Jelena Trifunović

beba

Roditeljski dodatak za prvo dete od 1. januara uvećan je sa dosadašnjih 321.900 na 345.398 dinara, dok drugoj bebi u porodici sleduje 306.388 (u 24 rate po 12.766), umesto dosadašnjih 285.544 dinara.

Od 1. januara, novi iznos važi i za treće dete. Umesto dosadašnjih 1.713.264, dobijaće 1.838.332 dinara odnosno tokom  120 meseci po 15.319 dinara. Za četvrto dete roditeljski dodatak iznosi 2.757.498 dinara (do sada 2.569.896), takođe u narednih 10 godina, svakog meseca po 22.979 dinara.

Uvećani su i iznosi koje treća i četvrta beba dobijaju jednokratno, pa će tako sada primati 255.323 dinara. Paušal za nabavku opreme za dete za decu rođenu 1. januara 2023. godine i kasnije iznosi 6.383 dinara (umesto 5.948 dinara), dok je jednokratna pomoć za rođenje druge i treće bebe sada 115.132 dinara (do sada 107.300).

Zakonom o finansijskoj podršci porodici sa decom propisano je da se iznosi roditeljskog dodatka i paušala za nabavku opreme za dete usklađuju dva puta godišnje, 1. januara i 1. jula počev od 2019. godine, na osnovu kretanja indeksa potrošačkih cena u Srbiji u prethodnih šest meseci.

kina

Kikindski Kulturni centar do petka 27. januara domaćin je Nedelje kineskog filma. Projekcije su od 19 sati, svi filmovi titlovani su na srpski jezik, a ulazak je besplatan. Večeras je na repertoaru „Nedža”, kineska 3 D animacija, fantazijski avanturistički film koji je režirao i napisao Ju Jang. Film govori o mitološkom poreklu Nedže, božanstvu iz kineske narodne religije, a njegova priča zasnovana je na književnoj verziji mita romana iz dinastije Ming, koji se tradicionalno pripisuje se Sju Džunglinu.

U četvrtak, publika će biti u prilici da pogleda film „Kompozitor” koji prati istinitu životnu priču jednog od najvećih kineskih kompozitora, Sijena Singhaija. Rat Sovjetskog Saveza protiv nacističke Nemačke 1941. godine otežao je njegov povratak u Kinu. Bio je zaglavljen u Almatiju, gde je patio zbog siromaštva i bolesti. Kazahstanski kompozitor Bajkadamov mu je pomogao, uprkos tome što nije znao njegov pravi identitet pošto je Sijen tada koristio pseudonim. Upravo tamo Sijen je komponovao neka od svojih najpoznatijih dela…

„Životna priča Huang Vensiju”, biografski film o devojci koja je, nakon završenog univerziteta, odustala od mogućnosti da radi u velikom gradu, biće prikazan u petak, čime će biti završena Nedelja kineskog filma organizovana u saradnji sa Institutom „Konfucije” u Beogradu. Tokom prva dva dana, prikazana su ostvarenja „Nastavniče, dobar dan” i „Ja nisam Bog lekova”.

 

penzije

Isplata januarskih penzija počeće 2. februara, kada će penzije dobiti korisnici iz kategorije samostalnih delatnosti. Sa januarskim čekom penzionerima sleduje i povišica od 12,1 odsto, sa kojom će prosečna penzija u Srbiji iznositi oko 37.825 dinara.

Prema kalendaru isplata koji je objavio Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje, 4. februara počeće isplata na tekuće račune vojnim i poljoprivrednim penzionerima, a 6. februara korisnicima iz te dve kategorije penzionera koji primanja dobijaju na kućnim adresama ili ih podižu na šalterima pošta.

Penzije korisnicima iz kategorije zaposlenih koji primanja dobijaju preko tekućih računa, počeće da pristižu 9. februara, a ostalima 10. februara.

(Tanjug)

aleksandar vučić

Gradski odbor Srpske napredne stranke u Kikindi pruža bezrezervnu podršku predsedniku stranke i Republike Srbije Aleksandru Vučiću. Malo je onih koji su u  istoriji Srbije radili tako posvećeno i istrajno, podižući u isto vreme međunarodni ugled naše zemlje kao što to čini Aleksandar Vučić, ističu kikindski naprednjaci.

