Jelena Trifunović

pokrajisnka-vlada

Nakon što su poljoprivrednici danas traktorima blokirali saobraćaj ispred zgrade Pokrajinske vlade, Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo AP Vojvodine poručuje da je njihov budžet za 2025. godinu veći za 219,4% u odnosu na 2015. Sekretarijat ocenjuje da je protest politički motivisan.

Saopštenje prenosimo u celosti:

– Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo AP Vojvodine dužan je da reaguje na današnje okupljanje poljoprivrednika koji su traktorima blokirali saobraćaj ispred zgrade Pokrajinske vlade.

Budžet Pokrajinskog sekretartijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo AP Vojvodine je danas veći za 219.4% u odnosu na budžet iz 2015. godine, kada je na čelu Pokrajinske vlade bio Bojan Pajtić!

Budžet za 2025. godinu iznosi 13.194.402.375,62 dinara.

Posebno podsećamo nezadovoljne poljoprivrednike blokadere da poljoprivrednik iz Vojvodine ima povlašćen položaj u poljoprivredi Srbije, jer pored podsticaja koje koristi iz budžeta Republike Srbije koristi i bespovratna sredstva iz budžeta AP Vojvodine. Svaki poljoprivrednik u Vojvodini ima pravo da konkuriše na povraćaj bespovratnih sredstava za poljoprivrednu proizvodnju na konkursima Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, gde je povraćaj sredstava od 60-90%.

Najznačajniji podsticaj za individualne poljoprivredne proizviđače je nabavka mehanizacije, a samo ove godine raspisan je konkurs u visini od 550 miliona dinara. U poslednje tri godine za nabavku nove mehanizacije za poljoprivrednike u AP Vojvodini izdvojeno je preko 14 miliona evra.

Pored toga, svaki poljoprivrednik u Vojvodini ima mogućnost da konkuriše za opremu za navodnjavanje. U poslednjih pet godina Pokrajinski sekretarijat je odobrio bespovratna sredstva u vrednosti od dve milijarde dinara (17 miliona evra). U 2025. godini iznos bespovratnih sredstvata za navodnjavanje iznosi 450 miliona dinara. 459 poljoprivrednih gazdinstava u ovoj godini ostvarilo je pravo na sufinansiranje nabavke opreme i sistema za navodnjavanje, a subvencionisana površina poljoprivrednog zemljišta na kojoj će se koristiti oprema za navodnjavanje je preko 4000 hektara .

Za ulaganje u preradu primarnih poljioprivrednih proizvoda u 2025. godini izdvojeno je 111 miliona dinara bespovratnih sredstava za individualne poljoprivredne proizvođače.

Za meru „Podrška mladima u ruralnim područjima“ u 2025. godini opredeljena su sredstva u visini od 200 miliona dinara bespovratnih sredstava za mlade individualne poljoprivredne proizvođače.

Za unapređenje stočarske proizvodnje kroz nabavku grla i odgajivački program u 2025. godini opredeljeno je 290 miliona dinara bespovratnih sredstava.

Posebno se u pokrajinskom sekretarijatu vodi računa o borbi potiv suše, te se svake godine uloži više od milijardu dinara u izgradnju dvonamenskih sistema za navodnjavanje. U poslednje dve godine izvršeni su radovi na 66.377 hektara, što predstavlja sistemsku meru u borbi pritiv suše, zajedno sa sistemskim merama u pošumnjavanju u koje Pokrajisnki sekretarijat godišnje ulaže preko 300 miliona dinara.

Poljoprivrednici koji su blokirali saobraćaj ispred Banovine zahtevaju kredite sa 1% kamate. Podsećamo da u AP Vojvodini postoji Fond za razvoj poljoprivrede koji nudi kreditnu podršku upravo sa 1% kamate, kako za seme, repro materijal, tako i za opremu i nabavku stoke i podizanje višegodišnjih zasada i kupovinu poljoprivrednog zemljišta, i to godinama unazad. Fond raspolaže sa oko 800 miliona dinara za kreditnu podršku. U 2025. godini raspisano je 14 kraditnih linija za sve sektore poljoprivredne proizvodnje.

Nakon svega urađenog, sprovedenog i ispunjenog, postavljamo pitanje, čime ste to tačno nezadovoljni?
Pokrajinski sekretarijat je uvek otvoren za razgovor, savete i sugestije, a ne i za ultimatume.

