Aleksandra Djuran

autoprevoy-kikinda-(4)

U Javnom preduzeću „Autoprevoz“ zadovoljni su kako su završili proteklu, 2024. godinu. Kako ističe direktor Dragan Knežević, bilo je teško s obzirom na makroekonomsku nestabilnost. Prioritet u tekućoj godini biće nastavak investiranja u vozni park.

-U protekle dve godine kupili smo devet autobusa, a da bismo privukli nove poslove, prvenstveno u turizmu, neophodno nam je još vozila. Turističke agencije neće da razgovaraju sa firmama koje im nude autobuse starije od deset godina i na nama je da učinimo sve da ne propustimo razvojnu šansu vezanu za vožnju na daljim destinacijama. Planom poslovanja predviđena je kupovina minimalno pet autobusa za šta je opredeljeno 400.000 evra. Reč je o vozilima visoke turističke klase, a do kraja nedelje dolazi nam i prva agencija sa kojom očekujemo da potpišemo ugovor da tokom čitave sezone prevozimo putnike do Grčke. Kako je tržište zapadne Evrope nestabilno, još uvek ispitujemo situaciju i tek pošto prikupimo sve podatke raspisaćemo tender – dodaje naš sagovornik.

Najpre je u oktobru 2022. godine kupljeno pet „Manovih“ autobusa visokog turizma. Od tog broja četiri imaju treću osovinu koja daje udobnost putniku i svi oni su 2011. i 2012. godište sa jako malo pređenih kilometara. Sada se došlo do toga da se oko 80 odsto učenika koji idu na ekskurzije vozi „Autoprevozom“. Prošle godine konkurenti kikindskog javnog prevozničkog preduzeća beogradska „Lasta“, vršački „Stup“ prestale su sa radom. Deo firmi, posle restrukturiranja, polako izlaze iz linijskog prevoza poput „Bečej prevoza“ i zrenjaninski „Net busa“. Kikinda gravitira ka ovim autobuskim stanicama i prošle godine pojavio se ozbiljan problem sa dodatnim autobusima.

-Mi smo isključivo kikindski prevoznik i naš interes je da prevozimo naše meštane do Beograda, Novog Sada i Subotice. Dešavalo se da dođemo do Bečeja gde nas na stajalištu dočeka 40 ljudi, a ranije ih je bilo četiri ili pet. Kolegama iz Bečeja linijski prevoz nije isplativ jer isključivo rade ugovorene prevoze, a slična je situacija sa Zrenjaninom. Moj stav je da nijedan putnik, posebno dete, neće ostati bez mesta kada krene za Beograd ili Novi Sad. Problem nastaje kada deca krenu iz pomenutih gradova ka Kikindi. Putnici iz Bečeja i Zrenjanina pokupuju karte pre naše dece i zauzmu im mesta. Niko od nas ne može da zna koliko ima prodatih karata za Kikindu, jer te informacije nisu dostupne. Stoga smo tražili sastanak sa kolegama iz Bečeja i Zrenjanina kako bi se informisali koje linije voze kako bismo organizovali vozila u špicevima. Udar na „Autoprevoz“ je velik i trudimo se da rešimo ovu situaciju. Nadležno Ministarstvo pojačaće kontrolu da li se i koje linije voze – pojasnio je Dragan Knežević.

Firma koja postoji od 1946. godine još uvek nema svoju radionicu. Dugo godina ona se nalazila u nekadašnjoj „Špediciji“, a sada je u zakupu u „Graditelju“.

-Naš cilj je da se konačno „skućimo“. Postoje dva adekvatna objekata u nekadašnjoj kasarni. Jedan bi služio kao garaža bio bi isključivo za popravke. Ideja je da sve autobuse izmestimo u kasarnu i da na autobuskoj stanici bude samo koliko mu treba da pokupi putnike ili ih doveze. Drugi prostor iskoristili bi za perionicu, a struju koje nema, rešili bi sa izgradnjom mini solarne elektrane. U planu je i da saniramo plato na samoj stanici i da na mestima gde su parkirani autobusi budu peroni za polaske za međugradsku vožnju – naveo je Knežević.