-Brodu Srbija ne treba drugi kapetan dok njime, po uzburkanom moru međunarodnih odnosa, upravlja vizionar kakav je predsednik Vučić. Uvek je bilo i biće kritičara i onih koji svojom mržnjom i ličnim intresima pokušavaju da ponize i umanje značaj postignutih rezultata, ali svi znamo da su oni u manjini, a da je cela Srbija videla i shvatila viziju napretka predsednika Vučića. Bez Vučića je povratak u smutna vremena propasti Srbije neminovan. Gradski odbor Srpske napredne stranke u Kikindi veruje da je budućnost Srbije i naše dece u sigurnim rukama samo sa Aleksandrom Vučićem- ističe se u saopštenju Gradskog odbora SNS.

Evropska nedelja

Evropska nedelja prevencije raka grlića materice ove godine obeležava se od 23. do 29. januara, u cilju podizanja svesti žena o raku grlića materice i načinima prevencije.

Prema podacima Registra za rak Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut”, u Srbiji se godišnje dijagnostikuje više od 1.100 slučaja oboljevanja od raka grlića materice, a bitku sa tom bolešću u toku godine izgubi oko 460 žena.

Rak grlića materice je  godinama jedan od vodećih uzroka oboljevanja i umiranja u ženskoj populaciji u našoj zemlji.

Slogan ovogodišnje kampanje je „Rak grlića materice- rak koji možemo sprečiti“. Za gotovo sve slučajeve raka grlića materice odgovoran je Humani papiloma virus (HPV).

Primarna prevencija oboljenja izazvanih HPV se sprovodi vakcinacijom. HPV vakcina je besplatna i može da se dobije u svim domovima zdravlja širom Srbije. Vakcinacija se preporučuje devojčicama i dečacima školskog uzrasta.

Pozitivni primeri zemalja, koje sprovode vakcinaciju dece protiv HPV infekcije, poput Švedske, Portugala, Danske, Velike Britanije i Australije beleže značajan pad stope oboljevanja od raka grlića materice i ostalih bolesti izazvanih HPV za oko 80 odsto.

Sekundarna prevencija uključuje skrining i rano otkrivanje asimptomatskih oblika bolesti. Cilj redovnih preventivnih pregleda je otkrivanje početnih promena na grliću materice pre nego što se maligno oboljenje razvije. Što se promene ranije otkriju, lečenje je lakše i uspešnije. Kada se rak već razvije, tretman postaje teži, a njegov uspeh je manje zagarantovan. U početnim stadijumima bolesti najčešće nema nikakvih simptoma.

 

 

 

 

 

Sastanak

Gradonačelnik Kikinde Nikola Lukač i član Gradskog veća Saša Tanackov sastali su se sa načelnikom sektora Sever Uprave granične policije MUP-a Republike Srbije Jezdimirom Račićem, komandirom Stanice granične policije Kikinda Aleksandrom Bilićem, te predstavnicima Infrastrukture železnice Srbije Milanom Pantošem i Milanom Kebićem povodom 100 godina od uspostavljanja železničkog graničnog prelaza Kikinda – Žombolj i obeležavanja značajnog datuma u istoriji grada.

Svečanost, kojoj će osim zvaničnika iz Srbije prisustvovati i predstavnci državnih organa susedne Rumunije, biće održana u februaru.

grad kikinda

Socijalno ugrožena domaćinstva na teritoriji Grada Kikinde u prilici su da ostvare pravo na energetske vaučere za plaćanje dela potrošnje energenata- struje, prirodnog gasa ili daljinskog grejanja. Javni poziv otvoren je od 18. do 31. januara. Za ovu meru lokalna samouprava opredelila je 10 miliona dinara.

-Reč je o novoj meri Grada kojom želimo da pomognemo sugrađanima da prevaziđu aktuelnu energetsku krizu. Želeli smo da izađemo u susret i pružimo pomoć i onima koji nisu obuhvaćeni dosadašnjim merama kao što je podela ogreva i popusti za energetski zaštićene kupce. Energetskim vaučerima smatra se subvencija za utrošenu električnu energiju, prirodni gas i isporučenu toplotnu energiju putem sistema daljinskog grejanja- objašnjava Mladen Bogdan, predsednik Skupštine grada.

