Jelena Trifunović

silja-4

U vrtiću „Šilja” u Novim Kozarcima održana je prva „Šiljina štafeta”, koja je okupila svu decu iz vrtića, kao i njihove roditelje.

Kroz osmehe, dobro raspoloženje i sportske igre, učesnici su se nadmetali u različitim aktivnostima – poligonskim zadacima, štafetnim igrama, trčanju u džaku i nadvlačenju konopca. Cilj ovakvog sportskog druženja bio je razvijanje timskog duha, podsticanje saradnje i, pre svega, zajednička igra i zabava dece i roditelja.

Organizatori ističu da će „Šiljina štafeta” od ove godine postati tradicionalna manifestacija i da će se realizovati svakog proleća u vrtiću.

Za organizaciju i realizaciju aktivnosti bili su zaduženi vaspitači Sonja Ćirić, Ivana Ostojić, Sonja Karanović i Aleksandra Mandžuković, uz veliku podršku stručnog saradnika za fizičko vaspitanje Dejana Ivanovića.

naslovna-melenci-slava-sela

Seoska slava Duhovi u Melencima biće održana u nedelju, 31. maja 2026. godine, uz bogat celodnevni program koji će okupiti meštane i goste iz celog Banata. Manifestacija donosi spoj tradicije, gastronomije, dečije zabave i večernjeg muzičkog programa, pretvarajući Melence u centar dobre atmosfere i porodičnog druženja.

Program počinje već od 7 časova ujutru u okviru kompleksa Banje Rusande, gde će biti održano Svetsko prvenstvo u kuvanju čobanskog paprikaša. Posetioci će imati priliku da uživaju u mirisima tradicionalne kuhinje, ali i da obiđu Novosadski bazar i mini sajam stočarstva, koji počinju od 8, odnosno 10 časova.

Poseban deo programa rezervisan je za najmlađe. Od 16 časova na trgu u centru sela organizuje se Dečiji dan uz animatore, maskote, klovnove, interaktivne igre, kreativne sadržaje i veliki „pena party“ koji počinje od 18.30 časova.

Od 20 časova posetioce očekuje koncert iznenađenja i vatromet na centralnom trgu.

Organizatori poručuju da je ulaz slobodan, obezbeđen je besplatan parking, kao i bogata ponuda hrane i pića tokom čitavog dana.

nsuzivo.rs

kinezi

Tokom radne posete Kikindi, u fabrici „Le Bélier“ održan je sastanak sa delegacijom kineskog distrikta Nanhai i grada Fošan iz provincije Guangdong, koja kompaniju „Wencan Group“ svrstava među svoje značajne industrijske projekte u Evropi.

Sastanku je prisustvovao gradonačelnik Mladen Bogdan sa saradnicima, a tom prilikom istaknuto je da su očuvanje postojećih investicija i stvaranje stabilnog i predvidivog poslovnog ambijenta među ključnim prioritetima lokalne samouprave.

Tokom razgovora analizirani su dosadašnji rezultati rada kikindskog pogona, kao i planovi za nova ulaganja i proširenje proizvodnih kapaciteta. Ocenjeno je da najavljene investicije predstavljaju važan pokazatelj poverenja u Kikindu kao značajan industrijski centar.

Predstavnici kompanije „Wencan Group“ najavili su nastavak ulaganja u fabriku u Kikindi, čime je potvrđena dugoročna saradnja sa lokalnom zajednicom i kontinuitet razvoja proizvodnje.

Fabrika „Le Bélier Kikinda“ zapošljava oko 370 radnika i bavi se proizvodnjom visokopreciznih aluminijumskih odlivaka i mašinskom obradom za potrebe automobilske industrije. Proizvodi iz Kikinde ugrađuju se u vozila vodećih svetskih proizvođača, među kojima su „Mercedes-Benz“, „BMW“, „Mitsubishi“ i „Renault“.

Pogon raspolaže kapacitetom topljenja aluminijuma od oko 20 tona dnevno i koristi savremene tehnologije gravitacionog livenja, koje omogućavaju visok stepen preciznosti i pouzdanosti u proizvodnom procesu.