Na osnovu svega iznetog, može se steći utisak da je današnja blokada zgrade Pokrajinske vlade isključivo politički motivisana – stoji u saopštenju.

Izvor: ns uživo.rs

gradska-kuca

Povodom obeležavanja državnog praznika, Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, sa tornja Gradske kuće zavijorila se velika zastava Srbije i, tačno u podne, intonirana je himna naše države. Obeležavanju je prisustvovao gradonačelnik Mladen Bogdan sa saradnicima.

– U Kikindi i ove godine dostojanstveno obeležavamo jedinstvo, slobodu i zastavu koja povezuje srpski narod, ovaj praznik koji nas podseća na sve što nam je najpotrebnije, a to su sabornost, zajedništvo i okupljanje oko pravih vrednosti koje su se prožimale kroz čitavu našu istoriju i gradile sve što danas imamo- istakao je gradonačelnik Bogdan. -U duhu ovog vremena kada smo svedoci da se tradicionalne vrednosti sputavaju, naša obaveza je da čuvamo ono što imamo i  da se borimo za porodicu, decu, Srpsku pravoslavnu crkvu, obrazovanje, pravo i slobodu misli i da se trudimo da poboljšamo uslove svim sugrađanima.

-Takođe, da se borimo za napredak Kikinde, bolje uslove života i rada za sve sugrađane i razvoj ekonomije, za razliku od onog čega smo svedoci proteklih meseci- blokiranja i propagiranja nekih vrednosti koje nisu u duhu našeg naroda, i koje imaju za cilj da se vratimo na ono što smo proživljavali od 2000. do 2012. godine. Borićemo se da se ta vremena ne vrate i da Kikinda ide napred i razvija se u smeru koji žele naši sugrađani- rekao je gradonačelnik.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski)

Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave ustanovljen je u znak sećanja na 15. septembar 1918. godine, kada je srpska vojska probila Solunski front, što je dovelo do raspada saveza Centralnih sila i okončanja Prvog svetskog rata .

Praznik se obeležava širom Srbije i Republike Srpske, kao simbol jedinstva, slobode i nacionalnog identiteta.

 

 

169475-srpska-trobijka-u-lincu-750x375-f

Povodom Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, na jednoj zgradi u Lincu razapeta je velika srpska trobojka, navodi portal „Srpski ugao“. Zastava je privukla pažnju prolaznika i podsetila na brojnu srpsku zajednicu u ovom gradu, gde živi više od 20.000 naših ljudi.

Praznik srpskog jedinstva ustanovljen je 2020. godine i obeležava se 15. septembra, u znak sećanja na proboj Solunskog fronta i ideju zajedništva. U Srbiji, Republici Srpskoj i širom dijaspore, ovaj dan postao je prilika da se naglasi značaj sabornosti i očuvanja identiteta.

U Beču, ove godine je održana centralna proslava za austrijske Srbe. Okupljeni su u Hallmann Domu, pod pokroviteljstvom Vlade Srbije i Ambasade Srbije uz podršku Vlade Republike Srpske, Saveza Srba u Austriji i kompanije MTEL.

Tom prilikom ambasador Marko Blagojević istakao je da zastava nije samo obeležje, već i zavet predaka i odgovornost potomaka.
Ove svečanosti nisu prošle bez napada.

Kako navodi ovaj portal, političar Borko Stefanović na društvenim mrežama, pokušao je da ospori važnost obeležavanja praznika u Beču, što je izazvalo ogorčenje među našim ljudima. U Lincu je istaknuta ogromna trobojka, možda baš kao odgovor i poruka da narod brani svoj praznik i pravo da ga slavi.

zastava-srbije-serbian-flag-srpska-zastava

U Srbiji, kao i u Republici Srpskoj, danas se obeležava Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave u znak sećanja na 15. septembar 1918. godine, kada je srpska vojska probila Solunski front, što je dovelo do raspada saveza Centralnih sila i okončanja Prvog svetskog rata.

Kao vid posebnog poštovanja prema herojskim precima koji su potukli neprijatelje 1918. i izborili se za veličanstvenu pobedu Srba u Prvom svetskom ratu, Vlada Srbije je 11. septembra 2020. donela odluku da se nadalje dan proboja Solunskog fronta, 15. septembar, obeležava kao Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave. Istovetnu odluku donela je i Vlada Republike Srpske.