Dugoročan plan je kupovina autobusa na metan. Problem je što u Kikindi nema gde da se toči ovaj gas.

-Razgovarali smo sa lokalnom samoupravom i intenzivnom tražimo investitora koji će uložiti sredstava u stanicu na metan. Računamo da ćemo u 2026. godini moći da kupimo 10 autobusa na metan čime bi značajno uštedeli na gorivu jer je metan stotinak dinara jeftiniji od dizela kog trošimo oko 50.000 litara mesečno. Tu je i ekološki efekat jer ćemo značajno smanjiti emisiju CO2 gasova, čemu se teži u čitavom svetu – zaključio je direktor JP „Autoprevoz“.

JP „Autoprevoz“ na platnom spisku ima 114 radnika. Ova firma ima 35 autobusa i više mini buseva.

A.Đ.

melodianum-peti-(4)

Međunarodni festival horova „Melodianum“ počeo je večeras u svečanoj sali Narodnog muzeja. Na petom festivalu u organizaciji Kulturnog centra u Kikindi i pod pokroviteljstvom lokalne samouprave i Pokrajinskog sekretarijata za za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama i „Vojvodina uživo“ učestvuju horovi iz naše zemlje i iz Makedonije, Slovačke i Rumunije.

„Vračarski solisti“ iz Beograda otvorili su „Melodianum“, potom su se publici predstavili i članovi i Gradskog hora iz Bečeja, šabačkog „Prvog pevačkog društva 1905“ i hor Zapadnog univerziteta iz Temišvara. Prvi put u Kikindi je ženski omladinski hor iz Slovačke.

-Videli smo znamenitosti Kikinde i mogu samo da konstatujem da je grad divan sa puno lokalne istorije. Sa nama je došlo 28 članova hora i predstavili smo se slovačkim nacionalnim kompozitorima, narodnim slovačkim pesmama, a pevali smo i numere kompozitora 20. veka. Otpevali smo i dela koja su napisali moje prijateljice Ana Kurekova i Marija Jašurdova, koja je napisala i slovački balet – saznali smo od Zuzane Birbakove, dirigentkinje iz Slovačke.

Univerzitetski hor „Mirče Acev“ iz Skoplja bio je apsolutni pobednik prvog „Melodianuma“.

-Sada smo tu i predstavili smo se uživo kikindskoj publici koja odlično poznaje horsku muziku – navela je Jasmina Georgevska Karo, dirigentkinja hora iz Makedonije. – Grad je divan, a naši domaćini su izuzetno gostoprimljivi. Prošle godine proslavili smo jubilej, 80 godina postojanja i rada. Izveli smo raznovrsni program od ozbiljne do popularne muzike pop rok
Odabir učesnika pripao je stručnom žiriju na čelu sa dr Biljanom Jeremić, dirigentkinjom hora „Atendite“.

-Horovi koji nastupaju, svako u svojim kategorijama: mešoviti, kamerni, ženski, muški, dečiji su najbolji su u okruženju. Prateći njihova dostignuća i nagrade koje su osvajali na takmičenjima na kojima su učestvovali, bili su kriterijumi za nastup u Kikindi. Dirigenti su imali slobodu da odaberu numere kojima će se predstaviti na „Melodianumu“ i zaista je veliko zadovoljstvo ugostiti sve ove vrsne horove koji će, sigurna sam, sugrađanima prirediti uživanje u muzici – dodala je dr Jeremić.

Nastupi će biti upriličeni i u subotu i nedelju od 18 sati, u sali Narodnog muzeja odnosno u Hramu Svetih Kozme i Damjana.

-Festival „Melodianum“ počeo je kada je sve stalo, što nas čini drugačijim od ostalih. Prve dve godine bio je onlajn, a ovo je treći put da imamo uživo nastupe. Koncept se vremenom menjao. Kada je bio onlajn bio je takmičarskog karaktera, a sada je revijalnog i svi koji su učesnici su i pobednici odnosno svi su nosioci zlatne plakete. Ove godine učestvuje deset horova i svaki je poseban na svoj način. Drago nam je što svake godine rastemo i nadamo se da ćemo i narednih godina ugostiti mnoštvo odličnih horova – rekao je v.d. direktor Kulturnog centra Marko Markovljev.