 

 

DCIM123MEDIADJI_0669.JPG

Dok se poslednje svetlo dana lomi po zidinama tvrđave iznad Alanje, a more polako prelazi iz tirkizne u duboku mediteransku plavu, među lokalcima i dalje živi legenda o Kleopatri i plaži koja je navodno stvorena baš za nju.

Kažu da je Kleopatra tokom svojih putovanja istočnim Mediteranom stigla upravo na ovu obalu zajedno sa Markom Antonijem. Govorilo se da Kleopatra nije pristajala na prosečna mesta, već samo na obale dostojne kraljice koja je navikla da dobije najbolje što Mediteran može da ponudi.. Želela je savršen pesak, mirno more i obalu na kojoj leto izgleda kao večna razglednica. Legenda dalje tvrdi da je Marko Antonije naredio da se fini pesak dopremi čak iz Egipta kako bi Kleopatra hodala po najlepšoj plaži Mediterana.

Da li je priča istinita danas više nije ni važno.

Jer kada prvi put stanete na Kleopatrinu plažu, dok se tvrđava izdiže iznad mora, lako poverujete da su ovakva mesta oduvek bila rezervisana za ljude koji su od života tražili najbolje. I upravo tu počinje priča o Alanji.

Ne kao o još jednom letovalištu na turskoj rivijeri, već kao o gradu koji ima retku sposobnost da spoji ono što većina destinacija pokušava godinama: prelepo more, istoriju, energiju grada i osećaj odmora koji traje mnogo duže od sedam dana.

Grad koji nije nastao zbog turizma

Mnoga moderna letovališta danas izgledaju kao pažljivo projektovane turističke kulise. Alanja je drugačija. Ovde se odmah oseća da grad postoji mnogo duže od turizma. To se vidi u jutarnjoj gužvi na ulicama, u ribarskim brodovima koji se vraćaju u luku, u malim pekarama koje mirišu na susam i u lokalnim kafićima punim ljudi dugo nakon ponoći.

Turizam jeste promenio Alanju, ali joj nije oduzeo identitet.

I možda je baš to razlog zbog kog se ljudi ovde opuste mnogo brže nego na nekim drugim destinacijama. Grad deluje živo i prirodno. Nema osećaj izolovanog rizorta u kojem se sve završava iza hotelske kapije. Ovde vas grad stalno vuče napolje.

Kleopatrina plaža: razlog zbog kog se ljudi vraćaju

Na Mediteranu postoji mnogo lepih plaža, ali malo koja gradska plaža uspe da ostavi utisak kao Kleopatrina.

Dugačka, široka i prekrivena sitnim zlatnim peskom, ona izgleda gotovo nestvarno kada se spoje tirkizno more, planine u pozadini i tvrđava koja dominira iznad obale. Voda je ovde neverovatno bistra, a čak i usred leta zadržava onu intenzivnu plavu boju zbog koje ljudi satima ostaju u moru.

Ali lepota nije jedini razlog zbog kog je ova plaža posebna. Njena najveća prednost je to što je deo grada.

U Alanji ne morate da birate između dobrog mora i urbanog života. Posle kupanja možete pravo u restoran, šetnju, bar ili marinu. Sve je povezano i na nekoliko minuta udaljenosti.

To potpuno menja osećaj letovanja. Dan ovde ne izgleda kao niz organizovanih hotelskih aktivnosti, već kao spontano uživanje u gradu koji živi uz more.

Tvrđava koja Alanji daje karakter

Da nema tvrđavu, Alanja bi verovatno i dalje bila lepo letovalište. Sa tvrđavom, ona postaje nešto mnogo više.

Ogromne seldžučke zidine protežu se visoko iznad kamenog poluostrva i vide se gotovo iz svakog dela grada. Noću, kada se osvetle, izgledaju gotovo filmski, kao da lebde iznad mora.

Pogled sa tvrđave jedan je od onih prizora koji ostaju dugo u sećanju. Sa jedne strane pruža se Kleopatrina plaža i otvoreni Mediteran, sa druge marina prepuna brodova i crveni krovovi grada, dok se iza svega uzdižu planine Taurus.

