Jelena Trifunović

mora-karolj

Osnovna škola ,,Mora Karolj“ u Sajanu, zahvaljujući finansijskoj  podršci Nacionalnog saveta mađarske nacionalne manjine, organizovala je Veseli dečji dan, događaj koji je okupio oko 120 mališana i njihovih roditelja.

Realizovani program je ispunio planirani cilj- pružanje deci kvalitetne zabave, učenje kroz igru, nadmetanje u spretnosti i razvoj kreativnosti. Dodatna motivacija učesnika bila je  pravo na  učešće u nagradnoj igri.  Učesnici su mogli da učestvuju u različitim kreativnim radionicama.

-Bilo je devet tematskih  kreativnih radionica: Kraljevska radionica vilenjaka, Čarolija boja, Čarolija vune, Carstvo gline, More igara, Čarolija svetlosti, Dolina strelaca i Akademija vatrogasaca. Učenici su kroz radionice mogli da se oprobaju u raznim kreativnim i fizičkim veštinama. Za svako učešće u kreativnim radionicama,  dobijali su pečete, koje su kasnije mogli da zamene za palačinke. Nakon toga, deca su odlazila u  dvorište Vatrogasnog doma gde su imala slobodne  aktivnosti- navode u OŠ „Mora Karolj”.

Pored radionica i dvorca na naduvavanje, učesnike je čekalo još mnogo lepih  iznenađenja. Program je obuhvatio:  lutkarsku predstavu, zabavni animacioni program i dečji koncert u izvođenju  muzičkog sastava „Tamburaška braća“.

Pozitivna atmosfera, osmesi dece i veliki broj posetilaca, kao i poruke na ,,Zidu misli“, potvrđuju da je događaj u potpunosti ostvario cilj – kvalitetno i sadržajno provedeno vreme  dece i roditelja.

 

 

Granicni-prelaz

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije obaveštava građane da od 12. oktobra 2025. godine počinje postepena primena novog Sistema ulaska/izlaska (Entry/Exit System – EES) Evropske unije, koji se odnosi na sva lica koja nisu državljani država članica EU i nemaju regulisan boravak u zemljama Šengen zone.

Imajući u vidu da se Republika Srbija graniči sa četiri zemlje koje su članice Evropske unije, primena EES sistema važiće i za državljane Republike Srbije prilikom ulaska u Republiku Hrvatsku, Republiku Bugarsku, Rumuniju i Mađarsku.

U početnoj fazi, sistem će se aktivirati na pojedinim graničnim prelazima i sa ograničenim radnim vremenom, koje će se postepeno proširivati do pune operativnosti.

U Republici Hrvatskoj primena počinje na prelazu Batrovci – Bajakovo i na Aerodromu Zagreb, u Republici Bugarskoj na prelazu Gradina – Kalotina, u Rumuniji na prelazu Kaluđerovo – Najdaš, dok će se u Mađarskoj sistem uvoditi fazno od 28. oktobra do 11. novembra 2025. godine na prelazima Tompa, Horgoš, Bački Vinogradi, Bačalmaš, Bački Breg, Rabe-Kibekhaza i drugim.

Za lica koja nemaju regulisan boravak, a obavljaju određene poslove na teritoriji Mađarske i svakodnevno prelaze granicu, registracija počinje 1. novembra 2025. godine. Za ovu kategoriju putnika biće formiran poseban dosije koji će važiti za naredne prelaske, ukoliko putnici državnu granicu pređu najmanje četiri puta u roku od 30 dana. Ukoliko pređu manje od četiri puta, biće potrebno ponovo evidentiranje u sistem.

Samo pri prvom ulasku u zemlju koja primenjuje EES, granična kontrola će obuhvatati uzimanje otisaka četiri prsta, fotografiju lica i unos ličnih i putnih podataka u sistem.

Maloletna lica starija od 12 godina podležu registraciji, dok lica mlađa od 12 godina neće biti evidentirana.

U periodu od 12. oktobra 2025. do 10. aprila 2026. godine pasoši će se i dalje pečatirati svim putnicima, bez obzira na to da li je EES dosije formiran.

Vozači teretnih vozila i autobusa nisu izuzeta iz postupka registracije.

Vozači teretnih vozila će samostalno moći da se prijavljuju elektronskim putem, dok se nalaze na teritoriji EU, a evidentiranje podataka trebalo bi da se vrši prilikom izlaska iz zemlje EU, kako bi se izbegla nepotrebna zadržavanja.

Ministarstvo apeluje na građane da prilikom planiranja putovanja računaju na moguća duža zadržavanja na graničnim prelazima tokom početne faze primene sistema i da se blagovremeno informišu o uslovima na konkretnim prelazima.

