јануар 26, 2026

Jelena Trifunović

ahondroplazija

Predstavnici Udruženja „Deca sa ahondroplazijom Srbije“ u Ministarstvu spoljnih poslova sastali su se sa Tamarom Vučić, prvom damom Srbije i prof. dr Sanjom Radojević Škondrić, direktorkom Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje. Tema sastanka bila je terapija za ovu retku bolest i značaj njene što ranije primene u našoj zemlji.  Kako ističe sugrađanin Davor Terzin, predstavili su rad udruženja i predali deo dokumentacije o terapiji i kliničnim ispitivanjima.

-Poznat nam je humanitarni rad gospođe Tamare Vučić  koja je svojim zalaganjem značajno doprinela da se na listu lekova o trošku fonda uvedu terapije protiv, takođe retkih bolesti, spinalne mišićne atrofije i cistične fibroze. Na sastanku smo predstavili sa čime se naša deca i mi kao roditelji susrećemo, jer ahondroplaziju svi povezuju sa niskim rastom, ali nije samo to, već dugi niz komplikacija koje ova bolest nosi sa sobom. Terapija te komplikacije minimizira ili potpuno suzbija- ukazuje Davor Terzin, otac troipogodišnje Staše kojoj je dijagnostikovana ova retka bolest.

Jelena Hađasija, Danijela Stojanović i Davor Terzin, svo troje roditelji dece sa ahondoplazijom istakli su na sastanku da je prioritet u radu udruženja uvođenje terapije o trošku RFZO, ali i širenje svesti i edukacija o ovoj bolesti kao i pomoć roditeljima i odraslima koji se sa njom suočavaju. Terapija godišnje za dete košta više od 270.000 evra, a lek se uspešno koristi u Italiji, Austriji, Nemačkoj, Sloveniji, Rusiji.

– Naša deca idu u vrtić i škole, pa je potrebno i da javnost upoznamo sa ovom bolešću. Da bi se terapija uvela i u našoj zemlji, postoje određene procedure i mi preduzimamo dalje korake. Dug je put, ali smo istrajni. Sastanak je bio veoma uspešan, Tamara Vučić i Sanja Škondrić iskazale su razumevanje i podršku za našu borbu i uputile nas na dalje korake. U ovom momentu indikovano je desetak dece za terapiju- navodi Davor. Nadu i optimizam ulila mu je i najava  će se prilikom razmatranja budžeta za 2023. godinu uzeti u obzir i terapija za ahondoplaziju.

-Zahvaljujemo se svima koji nam pružaju maksimalnu podršku na ovom našem putu i podržavaju kampanju #hoćudarastem- ističe.

Sajt sa brojnim korisnim informacijama o ovoj bolesti, priručnik kao i stručni skup, takođe su u planu Udruženja „Deca sa ahondroplazijom Srbije“ za naredni period.

 

 

 

 

sednica

Gradska kasa u prvih devet meseci ove godine prihodovala je 2,283 milijarde dinara što je 70 odsto u odnosu na godišnji plan, dok su rashodi nešto manji i iznose dve milijarde i 11 miliona dinara odnosno 62 odsto plana. Konsolidovani izveštaj o realizaciji budžeta u periodu od januara do septembra, obrazložila je na današnjoj sednici gradske skupštine zamenica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski.

-Plan po kom poredimo iznosi 3,243 milijarde dinara. Realizacija prihoda je dobra i veća u odnosu na prošlu godinu kada je, za isti period, iznosila 66 odsto. Za oko 211 miliona smo prikupili i naplatili više prihoda u odnosu na lane. Prikupljeno je više novca od poreza, ali i od rudne rente. Više je prihodovano od poreza na dobit i kapitalne dobitke, poreza na zarade, poreza na imovinu, kao i poreza na prenos apsolutnih prava. Od rudne rente budžet je prihodovao 342 miliona što je 118 miliona više nego 2021.godine- rekla je zamenica gradonačelnika.

-Kod rashoda, tekuća potrošnja je u skladu sa planiranom, dok su kod komunalnih usluga rashodi veći zbog poskupljenja što nam je i bio signal da ovu stavku korigujemo kod rebalansa. Nešto niži procenat rashoda je zbog investicija koje će biti realizovane u poslednjem kvartalu godine. Završena je izgradnja kanalizacije u naselju Šumice, najveći deo projekta Ekolejks, deo završnih radova na pijaci, trafo stanica u industrijskoj zoni Rasadnik, ulaganja u PU „Dragoljub Udicki“ pred novu školsku godinu kao i u mesne zajednice, radovi na otvorenim bazenima i postavka led rasvete u SC „Jezero“. Realizacija investicija je, ipak, svega 26 odsto jer će najveći deo biti realizovan u poslednjem kvartalu, očekujemo još oko 200 miliona. Sledi rekonstrukcija vodovoda, izvođač će iduće nedelje biti uveden u posao. Završena je rekonstrukcija saobraćajnica u industrijskoj zoni Rasadnik u vrednosti 42 miliona, a kreće i otplata projekta led rasvete, to čeka na izvršenje- detaljno je predočila Jakšić Kiurski.