Tada postaje jasno zašto je Alanja vekovima bila važna tačka Mediterana. Ona nije grad koji je naknadno izmišljen za turiste. Ima istoriju, slojeve i onu retku atmosferu mesta koje je oduvek bilo važno. I upravo ta kombinacija istorije i mora daje Alanji posebnu energiju.

Grad koji vas tera da istražujete

Jedna od najboljih stvari kod Alanje jeste to što ovde retko ostajete samo u hotelu.

Možda krenete na kratku večernju šetnju, a završite u luci među restoranima i osvetljenim brodovima. Možda sednete na piće sa pogledom na tvrđavu, pa produžite do bazara ili male ulice pune lokalnih restorana.

Alanja ima onu opuštenu mediteransku atmosferu zbog koje večeri nikada ne završavaju prerano. To posebno prija ljudima sa Balkana. Jer ovde luksuz nije hladan niti sterilan. Možete sedeti u modernom beach baru, a nekoliko minuta kasnije jesti savršen kebab u malom restoranu gde vas domaćin nudi čajem “na račun kuće”.

Taj spoj energije, gostoprimstva i spontanosti čini da se ljudi veoma brzo osećaju kao kod kuće.

Više od običnog letovanja

Alanja je jedno od onih mesta na turskoj obali koje odgovara gotovo svima. Možete dane provoditi potpuno mirno, na plaži, u hamamu ili uz dugu večeru pored mora.

Ali isto tako možete svaki dan ispuniti aktivnostima. Izleti brodom uz obalu, vožnje džipovima kroz planine Taurus, rafting, paraglajding, pećine skrivene u stenama, bazari, marina, noćni život… Grad stalno nudi još nešto.

I upravo zbog toga sedam dana u Alanji često prođe prebrzo.

Zašto je Alanja možda najbolje lice turske rivijere

Turska obala prepuna je poznatih letovališta. Neka imaju luksuznije rizorte, neka mirnije plaže ali malo koja destinacija uspeva da spoji toliko različitih stvari na jednom mestu.

Alanja ima more zbog kog dolazite, ali i grad zbog kog želite da ostanete budni do kasno. Ima istoriju koja nije samo dekoracija za turiste. Ima energiju velikog letovališta, ali i dovoljno lokalnog života da sve deluje stvarno.

I možda upravo zato poslednjih godina sve više srpskih turista bira baš Alanju.

Jer ljudi danas ne traže samo ležaljku i all inclusive narukvicu. Traže atmosferu, mesto koje ima život, večeri koje se pamte i osećaj da su negde zaista bili. A Alanja upravo to daje.

Leto koje ćete pamtiti

Možda ćete ovog leta otići tamo zbog Kleopatrine plaže. Možda zbog odličnih hotela, dobre hrane ili toplog Mediterana.

Ali postoji velika šansa da ćete Alanju zapamtiti po nečemu sasvim drugom, po večerima pod osvetljenom tvrđavom, po mirisu mora iz luke, po dugim šetnjama kada grad još uvek ne spava i po osećaju da leto ovde traje sporije nego bilo gde drugo.

I možda ćete baš tada razumeti zašto se legenda o Kleopatri nikada nije izgubila. Neka mesta na Mediteranu jednostavno imaju način da vas nateraju da poželite da ostanete duže.

kulturizam.com

 

jovan-popovic-zdravo-rastimo

Savez za školski sport Srbije organizovao je akciju “Zdravo rastimo” u kojem su učenički timovi iz osnovnih škola sa teritorije cele republike trebali da snime kratki film o zdravom načinu života.

Ukupno se u završnici našlo osam kratkih filmova koje su snimili učenici osnovnih škola iz Batočine, Smedereva, Ostojićeva, Čačka, Karavukova i Kikinde. Boje našeg grada predstavljali su đaci Osnovne škole “Jovan Popović”, koji su uz pomoć nastavnika fizičkog Gorana Arnuša snimili dvominutni efektan film o značaju zdravog života.