Izvor: RTV

Untitled-design

Proslavljena kostimografkinja, rođena Kikinđanka, Tatjana Radišić, u Kulturnom centru Kikinda uskoro otvara vrata nove škole crtanja i slikanja. Umetnica koja je reputaciju vrhunskog kostimografa stekla u SAD, a danas uspešnu karijeru nastavlja po mnogim prestižnim pozorištima u regionu, odlučila je da deo svog dragocenog iskustva prenese i na naše sugrađane.

– Ova škola crtanja i slikanja donosi profesionalan, ali i otvoren i podsticajan pristup umetničkom obrazovanju i namenjena je svima koji žele da se izraze kroz umetnost, bilo da se ozbiljno pripremaju za upis na umetničke škole i akademije, ili jednostavno žele da pronađu prostor za kreativnost, unutrašnji mir i lični razvoj- kaže Tatjana.

Foto Sretenović

Program škole obuhvatiće rad sa različitim tehnikama – olovka, ugalj, tuš, akvarel ili akril, ali sa temeljnim veštinama poput crtanja po posmatranju, zatim problemom kompozicije, građenja forme, rada sa bojom i razumevanjem prostora.

– Umetnost nije samo zanatska veština, ona je pre svega radost, razigranost i sloboda izražavanja. U njoj se razvija mašta, ali i uči hrabrost, smelost i autentičnost. Svaki rad na belom papiru je i suočavanje sa sobom, jer kako učimo da savladamo kompoziciju i prostor, tako učimo i kako da savladamo izazove, prepreke i neizvesnosti u svakodnevnom životu- dodaje ova umetnica, napominjući da će škola raditi u okviru Kulturnog centra Kikinda, u, kako kaže, vrlo inspirativnom i kreativnom ambijentu.

Nastava će se odvijati u malim grupama vikendom, sa individualnim pristupom, a, kako se navodi, u školu su dobrodošli polaznici od 7 do 77 godina. Pored redovnih časova, vremenom, planirane su i tematske radionice, gostujuća predavanja i izložbe radova polaznika.

Kako ističe Tatjana Radišić, poseban fokus biće na likovnom obrazovanju kao sastavnom delu opšte kulture, jer razvijanje likovne pismenosti nije važno samo za buduće umetnike, nego je to način da bolje razumemo svet oko sebe, razvijemo osetljivost za lepotu, odnos prema prostoru, formi, izrazu i poruci koju nosimo.

Bez obzira na godine, iskustvo ili ciljeve, ova škola poziva sve koji veruju da umetnost nije privilegija, već unutrašnja potreba da nešto kažemo, izrazimo ili stvorimo, dodaje poznata kostimografkinja.

N. S.

 

skring

Na teritoriji Grada Kikinde počeo je organizovani skrining karcinoma dojke kojim su obuhvaćene žene  starosti od 50 do 69 godina. Ovu akciju sprovodi kikindski Dom zdravlja zajedno sa Opštom bolnicom Kikinda, a pozivanje sugrađanki započeto je u ponedeljak 29. septembra.

Iz Dispanzera za žene pozivaju sugrađanke telefonom, a mamografsko snimanje se obavlja u Opštoj bolnici Kikinda, na službi radiologije, objasnila je dr Dragana Miladinov, načelnica Dispenzera za zdravstvenu zaštitu žena.

– Služba radiologije ima novi mamograf koji je komforan, snimanje je bezbolno, aparat je prilagodljiv fizionomiji svake žene, tako da ne treba da imaju strah od snimanja. Snimanje i pozivanje određene skupine žena obavlja se svake druge godine tako da žene koje su snimale dojke u protekle dve godine su izuzete iz ovog skrininga i biće pozvane u narednom ciklusu. Takođe, izuzete su i žene koje, nažalost, već imaju dijagnostikovan karcinom dojke. S obzirom na učestalost ove bolesti kod nas i u svetu, pozivam dame da se odazovu skriningu, kao i da ih naši sugrađani ohrabre da dođu na snimanja. Žene treba da vrše i samopreglede dojki i ukoliko napipaju bilo šta sumnjivo, da se jave nama ili lekarima opšte prakse kako bismo ih uputili na ultrazvučni odnosno mamografski pregled, i van skrininga- istakla je dr Miladinov.

