јануар 25, 2026

Jelena Trifunović

skola-(3)-w1024

Svečani prijem nove generacije studenata upriličen je danas u Visokoj školi strukovnih studija za obrazovanje vaspitača. Osnovne studije na ovoj visokoškolskoj ustanovi upisalo je 60 studenata, od kojih 45 na smeru strukovni vaspitač dece predškolskog uzrasta, a 15 na smeru za tradicionalne igre. Među brucošima je i Danka Tomić iz Gradiške.

-Upisala sam ovaj fakultet zbog ljubavi prema tradiciji, kulturi i folkloru. Dugogodišnja sam članica kulturno-umetničkog društva iz Gradiške. Želim da proširim svoje znanje i prenesem ga deci i omladini- kaže ova studentkinja prve godine.

Nastava će početi u ponedeljak 3. oktobra.
-Konkurs za master strukovne studije je završen, u toku je glasanje za rang listu, a upis sledi 13. i 14. oktobra. Ukoliko ostane još mesta, raspisaćemo i treći upisni rok- navodi dr Angela Mesaroš Živkov, direktorica VŠSSOV.

Svečanosti u amfiteatru škole prisustvovala je i Valentina Mickovski, članica Gradskog veća zadužena za kulturu i obrazovanje.

-Svaki uspeh dolazi uz marljiv rad, trud, disciplinu i mnogo odricanja. Grad Kikinda ima obavezu prema studentima, da im obezbedi kvalitetno obrazovanje. Ova ustanova ima kvalitetan kadar koji će studentima obezbediti sva potrebna znanja i veštine- istakla je Mickovski.

U svečanoj sali Narodnog muzeja Kikinda u četvrtak će biti upriličen koncert solo pesama za glas i klavir „Srbija nas spaja“.  Nastupiće sopran Agota Vitkai Kučera u klavirskoj pratnji Jelene Simonović Kovačević.

Agota Vitkai Kučera redovna je profesorka na Akademiji umetnosti Univerziteta u Novom Sadu. Pored pedagoškog rada bavi se koncertnim i operskim pevanjem, aktivno izlaže na kongresima i konferencijama, vodi stručne seminare, bavi se glasovnim obrazovanjem elitnih vokalnih profesionalaca. Autorka je brojnih stručnih i naučnih radova i knjiga i dobitnica nekoliko priznanja i nagrada.

Koncert u Muzeju biće održan u četvrtak 29. septembra sa početkom u 19 sati. Ulazak je besplatan.

 

startup-g9479804fa-1280

U Srbiji u subotu počinje popis stanovništva, domaćinstava i stanova i trajaće do kraja oktobra. Od 8 časova popisivači izlaze na teren i intervjue sprovode od vrata do vrata.
Svako ima zakonsku obavezu da odgovori na postavljena pitanja tačno. Građani će odgovorati na 69 pitanja, a popis okvirno traje 30 minuta. Ako niste kod kuće, popisivač obilazi ponovo, a ukoliko ste i tada odsutni, stavlja obaveštenje u poštansko sanduče na kojem ostavlja svoje podatke i kontakt popisnog info-centra sa kojim zatim stupate u kontakt, a kasnije sa popisivačem ugovarate njegov dolazak.

Direktor Zavoda za statistiku Miladin Kovačević kaže za RTS da se popis sprovodi jednom u deset godina, ali da ovaj popis kasni jednu godinu zbog pandemije, budući da je bio planiran za april prošle godine. Dodaje da su sva pitanja bila postavljena i na popisu 2011. godine, pa i na ranijim.

„Najveća inovacija u ovom popisu je elektronsko popisivanje. Popisivači idu sa računarima i u laptopima je aplikacija koju je izradio sam Zavod, to je proizvod domaće pameti, i to će mnogo da ubrza postupak, jer se preskaču operacije koje slede nakon popisa, a to je unos podataka“, naglašava Kovačević.

Objašnjava da se to sada sve odigrava onlajn, jer popisivač svakog dana nakon obavljenog posla šalje sve podatke u centralnu bazu. Svi popisivači imaće legitimaciju Republičkog zavoda za statistiku i ovlašćenje. Postoje i pitanja na koja ne moramo da odgovorimo na popisu, a to su etnička pitanja – nacionalna pripadnost, veroispovest i maternji jezik.