Grad će sredstva prenositi isključivo snabdevačima energenata. Pravo da učestvuje na javnom pozivu ima podnosilac prijave za domaćinstvo na teritoriji Grada Kikinde koji ispunjava uslove: da ima prebivalište na teritoriji Grada Kikinde najmanje šest meseci, da ukupan mesečni prihod ostvaren u protekla tri meseca umanjen za poreze i doprinose po članu domaćinstva ne prelazi 21.000 dinara, da lica odnosno domaćinstvo nije u ovoj godini koristilo pomoć u ogrevu ili popuste za energetski ugroženog kupca.

Zahtev se podnosi na propisanom obrascu koji se nalazi na internet stranici grada, a može se dobiti i u uslužnom centru Gradske uprave. U tekstu javnog poziva na sajtu Grada naveden je i spisak obavezne dokumentacije.

Za pregled i ocenjivanje prijava nadležna je Komisija koja će, na osnovu bodovanja podnetih zahteva, sačiniti rang listu korisnika energetskih vaučera.

 

 

 

 

policija (2)

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave saobraćajne policije, u subotu su, na teritoriji Kikinde, na putu ka Zrenjaninu, isključili iz saobraćaja vozača zbog nasilničke vožnje.

Presretačem su zaustavili šezdesetosmogodišnjeg muškarca koji je upravljao vozilom „reno“ brzinom od 160,6 kilometara na čas, na delu puta gde je ograničenje 60.

Dragana Malešević

Interaktivne knjige za decu edicije „Knjige sa kojima se raste“ autorke profesorke Dragane Malešević rezultat su njenog dugogodišnjeg posvećenog pedagoškog i istraživačkog rada, kao i želje da današnjoj deci pruži medij koji je u skladu sa njihovim potrebama i interesovanjima. Tako su nastale knjige koje donose izdavačku novinu jer pored teksta i ilustracija, imaju QR kodove sa zvučnim i video zapisima. Knjige „Biljke”, „Oblici i brojevi”, „Životinje naših krajeva” i „Otkrivamo čudesni svet” su edukativne, zabavne i deca ih obožavaju. Ova inovativna i autentična izdanja mogu se koristiti sa i bez mobilnog telefona.

– QR kodovi omogućuju deci stvaranje jasnih predstava i sagledavanje pojava koje nisu u njihovom neposrednom okruženju. Neki QR kodovi imaju samo zvuk, neki samo video, a neki i zvuk i video zapis. Knjige se mogu koristiti uz pomoć odraslih dok deca ne znaju da čitaju, a i deca ih mogu koristiti individualno, kao slikovnicu. Knjiga može služiti i za učenje čitanja jer je tekst s tom namerom i štampan većim slovima i fontom za početno čitanje. Ove knjige vraćaju decu knjizi u novoj formi objedinjujući njihova interesovanja i digitalne medije- kaže u razgovoru za Kikindski portal dr Dragana Malešević, profesor na Visokoj školi strukovnih studija za obrazovanje vaspitača u Kikindi.

Interesovanje dece za upotrebu mobilnih telefona autorka stavlja u funkciju učenja i razvoja deteta. Ukoliko deca već žele da koriste mobilne telefone, knjige to omogućuju ali na edukativnom sadržaju koji je u funkciji njihovog učenja i razvoja. Sa druge strane, razvoj digitalne kompetencije dece upravo je jedan od ciljeva novih osnova predškolskog obrazovanja i vaspitanja.

-Interaktivnost deteta i knjige je u više domena – u domenu teksta, ilustracije, zvučnih zapisa, video zapisa i upotrebe matrice za samokontrolu tačnosti odgovora. Tekst komunicira sa detetom i podstiče ga da aktivno istražuje i otkriva, kao i da govori o svojim opažajima i izražava svoje mišljenje. Knjige u intelektualnom domenu utiču na razvoj sposobnosti za učenje, pamćenje, opažanje, pažnju i mišljenje; u voljnom domenu podstiču decu da uče, otkrivaju, zaključuju; u emocionalnom grade pozitivan odnos prema drugima i prema okruženju; u socijalnom domenu razvijaju odgovoran odnos prema drugim bićima i zajednici, razvijaju ekološku svest i podstiču decu na očuvanje sredine; a u fizičkom domenu podstiču decu na fizičku aktivnost. Kod dece se naročito razvija sposobnost za opažanje i utiče se na dužinu trajanja njegove slušne i vizuelne pažnje- napominje autorka.

Ne manje značajno je to što se kod dece razvija i sposobnost za učenje otkrivanjem i, naročito, divergentno mišljenje kao osnova kreativnosti i razmatranja različitih mogućnost. Od deteta se ne traži samo jedan tačan odgovor.

