Plesna škola „Dance N Soul“ učestvovala je na 20. „Dance fusion“ plesnom festivalu  u Zrenjaninu sa četiri grupe i troje solista. Grupa „Srebrne šljokice“ uzrasta od četiri i pet godina osvojila je prvo mesto u open stilu. „Ciklama šljokice“ su osvojile prvo mesto u stilu street jazz, dok su i stom stili prvoplasirane bile i „Zelene šljokice“. „Ljubičaste šljokice“ su osvojile drugo mesto u open stilu.

Uspeh su ostvarile i solistkinje. Manja Injac je osvojila prvo mesto u akro stilu, Anđela Vasilev bila  je treća džez  stilu, a isto mesto osvojia je i Sofija Nikić  u open stilu.

-Prepuni smo utisaka, deca su se fenomenalno provela i opet smo pokazale da se rad i trud isplati – istakla je Mirna Krnić iz pomenute plesne škole.

VRTICI-UPIS

Predškolska ustanova „Dragoljub Udicki” raspisala je konkurs za upis dece u jaslene i grupe od tri godine do polaska u školu za školsku 2024/2025. godinu. Prijem zahteva traje od 15. aprila do 15. maja.

-U jaslenu grupu upisuju se deca rođena 2024 i 2023. godine koja će od 1. septembra imati najmanje 12 meseci, u vrtićke grupe deca rođena 2022, 2021. i 2020. godine, dok se u pripremne predškolske grupe upisuju mališani rođeni od 1. marta 2019. do 28.februara 2020. godine. Zahtev za upis dece u vrtić sa potrebnom dokumentacijom podnosi roditelj, odnosno drugi zakonski zastupnik deteta elektronskim putem, putem eUprave, eVrtić ili lično u ulici Dositejeva 43, svakog radnog dana od 8 do 12 časova, kao i u svim seoskim vrtićima – saznajemo od direktorke PU „Dragoljub Udicki“ Kristine Drljić.

U 18 vrtića upisano je 1.600 dece i svi kapaciteti su popunjeni. Prednost prilikom upisa imaće mališani čija oba roditelja su u radnom odnosu, pre kriterijumima za utvrđivanje prioriteta koji su u skladu sa zakonom i propisima.

Zahtevi podneti posle konkursa i tokom radne 2025/2026. godine biće razmatrani naknadno.
Preliminarne liste upisane dece biće objavljene 2. juna na oglasnoj tabli po vrtićima i u zgradi Uprave. Rok za predaju prigovora je od 3. do 10 juna. Prigovor primljen van navedenog roka biće odbačen i neće se razmatrati, a podnosi se putem pošte ili lično u zgradi

Predškolske ustanove „Dragoljub Udicki“. Prigovorima će se razmatrati od 11. do 18. juna.
Direktor ustanove, nakon isteka roka za odlučivanje o prigovoru, objavljuje konačnu listu upisane dece u Ustanovu. Više informacija o upisu može se pronaći na sajtu predskolskakikinda.edu.rs .

A.Đ.

svenarodni-skup-(3)

U okviru Svenarodnog sabora u Beogradu „Ne damo Srbiju“ u organizaciji Pokreta za narod i državu u nastajanju podršku su pružili i Kikinđani. Prisutni, kojih je bilo u velikom broju, su imali priliku da na štandu Turističke organizacije grada uživaju u slanim i slatkim đakonijama, ali i da se upoznaju sa proizvođačima iz našeg grada.

-Rado smo se odazvale pozivu da učestvujemo na saboru i predstavimo našu gastronomsku tradiciju. Pre svega, pripremile smo ono po čemu smo prepoznate, a to je štrudla sa makom, makovnjača. Donele smo i krofne, posne štangle, kifle, projice, vanilice. Uz pomoć članice Gradskog udruženja žena „Kikinda“ pripremile smo više od 120 kilograma raznih slanih i slatkih specijaliteta. Nije bilo lako, ali nam je drago što smo na ovaj način podržale ovaj skup. Svi koji su prišli našem štandu bili su raspoloženi, sa osmehom na licu, prava svečarska atmosfera – istakla je Radojka Vujadinov, predsednica Etno građanskog udruženja „Suvača“.

Saboru je prisustvovao i gradonačelnik Mladen Bogdan sa saradnicima i sugrađanima koji je zahvalio, pre svega, vrednim sugrađankama koje su pripremile banatske specijalitete.