Kazne od 20.000 do 50.000 dinara

Ukoliko odbijemo da učestvujemo u popisu, sledi kazna.

„Prema zakonu o popisu uvek se uvodi ta sankcija i ona je krajnji instrument – nešto što nikako nije cilj same operacije. Popisi su jedna tekovina i istorijska i kulturna, a pre svega državna i oni se sprovode u svim državama koje imaju statističke ustanove“, objašnjava Kovačević.

Kada je reč o visini kazne, ona je od 20.000 do 50.000 dinara.

„Nešto se odnosi i na popisivače ukoliko izađu izvan svojih uobičajenih ovlašćenja, a deo i na građane koji odbiju da učestvuju u popisu“, zaključio je Kovačević.

Milenko-Jovanov

Šef poslaničke grupe Srpske napredne stranke Milenko Jovanov izjavio je da svaki građanin Srbije i svaki Srbin u svetu može da bude ponosan na način na koji je predsednik Aleksandar Vučić u Ujedinjenim nacijama preneo poziciju naše zemlje, ali i ukazao na politiku koja se vodi u svetu.

„Predsednik Vučić je pred celim svetom izneo argumente Srbije, i kada je u pitanju pozicija Srbije, ali i kada je u pitanju politika koja se trenutno vodi u svetu koji je obuzet krizama na različitim mestima, a te krize dalje prete da naruše čitav do sada poznat međunarodni poredak“, rekao je Jovanov novinarima u Skupštini Srbije.

Jovanov je istakao da je Vučić na vrlo jasan i direktan način, hrabro pred svima, rekao da svetom vladaju dvostruki aršini i da je Srbija vrlo često bila žrtva tih dvostrukih aršina, te pozvao svetske lidere da se vrate onome što je bio međunarodni pravni okvir koji je držao svet u miru svih ovih godina.

„Nadam se da su svi dobro razumeli poruku koju je predsednik rekao i da će bar razmisliti što je rečeno jer bi to bilo važno za budućnost čovečanstva“, rekao je Jovanov.

Tokom 37. Dana ludaje, a povodom 15. Mini sajma preduzetništva, u Kikindi su se okupili direktori većeg broja Regionalnih privrednih komora: iz Beograda, Novog Sada, Kraljeva, Valjeva, Užica, Požarevca, Sremske Mitrovice, Pančeva, Zrenjanina, Subotice i Kikinde, kao i direktori i predsednici Mađarsko-srpske trgovinsko-industrijske komore, Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Virovitica, Trgovinsko-industrijske komore Budimpešte, Privredne komore Republike Srpske – Područna privredna komora Doboj i Trgovinsko-industrijsko agrarne komore županije Timiš iz Temišvara.

-Nakon otvaranja i posete 15. Mini sajmu preduzetništva, u prostorijama Regionalne privredne komore Severnobanatskog upravnog okruga, upriličeno je svečano potpisivanje sporazuma o saradnji. Regionalna privredna komora Severnobanatskog upravnog okruga Kikinda i Područna privredna komora Doboja potpisali su novi Sporazum o saradnji, na petnaestogodišnjicu potpisivanja prethodnog sporazuma. Nakon toga su predsednik Mađarsko-srpske trgovinsko-industrijske komore Đerđ Terek i direktor Područne privredne komore Doboj Srećko Stojaković potpisali Sporazum o saradnji- navodi Tibor Horvat, direktor RPK  u Kikindi.

Predsednik Opšteg udruženja preduzetnika Kikinda, Siniša Pašić, dodelio je zahvalnice institucijama i osobama koje su doprinele organizaciji Mini sajma preduzetništva. Zahvalnice su dobili Privredna komora Srbije – Regionalna privredna komora Severnobanatskog upravnog okruga, Nermina Ljubović i Miloš Jelić, predstavnici Privredne komore Srbije, kao i PKV i predsednik PKV-a Boško Vučurević, koji je zbog obaveza bio odsutan.