-Naša škola već godinama učestvuje u svim akcijama koje organizuje Savez za školski sport Srbije, kaže Jelena Krvopić, direktorka osmoletke koja brani boje našeg grada. -Ove godine je Savez sproveo i konkurs koje je takmičarskog karaktera, a propozicije su predviđale da ekipe škole snime kratki film o značaju zdravog odrastanja. Film su snimili učenici 6. i 7. razreda naše škole uz pomoć nastavnika fizičkog Gorana Arnuša. Ovim filmom su objedinjeno prikazane naša eko bašta i značaj fizičke aktivnosti-navela je Jelena Krvopić.

Podsetimo, već nekoliko godina dvorište ove škole krasi lepa organska bašta. I ovog proleća ovaj vrt je doneo zdrave plodove u vidu organskog povrća. Pored aktivnosti koju zahteva uzganje bašte, učenici su u filmu naveli i značaj fizičke aktivnosti, kako na nastavi fizičkog vaspitanja, tako i na vanškolskim aktivnostima.

Konkurs za kratki film je nagradnog karaktera, a Savez za školski sport je predvideo vrlo vredne nagrade. Najuspešnija, odnosno škola čiji film bude imao najviše glasova, dobiće profesionalnu kameru vrednosti 1000 evra, drugoplasirani kameru i rekvizite u vrednosti 500 evra, dok treće mesto predviđa rekvizite u protivvrednosrti 200 evra.

Za sada, prema onlajn glasovima “Jovan Popović” vodi, a za leđima joj je škola iz Batočine. Da bi osigurali pobedu, potrebna je i podrška sugrađana.

Link koji će, nadamo se, uz glasove Kikinđana, da dovede do pobede školu “Jovan Popović” je OVDE. 

N.S.

 

balet-kck-(4)

Rotari klub iz Kikinde ovog četvrtka 28. maja organizuje humanitarnu predstavu pod nazivom „Deca za decu“.

Sugrađani će imati priliku da od 18 časova u Narodnom pozorištu podrže nastup najmlađih talenata Baletske škole. Ovu akciju mogu podržati kupovinom karte u iznosu od 1.000 dinara.

Prihod od prodatih ulaznica namenjen je Domu zdravlja Kikinda i Osnovnoj baletskoj školi u Kikindi.

uzt

U centralnoj zgradi Univerziteta u Novom Sadu održava se forum „Kosmički mostovi: Rusija – Srbija“, posvećen razvoju naučne i tehnološke saradnje dve zemlje u oblasti kosmičkih istraživanja i inovacija.

Forum organizuju Fondacija „Nasleđe“, projekat „Kosmički mostovi: Rusija – Srbija“, „Roskosmos“ i Fondacija „Svetozar Miletić“.

– Nas fond ima cilj da predstavi ono čime se bavimo i da ljudima približimo pojam kosmosa. Šta je to što rade kosmonauti, jer mi uglavnom njih posmatramo kao vrh ledenog brega, ali ispod toga ima dosta stvari koje ljudi ne znaju. Da bi se uopšte ostvario jedan kosmički let jer je potreban jedan veliki tim ljudi koji rade zajedno i sarađuju rekla je direktorka Fonda „Nasleđe“ Ana Vasiljevska.

Prisutnima se obratio i astronaut iz državne ruske organizacije „Roskosmos“ Aleksej Zubricki koji je rekao da je potreban ceo život da bi se postao astronaut.

– Počeo sam tako što sam se školovao u vazdušnoj akademiji, zatim sam se prijavio na konkurs za kosmonaute i na taj način sam ušao u taj svet rekao je on.

Na pitanje da li je moguća saradnja u ovoj oblasti između Rusije i Srbije Aleksej Zubricki  je istakao da je i te kako moguća te da je upravo ovaj forum potvrda za to.

– Trenutno je u toku priprema memoranduma između Ruske Federacije i Republike Srbije. To je memorandom o saradnji gde će i Srbija moći da učestvuje, a tiču se projekata o istraživanju kosmosa i svemira, kao i mogućnost za učešće u pilot projektima. Rusija ima bogato iskustvo u pripremi astronauta za svemir takođe i u obuci stranih kosmonauta, pa ako srpski kosmonauti budu imali želju da učestvuju u ovako nečemu, Rusija će rado pomoći – istakao je astronaut.