-Tačnih odgovora u matrici je pet od osam. Kada se kod deteta na ovakav način razvija mišljenje ono će kao odrastao biti sposoban da sagledava više rešenja na postavljeni problem i da kreira nešto novo i drugačije. Knjiga „Otkrivamo čudesni svet” sadrži eksperimente sa vodom, vazduhom, toplotom i svetlosti Sunca, prave svoj vulkan i drugo čime podstiče decu da aktivno uče i zaključuju o pojavama koje ih okružuju. Podstiče ih i da saznaju o naučnicima: Milankoviću, Tesli, Pančiću, kao i o Keopsu i piramidama. Sadržaj ovih knjiga je savremen jer uči decu i o alternativnim izvorima energije vetra i Sunca i primereno uzrastu gradi osnove za zakone fizike. Specifična karakteristika ovih knjiga je što od dece traži da stvaraju pretpostavke, koje potom potvrđuju ili odbacuju što ih uči da istraživački misle. Ove knjige su bogat resurs za zajedničko i individualno istraživanje i učenje- ističe profesorka Malešević.

Visoka škola strukovnih studija za obrazovanje vaspitača je, zahvaljujući podršci Pokrajinskog sekretarijata za visoko obrazovanje i naučnoistraživačku delatnost odštampala ove knjige i besplatno ih podelila studentima da se koriste kao udžbenik.

Bogato stručno iskustvo autorke

Profesorka Dragana Malešević je doktor didaktičko-metodičkih i doktor pedagoških nauka. Autorka je popularnih i citiranih knjiga u štampanom i elektronskom formatu na srpskom i engleskom jeziku. Edukovala se od srednje pedagoške škole do doktorata u Srbiji, Škotskoj i Rusiji. Ima bogato iskustvo u praksi kao učitelj, prosvetni savetnik i profesor u školi za obrazovanje vaspitača. Ove knjige ona zasniva na naučnoj osnovi savremenih pedagoških koncepcija i ispitivanjima efekata praktične primene prototipa ovih knjiga u praksi rada sa predškolskom i mlađom osnovnoškolskom decom.

Svaka knjiga može se čitati pojedinačno i čini celinu za sebe, ali je u ediciji povezana sa drugim knjigama, a sadržaji svih knjiga su međusobno integrisani. Integracija sadržaja omogućava da dete povezuje i gradi uzročno-posledične veze. Recenzenti ovih izdanja su poznati i priznati stručnjaci u svojim oblastima.

 

 

 

planinari kinđe

Božićni uspon na Rtanj je tradicionalna planinarska akcija u kojoj je 14. januara učestvovalo oko 1000 najspremnijih planinara među kojima i osamnaest članova Planinarskog društva „Kinđa” iz Kikinde. Nezaboravnu avanturu do vrha Šiljak na visini od 1565 metara organizovalo je Planinarsko društvo „Dragan Radosavljević” iz Zaječara koje je celom dužinom rute obezbedilo nadzor Gorske službe spasavanja.

PD Kinđa

-Zahtevan uspon po maglovitom i vetrovitom vremenu i izuzetno klizavom terenu planinari „Kinđe” prešli su za šest do devet sati. Na uspon južnom stranom krenuli smo iz naselja Rtanj, staza je duga 14 kilometara, uz savladavanje 1000 metara nadmorske visine. Uz sve izazove, uspešno smo savladali test izdržljivosti i spremnosti na putu do cilja gde nas je sačekao skoro pola metra dubok sneg- prenosi nam utiske predsednica Planinarskog društva „Kinđa” Olivera Makitan.

Tradicionalan Božićni uspon na Rtanj održan je 40. put. Ova planina je omiljena destinacija ljubitelja prirode i planinarenja. Na vrhu se nalaze ostaci kapele koju je podigla Greta Minh, u čast svoga supruga Juliusa, nekadašnjeg vlasnika rudnika „Rtanj“. Kapela je minirana tridesetih godina prošlog veka tokom jedne od potraga za zlatom za koje se verovalo da je tu bilo skriveno.

Naredni izazov za članove „Kinđe” biće daleko „pitomiji”. Sledeće nedelje očekuje ih Svetosavski uspon na Gudurički vrh na Vršačkom bregu, najvišu tačku Vojvodine.