Usledili su poslovni razgovori, tokom kojih su sa Trgovinsko industrijskom komorom Budimpešte dogovorene dalje aktivnosti i saradnja, posebno oko promovisanja preduzetništva.

Fijakeri

U Konjičkom klubu „Banat“ neguju tradiciju i ljubav prema ovim plemenitim životinjama, a tradicionalna revija paradnih zaprega koju organizuju jedna je od tri najstarije manifestacije tog tipa u Srbiji.

27. Revija paradnih zaprega na pogonu III okupila je šezdesetak učesnika iz Vojvodine koji su se nadmetali u kategorijama: jednopreg, dvopreg, četvoropreg i petopreg, ali i deca i jahači.

Događaju je prisustvovao Mladen Bogdan, predsednik gradske skupštine, koji je ukazao da je tradicionalna fijakerijada ulepšala „Dane ludaje“ i da će lokalna samouprava nastaviti da podržava popularizaciju konjičkog sporta. Prema rečima Jelene Šorak iz KK „Banat“, ovaj klub okuplja tridesetak članova koji uspešno učestvuju na brojnim smotrama i takmičenjima.

Tibor Kookai
Ovogodišnja džinovska pobednica teži 716,5 kg. Tibor Kokai iz Mađarske ne samo da je odbranio prošlogodišnju titulu, već je postavio i novi rekord na Danima ludaje. Prethodna rekorderka, iz 2019. godine, težila je 639,5 kg.
Najdužu tikvu, od 259 cm, doneo je Dušan Jankov iz Čuruga. To mu nije jedina nagrada sa ovogodišnjeg takmičenja, jer je u kategoriji najtežih bundeva osvojio vicešampionsko mesto sa plodom od 501 kg. Treće mesto među teškašicama pripalo je Goranu Laziću (295,5kg).
U kategoriji najdužih bundeva drugo mesto je osvojila Ružica Jankov (253cm), a treće Nađa Jankov (247 cm).
DEJAN PETROVIC

Najprepoznatljiviji ambasador srpske trube  Dejan Petrović i njegov Big Bend zaokružiće raznovrsnu muzičku ponudu 37. „Dana ludaje“. Jedinstvenim kombinovanjem srpske izvorne muzike sa poznatim svetskim hitovima, ovi muzičari sa sobom donose posebnu magiju, a njihove nastupe, gde god bili, prati oduševljenje i ovacije publike.

Sin poznatog majstora trube Miće Petrovića, na pozornici je prvi put zasvirao još kao šestogodišnjak. Sa 12 je već imao svoj orkestar, a 2006. godine, na Saboru trubača u Guči, dobija najprestižnije priznanje i postaje najmlađi dobitnik „Majstorskog pisma“.

Širom sveta nastupa i postaje poznat po izvođenju srpske tradicionalne muzike koju kombinuje sa modernim elementima. Sarađivao je  sa brojnim slavnim umetnicima. Osvojio niz prestižnih nagrada. Da Dejan Petrović i Big Bend nikoga ne ostavljaju ravnodušnim, uveriće se publika u nedelju na gradskom trgu.

 -U Kikindu dolazimo sa velikim srcem, punim ljubavi i dobre muzike. Publici bismo poručili da dođu u što većem broju i lepom raspoloženju i da zajedno napravimo jedno prelepo veče za pamćenje- kaže Dejan Petrović.

Uz mnogo posvećenosti i rada, uspesi su se nizali, pa ne čudi da je vrsnom muzičaru koji je u prepoznatljivom maniru uspeo da spoji „starke i opanke“, teško da izdvoji najdraže trenutke u karijeri.

-Iskren da budem, to je jedno od težih pitanja za mene, baš iz tog razloga što je bilo dosta lepih trenutaka i što često neki sledeći nadmaši onaj prethodni. Tako mi je, na primer, pre 12 godina, kada sam proglašen za „Prvu trubu“ na prvom međunarodnom takmičenju trubača u Guči, to bio jedan takav trenutak. Godinu dana nakon toga usledio je prvi solistički koncert u Sava Centru, pa par godina nakon toga prvi nastup na Egzitu, i uvek se ti najdraži trenuci smenjuju, a karijera, hvala Bogu još traje, pa ni sad ne bih mogao izdvojiti i odlučiti se za neki poseban trenutak, ali ću ih nekada sigurno rezimirati.