Drugog dana nastupaju Gradski dečiji hor Kulturnog centra u Zrenjaninu, Akademski hor „Mirče Acev“ iz Skoplja, zatim gošće iz Slovačke, Hor devojčica „Young Voices” iz Bratislave, Muška vokalna grupa „Kanon“ iz Kragujevca, i, na kraju večeri – domaćini, Hor Kulturnog centra Kikinda „Atendite” Trećeg dana je koncert novobeogradskog Omladinskog hora Crkve Svetog Vasilija Ostroškog.

A.Đ.

sednica-jezero-(3)

Kikinda nije stala ovog 24. januara – Kikinda radi, poručio je za skupštinskom govornicom gradonačelnik Mladen Bogdan na 7. sednici Skupštine grada koja je održana bez prisustva odbornika opozicije.

-Odsustvo opozicije je još jedna slika i prilika svega što vidimo ovih dana, a to je licemerje, idemo da obustavimo, idemo da stanemo, idemo da štrajkujemo. Sve što smo radili i radimo, govorili smo i govorimo sve smo ispunili. Kikinda se, uprkos problemima, razvija i raste i na nama je da se zajedno postaramo da tako bude i u budućnosti. Svi mi, došli smo na svoja radna mesta, jer hoćemo da radimo i da se borimo za našu Kikindu. Nećemo stati, niti ustuknuti pred onima koji žele da sve stane. Nastavićemo da radimo, imamo još puno posla i niko nas neće zaustaviti u našim težnjama da ostvarimo sve zacrtano za lepšu, bolju i uspešniju Kikindu – istakao je gradonačelnik Bogdan.

Odbornik Nikola Lukač postavio je pitanje:

-Da li Skupština može da donese odluku da odbornici koji su odbili da dođu na zakazanu sednicu ostanu bez odborničkog dodatka jer svesno ne dolaze i ne žele da rade? Znamo da Srbija ne sme da stane, da mora da se radi i gradi – pitao je Lukač.

 

I predsednik Skupštine grada Dušan Popeskov zahvalio je prisutnim odbornicima što su uvek na raspolaganju građanima i što im je primarno da rade.

Sednica je imala samo jednu tačku dnevnog reda jer je Sportski centar „Jezero“ dostavio zahtev za pribavljanje saglasnosti na Odluku o izmenama i dopunama Statuta. Statutom Kulturno – sportskog centra „Jezero“ regulisani su firma i sedište, delatnost, organi upravljanja, zastupanje i predstavljanje, planiranje rada i razvoja, sredstva za obavljanje delatnosti i druga pitanja značajna za rad i obavljanje delatnosti.

-Naša ustanova ne bavi se samo sportskom, nego i kulturnom delatnošću. U centru se organizuju razne muzičke i ostale manifestacije. Ovom odlukom „Jezero“ i zvanično prelazi u ustanovu kulture. Zaposlenima će se obračunavati zarade prema koeficijentima koji važe u ustanovama kulture jer u suprotnom bi veliki deo zaposlenih imao minimalnu platu, pa čak i ispod – pojasnio je v.d. direktor Marko Rakin.

Delatnosti „Jezera“, u skladu sa novim Statutom je izvođačka umetnost, rad umetničkih ustanova, delatnost sportskih objekata, delatnost fitnes klubova, stale sportske delatnosti, potom delatnost zabavnih i tematskih parkova, ostale zabavne i rekreativne delatnosti, iznajmljivanje vlastitih ili iznajmljenih nekretnina i upravljanje njima, odmarališta i slični objekti za kraći boravak, delatnosti restorana i pokretnih ugostiteljskih objekta, ketering, ostale usluge pripremanja i posluživanja hrane, usluge pripremanja i posluživanja pića.