Raketa će biti posvećena miru i prijateljstvu između ruske i srpske zajednice, simbolizujući tradicionalno prijateljstvo dva naroda, ali i uspešnu saradnju ostvarenu na ovom projektu istakao je Srđan Graovac i dodao da je ceo projekat potvrda da Srbija neguje svoja tradicionalna prijateljstva i da neće dozvoliti da bilo kakvi spoljni faktori utiču na njih. Naglasio je da je upravo to jedna od najvažnijih poruka projekta.

Graovac je takođe istakao da je nauka ključna za očuvanje suvereniteta, jer omogućava samostalan razvoj i donošenje nezavisnih odluka. Prema njegovim rečima, samo država koja može samostalno da se razvija može slobodno da bira svoje partnere za saradnju, bez mogućnosti ucena spolja.

Poručio je i da je Ruska Federacija tradicionalni saveznik i partner Srbije, te da ovaj projekat dodatno potvrđuje i učvršćuje istorijsko prijateljstvo između dva naroda.

U okviru foruma biće organizovani i poseta Fakultetu tehničkih nauka, gde će domaćin biti dekan prof. dr Boris Dumnić, kao i obilazak Naučno-tehnološkog parka Novi Sad, uz domaćinstvo direktora prof. dr Srđana Kolakovića.

Organizatori ističu da je cilj foruma jačanje naučne saradnje, povezivanje institucija i promocija tradicionalnih prijateljskih odnosa Srbije i Rusije kroz zajedničke projekte u oblasti nauke i tehnologije.

Izvor: NS uživo

MIRA-KNJIZARKA-(1)

Jedina knjižara u gradu koja se bavila isključilo prodajom knjiga, ponovo je otvorena. Nakon više od dve i po decenije poslovanja i menjanja vlasničke strukture, ovaj, privremeno zatvoreni lokal na gradskom Trgu, ponovo je dobio enterijer na koji su Kikinđani navikli.

Mirjana Banjac, vlasnica novootvorenog “Kutka za knjigu”, najavljuje i dalje bogat izbor publikacija, a s obzirom da je i proširila krug izdavačkih kuća s kojima sarađuje, veruje da će ponuda biti još i bolja od pređašnje.

Radno vreme knjižare je od 10 do 19, a subotom od 10 do 14 časova.

iuz

Američki Stejt department objavio je dokument „United States Policy to Promote Regional Stability and Prosperity in the Western Balkans“, kojim definiše prioritete Sjedinjenih Američkih Država prema regionu Zapadnog Balkana u narednom periodu. U dokumentu se Srbija pojavljuje kao jedan od najvažnijih regionalnih partnera, dok Vašington najavljuje pokretanje formalnog strateškog dijaloga sa Beogradom tokom 2026. godine.

Nova strategija fokusirana je na jačanje regionalne stabilnosti, ekonomsku integraciju, energetsku bezbednost, borbu protiv korupcije i smanjenje uticaja spoljašnjih aktera, pre svega Rusije i Kine. Istovremeno, američka administracija naglašava potrebu za intenzivnijom saradnjom sa državama regiona kako bi se ubrzao njihov evropski put i podstakao privredni razvoj.

Posebnu pažnju privlači deo dokumenta u kojem se navodi da će SAD tokom ove godine organizovati formalne političke dijaloge sa Srbijom i Severnom Makedonijom. Reč je o mehanizmu koji u američkoj diplomatskoj praksi predstavlja viši nivo institucionalne komunikacije i može otvoriti prostor za širenje saradnje u oblasti ekonomije, energetike i bezbednosti.

Dokument Srbiju posmatra kao nezaobilazan faktor regionalne stabilnosti i važnog sagovornika u rešavanju ključnih pitanja Zapadnog Balkana. Istovremeno, Vašington nastavlja da podržava projekte regionalnog povezivanja, razvoj infrastrukturnih koridora i stvaranje jedinstvenijeg ekonomskog prostora u regionu, što Srbiji daje dodatni značaj kao saobraćajnom i energetskom čvorištu jugoistočne Evrope.