Raspad frontova Centralnih sila, što je izazvano srpskim probojem Solunskog fronta, doveo je do okončanja Prvog svetskog rata, najrazornijeg koji je svet do tada video, odnosno kapitulacije prvo Bugarske i Turske, potom Austrougarske i Nemačke.

Pobeda u Prvom svetskom ratu, proboj Solunskog fronta, okončanje Svetskog rata i oblikovanje Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca, jedan je najvećih uspeha u celokupnoj istoriji Srba.

Ove godine, Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, odnosno godišnjica herojskog proboja Solunskog fronta, obeležava se i velikom vojnom paradom “Snaga jedinstva” 20. septembra u Beogradu.

IMG-20250909-082755-(1)

U Kulturnom centru Kikinda u sredu 17. septembra publika će biti u prilici da pogleda svojevrsni omaž Lazi Kostiću i Lenki Dunđerski, „Poema o Lenki i Lazi”, u izvođenju Ervina Gazdaga i Zdenke Trifunjagić.

– Ovo je svojevrsna duodrama koju sam od pisama i delova spomenara Lenke Dunđerski i Laze Kostića adaptirao za scensko izvođenje, navodi Ervin Gazdag. –Mi smo se ovim komadom, koji traje oko sat i petnaest minuta, s velikim uspehom već predstavili u Zrenjaninu i Beogradu, a nakon Kikinde, imamo pozive i za gostovanja u Budimpešti i Temišvaru.

– Ceo ovaj scenski igrokaz govori o velikoj platonskoj ljubavi između Kostića i Dunđerske i moja koleginica Zdenka Trifunjagić i ja smo se trudili da osvetlimo ne samo taj odnos, nego i živopisan Kostićev, kao i Lenkin lik. Ovaj igrokaz je „garniran” i sa odlomcima iz poeme „Santa Marija dela salute”,  i poznatom Lazinom pesmom „Gospođici L.G.” Ceo komad je prožet muzičkom pratnjom a sa scene će se u tri navrata čuti i snimci pesama u izvođenju Desimira Stanojevića, Dragana Stojnića i Zvonka Bogdana – navodi Gazdag.

Inače, Zdenka Trifunjagić iz Aradca se, osim što je vrstan recitator, bavi i pisanjem poezije, dok je Ervin poznat na srednjobanatskoj kulturnoj mapi. Autor je monografije u njegovoj rodnoj Ečki, kao i nekoliko desetina dokumentarnih filmova, a čest je i učesnik književnih večeri.

Program u sredu u Kulturnom centru počinje u 19 časova i ulazak je besplatan.

N. S.

uf

Biti srpski pica majstor u zemlji gde je taj specijalitet nastao nije bilo nimalo lako. Ipak, za dobru pizzu daleko se čuje, tako je Mikica Živković više od decenije osvajao nepca Italijana, a danas tajnu prave italijanske kuhinje deli sa svojim sugrađanima u Smederevu, prenosi portal Srpski ugao.

Mikica je 2000. godine otišao u Italiju, kao i mnogi naši ljudi, tražeći bolji život koji je tada u Srbiji bio teško dostižan. „Počeo sam u građevini, kao većina nas kad odemo tamo, dok nisam naučio jezik i upoznao ljude“, priseća se. Ubrzo mu se pridružila supruga Marina, sa kojom je zasnovao porodicu i dobio dve ćerke i sina. Upravo tada dolazi trenutak preokreta. Marina je počela da radi u piceriji, a iskustva koja je sticala delila je sa Mikicom. Tako se rodila njihova zajednička ljubav prema gastronomiji, i ubrzo su otvorili sopstveni restoran.

„Naša picerija bila je u banjskom gradiću sa pet prirodnih izvora i stalno je bilo gostiju iz cele Italije. Imali smo 500 mesta i restoran je radio punim kapacitetom. Posao je toliko rastao da smo morali da zaposlimo još sedmoro radnika. Klijenata je bilo i leti i zimi, gotovo da nismo znali šta je odmor.“

Ipak, uspeh nije svima bio po volji. „Kad sam kupio bolji auto, komšije su odmah počele: ‘Odakle njemu pare? Sigurno ne radi pošteno.’ Nisu mogli da prihvate da jedan Srbin uspe u ugostiteljstvu“, priseća se Mikica.

A onda je pandemija sve promenila. Ograničenja i zatvaranja uništili su posao, kriminal je buknuo, a Živkovići su počeli da razmišljaju o povratku u Srbiju.