Dejan je četvrta generacija trubača u svojoj porodici. Vlasnik titule „Prva truba sveta“ voli da sluša različite žanrove, u zavisnosti od raspoloženja ili okruženja.

-Volim podjednako i domaću tradicionalnu, a i stranu muziku, često i samo instrumentalnu.

Potvrđuje da trubači nisu imuni ni na tamburaški štimung i vojvođanski melos.

-Iako nisam iz ravničarskih krajeva, veoma mi se sviđa tamburaški melos i muzika, jer svi ti tamburaški orkestri imaju neku posebnu energiju isto kao sto trubački orkestri imaju neki „vajb“ koji ljude ne ostavlja ravnodušnim.

VanGog

Kikinda zauzima posebno mesto u srcu pevača, gitariste i frontmena legendarnog rok benda „Van Gog“. Zvonimira Đukića Đuleta za naš grad vežu vojnički dani. Tih „Zlatnih osamdesetih“ počinje i uspešna muzička karijera jednog od najpopularnijih rok sastava koji će susret sa kikindskom publikom imati 16. septembra na 37. Danima ludaje. U noći visokog napona, emocija i energije očekuju nas stari hitovi, ali i naslovi sa poslednjeg albuma „More bez obala“.

-Miris grada, miris jabuka, osmesi ljudi je nešto što se ne nikad zaboravlja. Rado se vraćam u Kikindu, emocije me stignu, sećanja ne blede, a slike imaju posebno mesto u mom srcu. Radujem se koncertu , verujem da će i starija i mlađa publika naći mesto ispred bine i da ćemo zajedno u sat i po vremena nastupa zatresti grad rokenrolom. Dođite da zajedno slavimo život. Van Gog će svirati kao da je prvi i poslednji put- kaže Đule u razgovoru za Kikindski portal.

Iako se  „Van Gog“ odavno velikim slovima upisao u rokenrol istoriju na ovim prostorima, elan i zanos ih ne napuštaju. Od  „Tragova prošlosti“ do „Mora bez obala“ inspiracija su, otkriva Đule, svakodnevne slike iz života.

-Stekli smo puno prijatelja, obišli svet, upili nova iskustva,  dosta toga naučili. Svaka nota i svaki stih slikaju neki trenutak za sva vremena. Rokenrol ne može da dosadi. Susret sa ljudima je uvek novo iskustvo, od grada do grada, tu je uvek osmeh, raširene ruke, zagrljaj, po koja domaća da se nazdravi. Sve to zajedno sa ciljem da uz muziku, osmehe i pozitivno raspoloženje slavimo život- ističe Đule.

U vremenu kada prevladavaju drugačiji muzički apetiti, vođa popularnog benda, ipak, nema dilemu da li je rokenrol propao.

-Rokenrol je u srcu svakog mladog čoveka jer postoji bunt. Rokenrol je način i stil života i on nikako ne bledi. Pokreće i mlado i staro. Pesme koje je iznedrio od šezdesetih, sedamdesetih, osamdesetih godina ostaju. U srcu je rokenrol nepokoljebljiv i nepotkupljiv, samo napredak tehnologije  čini da neke stvari danas zvuče malo drugačije. Ali čuvamo iskru. Kad neko kaže da je RnR  umro ili se predao, to nije istina. On se samo u pravom trenutku sačuva i povuče malo u sebi, prikrije da bi se dao nekim novim generacijama punog srca.

Adrenalinske nastupe ovog rok sastava odlično oslikava naziv aktuelne turneje „Visoki napon“.

– Verujem da će dosta ljudi doći i iz drugih gradova, ovo je prilika da se na ovoj turneji vidimo, zaigramo i zapevamo svi u glas. Ne propustite noć visokog napona, emocija i energije- poziva frontmen „Van Goga“.

 

Don`t copy text!