Jedan od centralnih ciljeva strategije jeste i smanjenje energetske zavisnosti regiona od ruskih izvora. U tom kontekstu, SAD najavljuju podršku novim energetskim projektima, diversifikaciji snabdevanja i većem prisustvu zapadnih kompanija na tržištu Zapadnog Balkana. Dokument takođe ukazuje na nameru Vašingtona da ponudi alternativu kineskim investicijama i finansijskim aranžmanima koji su poslednjih godina postali značajan faktor u regionu.

Kada je reč o odnosima Beograda i Prištine, američka administracija ponavlja podršku dijalogu i sprovođenju ranije preuzetih obaveza, ocenjujući da je trajna normalizacija odnosa jedan od preduslova dugoročne stabilnosti Zapadnog Balkana.

Analitičari ocenjuju da je najznačajnija poruka dokumenta upravo namera Vašingtona da Srbiju uključi u intenzivniji institucionalni dijalog, što predstavlja signal da SAD Beograd vide kao ključnog regionalnog partnera, a ne kao državu koju žele da zaobiđu u kreiranju buduće politike prema Balkanu. Strategija istovremeno potvrđuje da će pitanja energetike, infrastrukturnih investicija i geopolitičkog pozicioniranja ostati u središtu američko-srpskih odnosa u narednim godinama.

Izvor: balkanwatch.com

strongmen-zr1

Zrenjanin je u subotu bio domaćin 4. kola  Svetske strongmen Lige šampiona. Ovaj spektakl bio je i svojevrsni uvod pred predstojeći Strongmen kup Lige šampiona koji će se održati u julu u Novim Kozarcima. Ponovo je ovaj sportski događaj okupio više stotina gledalaca na Trgu Slobode i dvanaest takmičara iz Gane, Belgije, Sjedinjenih Država, Bugarske, Letonije, Kanade, Mađarske, Nemačke, Švedske, Francuske, Finske, a tu je bio i predstavnik Srbije Albin Hasanović.

U jednoj takmičarskoj sezoni predviđeno je 16 kola, a ovo koje organizuju Dragan Bogojević i njegova ćerka Marina je jedino sa licencom i ujedno jedino u našoj državi. Finalno takmičenje predviđeno je da se održi u Južnoj Africi.

-Imali smo malu izmenu u odnosu na discipline koje smo imali prošle godine-kaže  Marina Bogojević. -U pitanju je takozvani Herkulesov hvat, potom, tu je bilo i guranje Pežoovih džipova i kao završni miks svih disciplinu u kojoj takmičari, pored osnovnog zadatka snage nose i četiri devojke. Sve to doprinelo je još većoj atraktivnosti ovog nadmetanja.

Glavni organizator Dragan Bogojević se nadovezao:

-Pored vučenja kamiona od 15 tona, tu su i nošenje dva kofera od po 145 kilograma, 40 metara. Potom dizanje balvana od 150 kilograma na broj ponavljanja, a naročito je zanimljiv Herkulesov hvat, gde je takmičar raspet između dva auta i treba što duže da izdrži u tom položaju. U Petoj se guraju dva velika Pežoa 10 metara i zatim nošenje takozvanog joka, težine oko 400 kilograma sa četiri devojke. Sve discipline koje ste videli u Zrenjaninu, imaćete priliku da vidite i 25. jula na Svetskom kupu Lige šampiona koji organizujemo na  domaćem terenu, u Novim Kozarcima.

Dragan Bogojević, poznat i kao „najjači deda na svetu” podvukao je da je za podršku spektaklu u Zrenjaninu zahvalan tamošnjoj gradskoj upravi, a za predstojeći Kup u Kozarcima, takođe i Gradu Kikinda.

– Dvadeset dve godine smo imali Kup Evrope, a od prošle godine to je preraslo u Svetski kup. Dakle, događaj u Kozarcima podigli smo na svetski nivo- zadovoljan je Bogojević.

Pobedu u konačkom plasmanu na ovom takmičenju u gradu na Begeju, ovog puta je odneo Patrik Eibel iz Nemačke, za samo pola boda prednosti ispred ljubimca kozaračke publike, tamnoputog Evansa Nane.

 

N. S.

error: Content is protected !!