„Kap koja je prelila čašu i bila je pljačka. Šteta od 15.000 evra nikad mi nije nadoknađena. Najteže mi je bilo kad su ćerke plakale i drhtale od stresa dok su karabinjeri hladno zapisivali izjave i rekli: ‘Šta ćeš, to su ti sunarodnici uradili.’„Bes, nemoć i tuga koja su me tada obuzeli teško se mogu opisati“, priseća se Mikica, i ističe da je upravo taj događaj pokazao da je povratak u Srbiju bila ispravna odluka.

Danas Mikica i Marina već pet godina uspešno vode piceriju „Bella Ciao“ u Smederevu, a mnogi Smederevci i gosti iz inostranstva tvrde da u Podunavskom okrugu nema bolje pice.

Priča Živkovića pokazuje da upornost, posvećenost i strast mogu da prevaziđu sve prepreke. Njihov povratak u Srbiju i uspeh u svom poslu dokaz su da ovde može da se stvori dobar i pošten biznis, ali i da se ponosno neguju koreni i tradicija. Takvi primeri inspirišu sve koji žele da svoje snove ostvare u svojoj zemlji.

Izvor: Srpski ugao

 

ljiljana

Bečejsko udruženje umetnika „Pero amatera“ ugostilo je u idiličnom ambijentu tamošnjeg salaša „Vujić“ pedesetak slikara i pesnika iz više gradova, a među najzapaženijima bili su Kikinđani.

Jednodnevna manifestacija je nosila naziv „Umetnički kolorit“ i održana je četvrti put. Likovna kolonija je bila revijalna i ugostila je ukupno 26 slikara, a među njima i šest Kikinđana, dok je pesnička imala takmičarski karakter i kikindskoj pesnikinji Snežani Tomin je pripalo treće mesto u kategoriji kvaliteta napisane pesme, a prvo mesto u recitovanju iste.

Za vreme dok su se pesnici nadmetali u recitovanju, slikari su na licu mesta stvarali svoja dela koja su ostala kao poklon organizatoru. Osim domaćih predstavnika, među gostima bili su i slikari iz Beograda, Novog Sada, i drugih gradova, a ocena predsednika bečejskog udruženja umetnika i organizatora ovog susreta Dragana Savića je da su kikindski majstori kičice ostavili najjači utisak, pre svega raznovsnošću likovnih motiva.

Iako kolonija nije bila takmičarskog karaktera, Savić je izrazio nadu da će i dogodine Kikinđani ponovo okupiti ovako jaku ekipu. Boje našeg grada u likovnom delu bečejskog programa reprezentovali su Braco Azarić, Tanja Nožica, Ljiljana Bogosavljev, Svetlana Petrov Rackov, Milan Dragoljević i Dragana (Luka) Karanović.

MEĐUSOBNO OCENJIVANJE

Prvoplasirana u konkurenciji same pesme bila je Jasna Arbanas iz Sremske Mitrovice a drugo mesto je pripalo Predragu Radakoviću iz Žitišta. Kad je na red došla interpretacija, tu je jednodušna ocena prisutnih pesnika bila da Snežana Tomin nema recitatorsku konkurenciju, te je ubedljivo pobedila, dok je pomenuta Jasna Arbanas bila druga, a Goran Urošević iz Zrenjanina treći. Interesantno je da su učesnici programa međusobno jedni druge ocenjivali.

N.S.

 

 

marija-2

Višegodišnja rukometna reprezentativka iz Banatskog Velikog Sela, u stilu velikih šampiona, povlači se sa rukometnih terena na vrhuncu karijere, u svojoj tridesetoj godini

Uz Anđelu Janjušević, na poziciji desnog beka, bila je godinama strah i trepet za protivničke golmane. Levoruka, probojna, tehnički doterana, izrazito preciznog šuta, predstavljala je oličenje vrhunske rukometašice. Osetili su to mnogi protivnički golmani dok su nemoćno vadili loptu iz mreže nakon Marijinih preciznih šuteva. Doživela je ova uspešna sportistkinja i atmosferu mnogih velikih takmičenja, kako Evropskog, tako i Svetskog rukometnog prvenstva noseći dres sa državnim grbom. Uz sestru Jelenu bila je ponos rodnog Velikog Sela, ali i celog severnog Banata.