-Na svima nama je da pokažemo koliko volimo i koliko brinemo o našoj Srbiji i našem narodu, a ovo je jedan od načina. Čuvamo našu tradiciju i želeli smo da svim prisutnima pokažemo, barem delić onoga što naša Kikinda ima. Želim da se zahvalim svima, a pre svega našim sugrađankama koje su više dana pripremale specijalitete koje smo ponudili prisutnima. Hvala i preduzetnicima jer nam je cilj da promovišemo Kikindu i sve njene turističke i privredne potencijale. Svi zajedno ovde smo da pružimo podršku Srbiji i predsedniku Aleksandru Vučiću i da poručimo da je najvažnije da čuvamo našu zemlju – rekao je Bogdan.

 

kolacijada-bvs-(1)

Meštanke Banatskog Velikog Sela danas, nedelja, u 16 sati organizuju petu „Kolačijadu“. Kako saznajemo od Slavice Vujović iz ovog sela kolači se prodavati na pijaci.

-Deca prodaju kolače koje pripreme mame i bake. Pozivam sve koji mogu da dođu i podrže našu akciju. Odazove se veliki broj Velikoselki i onima koji dođu potrebna je dobra volja i ambalažu u koje će staviti kolače – kaže naša sagovornica.

Sva prikupljena sredstva vratiće se deci.

-Novac koji se prikupi tokom akcije utrošićemo na obnovu narodnih nošnji za našu decu koja su članovi Kulturno umetničkog društva „Marija Bursać“, kao i za kupovinu baletanki za nastupe i igranje – dodala Slavica Vujović.

I za male prodavce biće pripremljen slatki sto kako bi se počastili.

A.Đ.

lazarica-(4)

Ulice u Kikindi i okolnim selima ove večeri obasjavale su vatre Lazarice. Deca su sa nestrpljenjem čekala da padne prvi mrak, kako bi mogli da preskaču vatru. Pale se tulaj, slama, grane.

Dečija graja praćena budnim okom starijih čula se i u Hramu Svetih Kozme i Damjana gde se okupio veliki broj sugrađana. I Tara Bilić jedna je od onih koji su preskakali Lazaricu.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski)

-Dolazim svake godine. Volim ovaj običaj. Okupio se veliki broj mojih drugara i nije nam strašno da preskačemo ni veliku vatru – kaže Tara.

Stojan Pejić zajedno sa trogodišnjom ćerkom Tarom, takođe je bio deo okupljene svetinje.
-Svake godine smo ovde, kod Hrama Svetih Kozme i Damjana. Poštujem tradiciju koju su me naučili moji, a sada je prenosim na svoju ćerku. Zajedno smo preskakali vatru – dodao je Pejić.

 

U Prizrenskoj ulici zatekli smo Bukvine, Telečke, Zavišiće, Linjačke, komšije koji zajedno svake godine pale vatru.

-U paljenju Lazarice učestvuje čitav komšiluk – kaže baka Irenka – Ja sam odrasla u Mokrinu i tamo je ovaj običaj uvek bio jako posećen. Na svakom ćošku bilo je vatri i osim mladih, tu su bili i stariji. Spremale su kokice i krofne obavezno, a stariji bi popili po koju rakiju.

I danas je tako, dok mladi preskaču vatru, stariji Kikinđani druže se uz krofne, kokice i rakiju. Tako je bilo i ispred kuće Vladimira Živojinova iz ulice Cara Dušana.

-Mi ovako obeležavamo svake godine Lazaricu. Čistimo krtog iz dvorišta, pa palim tulaj, grane, slamu po starom običaju. Zna se da je petak veče pred Vrbicu mesto okupljanja naša kuća.

Deca su jedva čekala da padne mrak i da upalimo vatru. Sa nama su ćerkine drugarice iz škole, komšije. Kokice su obavezne, a svi donesu po nešto tako da deca pored preskakanja vatre uživaju i u slatkim i slanim đakonijama – otkrio nam je Živojinov.

Paljenje vatri Lazarica svake godine pada u petak, sedam dana pre Velikog petka za pravoslavne vernike. Nekada se verovalo da preskakanje upaljenih snopova kukuruza, grana, slame, tera zle duhove, veštice i bolest.

A.Đ.