Miroslava Popadić, glavna sestra Dispanzera za žene, ukazuje da se svake godine pozivaju žene određenih godišta.
– Ove godine to su godišta žena 1975, 1973, 1971, 1969, 1967, 1965, 1962, 1960, 1958 i 1956. Sugrađanke pozivamo od ponedeljka i do sada su veoma lepo prihvatile pozive, pogotovo žene koje dugo nisu bile kod lekara. Žene nemaju razloga za strah, snimanje kratko traje, biće im objašnjeno kako da pristupe pregledu, a uput podižu kod nas na pultu. Dobiće i uputstvo kako da se spreme za pregled. Žene mogu i same da se jave, ukoliko nekog izostavimo. Broj telefona je 063 424101.


.
Kako je ukazala dr Biljana Marković, direktorica Doma zdravlja, na osnovu uredbe i nacionalnog programa, sve zdravstvene ustanove u Srbiji dužne su da sprovode skrining karcinoma dojke, najčešćeg zloćudnog tumora kod žena.

– Ovo se radi u cilju što ranijeg otkrivanja oboljenja, jer je tada uspešnije lečenje. Skrining karcinoma dojke odnosi se na žene od 50 do 69 godina. Pacijentkinje se pozivaju na skrining, a dalje će se postupiti u zavisnosti od rezultata. Od 2022. godine u Srbiji je otkriveno oko 4.500 karcinoma dojke, a 1650 žena je umrlo- predočila je dr Marković.

U Severnobanatskom okrugu je u 2022. godini bilo 94 karcinoma dojki, a 37 žena je umrlo. Po podacima kikindskog ZZJZ, u 2023. godini u Kikindi su otkrivena 23 slučaja karcinoma dojke, a 15 žena je preminulo od ove maligne bolesti.

SNIMAK SE ČITA NAJMANJE DVA PUTA

– Svaki nalaz mamografije čita se najmanje dva puta. Opis mamografije najpre analizira radiolog iz Kikinde, a naredno čitanje snimka obavlja nezavistan radiolog. Ukoliko im se mišljenja razlikuju, sledi i treće radiološko čitanje nalaza- naglasila je dr Dragana Miladinov.

Covek-koji-razvrstava

Prvog oktobra u Kikindi započeta je podela kanti za mešani ambalažni otpad, u okviru velikog ekološkog projekta koji Grad Kikinda realizuje sa kompanijom FCC Kikinda i Pokrajinskim sekretarijatom za urbanizam i zaštitu životne sredine. Tokom narednih šest meseci biće podeljeno 19.000 crnih kanti sa plavim poklopcem, namenjenih razvrstavanju mešanog ambalažnog otpada (papir, plastika, limenke, folija, pet ambalaža).

Građani imaju ključnu ulogu u procesu razvrstavanja otpada jer pravilnim odvajanjem omogućavaju da se otpad kvalitetno reciklira i ponovo upotrebi, a samim tim i smanji povećanje otpada za deponovanje. Stanovnici grada će na vreme biti obaveštavani o terminima podele putem lokalnih medija i zvaničnih kanala informisanja grada i kompanije FCC Kikinda.

           

Šta je komunalni ambalažni otpad?

Otpad od primarne i sekundarne ambalaže koji nastaje kao otpad u domaćinstvima (kućni otpad) ili u industriji, zanatskim delatnostima, uslužnim ili drugim delatnostima (komercijalni otpad) a koji je sličan otpadu iz domaćinstva u pogledu njegove prirode ili sastava i sakuplja se sa određene teritorijalne celine, u skladu sa zakonom.

ŠTA ČINI AMBALAŽNI OTPAD?

Otpadni karton i papir kutije, papirne kese, novine

Otpadna PET ambalaža flaše, kese, kutije

Otpadni najlon limenke,konzerve, folije

Otpadna staklena ambalaža boce, tegle

 

Najčešće greške pri razvrstavanju ambalažnog otpada:

MEŠANJE AMBALAŽE I BIOOTPADA

ODLAGANJE AMBALAŽE S OSTACIMA HRANE

STAVLJANJE “POGREŠNOG” OTPADA U KANTU ZA MEŠANI AMBALAŽNI OTPAD

ODLAGANJE OTPADA U KANTE BEZ PRETHODNE PRIPREME (SABIJANJA ILI SAVIJANJA OTPADA)

 

ml

U obnovljenoj kongresnoj sali hotela „Termal“ u Vrdniku, održano je regionalno takmičenje u okviru izbora za Mis Srbije. U atmosferi elegancije, gracioznosti i neizvesnosti, među brojnim gošćama i članovima žirija, pažnju je privukla i jasna poruka lepota u Srbiji više nije samo estetska kategorija, već se sve češće prepoznaje kao spoj duha, obrazovanja i patriotizma.