Skrinšot

Karijera joj je imala meteorski uspon. Njen talenat je najpre došao do izražaja igranjem u školskim selekcijama. Potom ju je zapazio proslavljeni kikindski rukometni strateg Dragan Markov i pozvao u ŽORK Kikinda, a nakon toga Marijino umeće na parketu zapada za oko i skautima nekih od najvećih evropskih klubova: Šiofok, Gomelj, Bekeščaba, Vašaš…

Briljantne igre bile su ulaznica i za poziv u državni tim. Uz sestru Jelenu, takođe rukometnu reprezentativku, donela je mnogo radosti svojim Velikoselcima. Ipak, nakon više od decenije profesionalnog bavljenja sportom, odlučila je da se “penzioniše”.

– Jednostavno, moje telo i glava su osetili da mi treba odmor. Dvadeset godina sam u ovom sportu, od toga deset godina profesionalno. Provela sam osam godina u Mađarskoj, gde sam se osećala izuzetno igrajući u jednoj od najjačih liga na svetu. Pogotovo u periodu kad sam tek otišla tamo. To je bilo ujedno i veliko uživanje, ali i izazov. Stekla sam rukometno ime i u toj zemlji i stvarno mi je bilo prelepo, ali i dosta naporno. Jer, bila sam godinama odvojena od porodice i osetila sam nedavno da bi trebalo da se povučem, da se vratim kući i pre svega da malo odmorim od tolikih napora – kaže Marija, dodajući da, s obzirom da je ujedno i supruga, razmišlja i o proširenju porodice.

– Mogla sam još da igram, ali sam u ovom trenutku odlučila da se povučem i mislim da sam donela dobru odluku. Trenutno ni ne razmišljam mnogo o rukometu i baš mi je trebao odmor. Inače, uvek sam u životu radila ono što me ispunjava, tako da napominjem da sam veoma uživala dok sam igrala rukomet, ali isto tako se danas i van parketa osećam odlično i uživam u ovom odmoru.

Podsetimo, uz sve nabrojane obaveze i napore koje je imala u jednoj od najjačih liga na svetu, Marija je pre nešto više od godinu dana imala vrlo neugodnu povredu i morala je da operiše prednje ukrštene ligamente. Oporavak je bio uspešan. Vratila se na parket, igrala za svoj matični klub i dalje na vrhunskom nivou, ali je u neku ruku došlo do zasićenja. O svom daljem angažmanu  dodaje:

– Još nisam konkretno odlučila čime ću se baviti. Mislim da ću ostati u sportu. Neću još da „trčim pred rudu“, ali nadam se da ću se pronaći u poslu koji mi prija, jer ne želim da nešto radim na silu. Ne žurim nigde i hoću da donesem pravu odluku, a to će svakako biti ona delatnost koja mene ispunjava i gde se osećam dobro. Za sada se vraćam kući gde ću biti sa porodicom.

JELENA

Možda jedini koji se istinski raduju Marijinom povlačenju s rukometnih terena su protivnički golmani, jer je ova levoruka bombarderka umela do vrha da napuni mrežu rivala. Isto tako efikasna i borbena je i njena rođena sestra Jelena, koja danas brani boje prestoničkog prvaka države.

– Moja sestra Jelena je već drugu sezonu u Crvenoj zvezdi. Pripremaju se za ovu sezonu, a prošle godine su osvojili sve što se moglo osvojiti na ovdašnjim takmičenjima. Igraće i Evropu, uspešno se vratila posle porođaja i u Zvezdi se oseća odlično- dodaje Marija.

N. Savić

 

apple-1281744-1280

Ministarstvo unutrašnjih poslova upozorilo je građane na takozvane “spoofing” pozive kojima prevaranti koriste tehnologiju da bi se predstavili kao prijatelji, članovi porodice ili državne institucije.

MUP je na Fejsbuku naveo da Služba za borbu protiv visokotehnološkog kriminala beleži sve češće slučajeve prevare u kojima prevaranti prikazuju tuđi broj telefona, imitiraju glas člana porodice, prijatelja ili institucije.

“Ukoliko dobijete neočekivan poziv sa zahtevom za novac, šifre ili osetljive informacije – odmah posumnjajte”, savetovano je građanima.

Preporučili su građanima da u takvim slučajevima prekinu poziv i da pozovu osobu na broj koji već imju sačuvan.

“Ne donosite odluke pod pritiskom”, piše u objavi.

MUP savetuje građanima i da, ukoliko posumnjaju na prevaru, odmah kontaktiraju policiju.

“Čuvajte svoju bezbednost. Glas koji čujete možda nije onaj kome verujete”, navodi se u objavi.