A.Đ.

autoprevoy-kikinda-(5)

Kako bi Kikinđani imali prioritet JP „Autoprevoz“ ukinuo je mogućnost kupovine povratnih karata u Bečeju, Zrenjaninu, Melencima, odnosno mestima između Kikinde i Novog Sada i Kikinde i Beograda.

-Povratnu kartu mogu da kupe oni kojima je krajnja destinacija Kikinda. Imali smo puno reklamacija putnika iz našeg grada koji nisu mogli da uđu u autobus koji su popunili putnici iz među mesta jer prevoznici iz ovih lokalnih samouprava sve manje voze linijski prevoz. Naša deca koja iz Bašaida putuju u Zrenjanin ili druga mesta na školovanje plaćaju povratnu kartu podeljeno sa dva tako da nemaju roditelji teret – istakao je direktor JP „Autoprevoz“ Dragan Knežević.

Kikindski prevoznik ima i novu rutu do Beograda. Naime, kada je otvorena nova autobuska stanica u glavnog gradu  dobijena su uputstva od Gradske uprave Beograda kojom rutom se ide i gde mogu da se primaju putnici. Nova ruta podrazumeva prelazak preko mosta „Mihajlo Pupin“, a ne preko Ovče, Borče, Krnjače, Pančevačkog mosta, kako je to do sada bilo.

-Prvo stajalište nam je kod Besnog Foka i mi smo svesni da nova ruta ne odgovara mnogim studentima iz Kikinde koji se nalaze u takozvanom Studenjaku i koje smo kupili u blizini doma, s obzirom na to da im treba oko sat vremena gradskim prevozom do glavne autobuske stanice. Pitali smo nadležne u Beogradu da nam vrate staru rutu, međutim, dobili smo odgovor da moramo da idemo izmenjenom rutom – kazao je Dragan Knežević i napomenuo da će na sajtu objaviti rutu kroz Beograd i gde autobusi mogu da stanu i pokupe putnike.

U maju prošle godine, cene karata uvećane su za 10 procenata. Pre toga one šest godina nisu menjane. Nove cene goriva objavljuju se svakog petka, ali „Autoprevoz“ je stava da to ne treba da putnici da plaćaju. U ovoj godini ne planiraju se povećanja.

A.Đ.

POSTER-GRLIC-MATERICE-2024

Evropska nedelja prevencije raka grlića materice obeležava se od 20. do 26. januara sa ciljem unapređenja stavova i informisanja o raku grlića materice i o načinima prevencije. Osnovna poruka je da je rak grlića materice maligna bolest koja se može sprečiti, sa čim se slaže i načelnica Dispanzera za žene Doma zdravlja dr Dragana Miladinov.

-Karcinom grlića materice može da se prevenira. U Kikindi imamo dostupne sve nivoe prevencije. Tu je HPV vakcina kojom vakcinišemo i žensku i mušku decu od 9 do 19 godina, tu su Papa testovi i ja pozivam sve žene da bar jednom godišnje dođu na ginekološki pregled i da im se uzme Papa bris. Ukoliko je neophodno u mogućnosti smo da uzmemo i bris na HPV koji se uglavnom radi kada Papa test nije dobar i kada postoji indikacija zbog kojeg uzimamo ovaj bris. Postoje mogućnost dalje dijagnostike kada se u Opštoj bolnici uzimaju dalji uzorci i ako postoji problem radimo dodatne intervencije kojima uklanjamo sve promene koji nisu dobre i na taj način sprečimo karcinom grlića materice – istakla je naša sagovornica.

Svest žena je znatno bolja u odnosu na pre samo deceniju.

-Prošle godine imali smo šest karcinoma raka grlića materice što je duplo manje nego 2023. U Bolnici je dijagnostifikovano i uklonjeno 57 prekanceroza grlića tako da su uspešno uklonjene promene koje nisu maligne, a mogle bi biti. Na dobrom smo putu, ali to nije razlog za opuštanje. Žene koje su odgovorne dolaze bar jednom godišnje, ali one koje ne dolaze u Dispanzer za žene, nema ih i nama je da ih animiramo da bar jedanput godišnje dođu na kontrolni pregled – dodaje naša sagovornica.