Titulu najlepše ponela je Anastasija Skorup, učenica srednje saobraćajne škole, koja je osvojila prvo mesto i kao nagradu dobila potpunu stipendiju za školovanje na Fakultetu za primenjenu ekologiju „Futura“. Titula prve pratilje pripala je Milici Stevanović, diplomiranom ekonomisti i pravniku, dok je druga pratilja bila Anđelija Alempijević, studentkinja više poslovne škole.

Posebne lente ponele su Iva Janković kao Mis šarma i Tanja Paunović kao Mis fotogeničnosti.

Direktorka portala „Srpski ugao“, Jasmina Dragutinović, bila je deo stručnog žirija i imala čast da proglasi drugu pratilju, čime je i redakcija ovog medija dala podršku mladim i uspešnim ženama iz cele Srbije.

Na kraju večeri, predsednica kompanije „Mis Srbije“, Vesna de Vinča, saopštila je odluku žirija da zbog izuzetnog kvaliteta kandidatkinja i prva i druga pratilja dobiju stipendije, kao i direktan plasman u nacionalno finale.

– Lepota će spasiti svet, ali samo ako ide ruku pod ruku sa obrazovanjem, duhovnošću i patriotizmom. Svaka devojka mora biti lepa i spolja i iznutra – poručila je Vesna de Vinča, ističući da upravo zbog toga kompanija koju vodi stipendira devojke koje nose sve te vrednosti.

Pogled redakcije portala Srpski ugao

Redakciju portala „Srpski ugao“ posebno raduje činjenica da je od naše prethodne posete obnovljena kongresna sala hotela „Termal“ , prostor koji je decenijama važio za jednu od najlepših i najreprezentativnijih sala na ovim prostorima. Zahvaljujući predanom radu i viziji direktora Dragana Kosovca, hotel Termal ponovo dobija mesto koje zaslužuje na mapi banjskog turizma, vraćajući sjaj Vrdniku kao destinaciji koja objedinjuje zdravlje, kulturu i odličnu uslugu.

Izvor: Srpski ugao

working-2618559-1280

Srbija se u ne tako davnoj prošlosti smatrala zemljom sa hronično visokim nivoom nezaposlenosti, ali najnoviji podaci pokazuju da je danas slika drugačija. Naime, prema zvaničnim podacima Republičkog zavoda za statistiku, u Srbiji trenutno ima manje od 267.000 nezaposlenih, dok je u Austriji, prema izveštaju austrijske Službe za zapošljavanje (AMS), taj broj u toku poslednjeg meseca dostigao 375.120 osoba od kojih je skoro 300.000 aktivno nezaposleno, a ostatak u procesima prekvalifikacije ili obuke, što znači da je taj broj dosta veći.

S obzirom na ukupnu populaciju obe države dolazi se do zanimljivog zaključka srazmerno broju stanovnika – Srbija ima manji broj nezaposlenih nego Austrija. Još značajnije, stopa nezaposlenosti u Srbiji je u kontinuiranom padu već deceniju, sa skoro 19 odsto u 2014. godini, na ispod 8 odsto u 2025. godini. Nasuprot tome, u Austriji stopa nezaposlenosti raste 30 meseci zaredom i u septembru 2025. dostigla je 7 odsto, što je povećanje od 0,4 procentna poena u odnosu na prošlu godinu.

Posebno je alarmantan trend rasta nezaposlenosti u ključnim privrednim sektorima Austrije, kao što su industrija, trgovina, transport i zdravstvo. Porast od čak 16,9 odsto u sektoru zdravstva i socijalne zaštite ukazuje na sistemski problem. Šef AMS-a Johanis Kopf direktno je upozorio da „na tržištu rada nema ničeg pozitivnog što bi se moglo prijaviti“.

Napredak Srbije je očigledan, zahvaljujući rastu IT sektora, investicijama, izvozu usluga i fleksibilnijem frilens tržištu, broj radno angažovanih osoba raste. Takođe, Srbija ima jedan od najviših procenata stanovništva koji živi u sopstvenim nekretninama, što smanjuje pritisak na socijalni sistem.

Konačno, statistika ne laže Srbija danas ima manji broj nezaposlenih građana nego Austrija i to je činjenica koja govori o napretku države.

fejes-klara

Dojave o bombama stigle su jutros na mejl adrese osnovnih i srednjih škola u Srbiji. Pripadnici MUP-a odmah su izašli na teren.

U kikindskim školama učenici su odmah evakuisani i u toku je provera navoda o podmetnutim bombama. Kako saznajemo, uoči početka nastave roditelji su pozvani da dođu po decu.

Situacija se prati i o daljim koracima će odlučivati nadležni organi.

Iako je skoro izvesno da je reč ponovnom hakerskom napadu na službene mejlove obrazovnih ustanova policija ništa ne prepusta slučaju tako da su provere u školama u toku.