Svako neuredno vaginalno krvarenje je znak da se poseti ginekolog, pojačan sekret, bolovi. Žene sa ovakvim problemima primaju se i bez zakazivanja. U Dispanzeru za žene trenutno je dva ginekologa s obzirom na to da je jedna doktorka na porodiljskom odsustvu. U proseku se dnevno pregleda 40 žena po jednom doktoru i godišnje se uzme oko tri hiljade Papa testova.

Rak grlića materice je prepoznat kao ozbiljan javno zdravstveni izazov u Srbiji. Na osnovu procenjenih stopa obolevanja i umiranja od raka grlića materice, Evropskog informacionog sistema (ECIS), Srbija se i dalje nalazi u grupi zemalja sa visokim stopama obolevanja i umiranja u Evropi. Prema podacima Registra za rak Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut”, u proseku se u Srbiji svake godine registruje 1.163 novoobolele žene, a život izgubi 459 žena. Poslednji podaci govore da se karcinom grlića češće javlja u uzrastu od 35. godine, ali najviše uzrasno-specifične stope obolevanja su od 50. do 59. godine. U slučaju umiranja registrovane stope mortaliteta proporcionalno rastu počev od 45. godine i najviše su od 70 do 75 i više godina.

A.Đ.

 

sneg

Shodno vremenskim uslovim i snegu koji je sinoć pao na teritoriji Grada, Zimska služba je sinoć i tokom jutra posipala so na opštinskim putevima i saobraćajnicama u gradu.

-Zaposleni u Javnom preduzeću “Kikinda” posuli su so i na Gradskom trgu, a za održavanje puteva u zimskom periodu angažovana je firma “Eko gradnja” iz Zrenjanina. U narednih pet dana Republički meteorološki zavod najavio je temperature u plusu, do 10 stepeni, tako da neći biti potrebe za rad Zimske službe  – istakao je Đorđe Klenanc, član Štaba zimske službe.

Iz ovog preduzeća apeluju na sve vozače da prilagode brzinu i način vožnje trenutnim uslovima na putevima, koriste zimsku opremu i poštuju saobraćajne propise.

A.Đ.

mokrin-planovi-(2)

U Mesnoj zajednici Mokrin tokom prošle godine najveća pažnja posvećena je kvalitetnijem organizovanju manifestacija po kojima je ovo selo poznato. Među najpoznatijim su „Memorijal Miroslav Antić“, „Dan Raše Popova“, Svetsko prvenstvo u tucanju farbanim jajima, Svetsko prvenstvo u nadmetanju guskova i mnoge druge koje privlače značajan broj gostiju u Mokrin.

-Lokalna samouprava pomogla je da crkva Svetog Arhangela Mihaila ponovo dobije krst koji je usled nevremena i siline vetra pao sa kupole. Posle 50 godina u Mokrinu je otvorena i nova poslovnica JP „Pošta Srbije“ na uglu ulica Svetog Save i Dositeja Obradovića – istakao je predsednik Saveta MZ Mokrin Goran Ristić. – Na stadionu fudbalskog kluba „Delija“ izbušen je bunar, a u ovoj godini mesna zajednica uložiće u zalivni sistem. Opremljen je i Dom omladine, a u planu je rekonstrukcija i neophodne popravke u samoj sali.

U ovoj godini planirane su značajnije investicije.

-Za buduću pijacu u Mokrinu po ceni od 14.000 evra otkupiće se katastarska parcela ukupne površine od 1.045 kvadrata, sa uknjiženim objektima na njoj. Neposrednom pogodbom vlasništvo DOO ,,Mokrin“ pripašće gradu. Izmeštanje pijace sa platoa ispred crkve je jedna od stvari koje su Mokrinčani apostrofirali kao najveći problem u selu i on će biti rešen u ovoj godini jer će nalaziti na placu koji se otkupi. U planu je i rehabilitacija ulice između Varoške kuće i crkve u kojoj se nalazila pijaca – saznajemo od Ristića.

Varoški trg je mesto okupljanja najvećeg broja Mokrinčana, a i većina manifestacija organizuje se na ovom mestu. Pošto vremenske prilike dozvole započeće i izgradnja amfiteatra i fontane na trgu.

-Intenzivno se radi i na rešavanju problema sa nedostatkom kapaciteta u vrtiću. U narednom periodu trebalo bi da se proširi postojeći objekat vrtića „Neven“ u kom rade tri grupe. U protekle dve godine nešto više od pedeset mališana, čiji roditelji ispunjavaju uslov za boravak u vrtiću, nije upisano, jer nema mesta. Nadam se da ćemo uspeti u nameri da sva deca imaju mesta u mokrinskom vrtiću, naročito ona jaslenog uzrasta – precizirao je Ristić.

Asfaltiranje dela ulica, krpljenje udarnih rupa, rehabilitacija najlošijih pešačkih staza u centru i okolini, izgradnja parkinga za novu pijacu, takođe su planirani u 2025. godini.

A.Đ.

struja-radovi

Zbog radova na električnoj mreži u petak, 24. januara, bez struje će biti domaćinstva u Kikindi u sledećim ulicama: Hajduk Veljkovoj brojevi 40,42 i 44 od 9 do11 sati, a Vojina Zirojevića od Sutjeske do  Rade Trnića od 11.30 do 12.30 i Kumanovska od Dimitrija Tucovića do Laze Kostića, Dimitrija Tucovića od Albertove do kraja i ulice Kinđa od 13 do 14 časova.

Zbog radova na električnoj mreži sutra, 22. januara, od 9 do 12 sati struje neće biti u ulici Jovana Jovanovića Zmaja od Kosovske do Mihajla Pupina. Istog dana bez električne energije, od 12 do 15 časova, ostaće domaćinstva u ulicama Mihajla Pupina od Svetosavske do Zmaj Jovine i Braće Tatića od Mihajla Pupina do Kosovske.

I u sredu, 23. januara, od 9 do 12 sati, bez struje će biti ulica Mihajla Pupina od Jovana Jovanovića Zmaja do Njegoševe.

 

turisticka-austrija-(2)

Turistička ponuda Kikinde, do 19. januara, predstavlja se na najvećem sajmu za odmor, putovanja i razonodu u Austriji „Ferrien messe 2025“ koji beleži oko 50.000 posetilaca. Štand našeg grada nalazi se u okviru turističkih organizacija Srbije i Vojvodine i privrednih komora Srbije i Vojvodine. Na štandu naše zemlje predstavlja se deset turističkih organizacija.

-Velika je posećenost, a Bečlije su zainteresovane za turizam i za naš štand. – istakla je v.d. direktorica Turističke organizacije grada Jasmina Milankov – Prvi put smo na ovom Međunarodnom sajmu i koristimo priliku da predstavimo jubilarne, 40. „Dane ludaje“, kao i proizvode od bundeve. Do sada smo imali dogovor sa nekoliko turističkih agencija iz Beča kojima je specijalnost da dovode turiste iz dalekih krajeva Kine, Japana i Koreje. Već imaju ture iz Mađarske ka Srbiji do Novog Sada i Beograda, tako da pregovaramo da im deo ponude bude i jednodnevni izlet u Kikindi. Posetili su nas i predstavnici mnogih austrijskih institucija, među kojima je dosta onih koji govore srpski jezik tako da smo se potrudili da im predstavimo šta je to što mogu da vide kada dođu u naš grad. Za nas je ovo još jedno iskustvo i iskreno se nadam da ćemo već u ovoj godini imati nove goste.

Osim Jasmine Milankov, predstavnik Kikinde je i pomoćnica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski koja je iskoristila priliku da se sretne sa ambasadorom Srbije u Austriji Markom Blagojevićem.

U Vojvodini je, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prošle godine registrovano 8.498 dolazaka turista iz Austrije, što predstavlja porast od 5,51 odsto u odnosu na 2022. godinu, dok je broj ostvarenih noćenja austrijskih turista iznosio 20.007. Turisti iz Austrije su u 2024. godini u Vojvodini u proseku boravili po 2,4 dana.


A.Đ.

 

 

error: Content is protected !!