Lukač: Kapitalni projekti i pregovori sa investitorima

Ulaganja u kvalitetniji život svih građana na teritoriji grada Kikinde, biće nastavljena, a u toku su pregovori sa desetak investitora-ukazao je na današnjoj sednici gradske skupštine  gradonačelnik Nikola Lukač.

-Ponosan sam i zadovoljan rezultatima u proteklih devet godina u Kikindi i deset godina u Srbiji, politika Aleksandra Vučića i Srpske naredne stranke je da brinemo o građanima. Nećemo se zaustaviti kada je u pitanju briga o mladima i o najstarijima. Lepo je čuti kako se na desetine porodica vratilo u naš grad i  kada vidimo da se više dece rađa. U toku su, ali i predstoje nam značajna ulaganja, pomenuću samo neka: rekonstrukcija bolnice, brza saobraćajnica Sombor-Kikinda, fabrika vode, otvaranje graničnog prelaza, vodovod i kanalizacija, pijaca, rekonstrukcija zgrade RFZO i PIO fonda, nova zgrada Centra za socijalni rad, ulaganja u škole, sport, kulturu, mesne zajednice, putnu infrastrukturu.

-Sa desetak investitora pregovaramo da dođe bar jedna fabrika i u tome imamo podršku pokrajine i republike. Gledamo da ovde dođu kvalitetnije firme, sa većim platama. Naš cilj ostaje da svako selo bude ponos, a treba napomenuti i da su oko 50 kuća dobili mladi bračni parovi u selima, i biće ih još, ukupno skoro 70. Građani možda dugo čekaju da se realizuju neki projekti, ali hvala na razumevanju da ćemo sve rešavati, po prioritetima- istakao je gradonačelnik Lukač.

Srednjeročni plan grada

Skupština je usvojila odluku o pokretanju postupka za izradu i donošenje srednjeročnog plana grada čiju važnost je obrazložio  Saša Tanackov, član Gradskog veća.

-Plan razvoja grada do 2030. godine kao krovni dokument smo usvojili, a razrada ovog strateškog dokumenta je srednjeročni plan koji se donosi za period od tri godine. Poklapa se za budžetom i projekcijama za naredne dve godine. Srednjeročni plan precizno razrađuje šta će biti urađeno koje godine i koja sredstva su potrebna. Predviđa i analizu prethodnog perioda. Primera radi, u Planu razvoja grada imali smo privredni razvoj, planirana je izgradnja industrijske zone Rasadnik, to smo i završili. Investicija vredna 82 miliona dinara je zajedničko finansiranje Ministarstva privrede i grada. Takođe, u segmentu ekologije, završili smo najobimnije radove iz prekograničnog projekta „Ekolejks“- istakao je Tanackov.

I ovaj Sovembar u Narodnom muzeju Kikinda bio je prilika za učenje, druženje i zabavu. Trajao je od 2. do 26. novembra. Kreativna, dramska, istraživačka, likovna i vajarska radionica bile su posvećene poznatim sugrađankama- sovama utinama kojima je Kikinda bila i ostala omiljeno zimovalište.

-U programima Sovembra učestvovalo je oko 400 dece različitih uzrasta, osnovaca, predškolaca…Za svakoga je bilo ponešto, Imali smo radne listove za mlađu decu i za onu malo stariju kojima je posebna zanimljivo bilo i istraživanje gvalica. To je interesantan način da saznaju čime se sova hrani- navodi Slavica Cvijetić, muzejski vodič.

Sovembar u muzeju organizovali su posećivali i vrtići i škole. Subotom se, na radionice, dolazilo porodično, sa decom za koju je ovo odličan način da saznaju više ne samo o sovama i prirodi, već i da se posetom muzeju zainteresuju za druge sadržaje ove ustanove kulture. Svi programi bili su besplatni.

 

 

SUBNOR 1

Obeležavanje nekadašnjeg praznika, 29. novembra, upriličili su članovi SUBNOR-a u mesnom odboru u Banatskom Velikom Selu. Tom prilikom dodeljene su i zahvalnice istaknutim članovima velikoselskog odbora ove boračke organizacije: posthumno Đuri Dotliću, sekretaru MO Branku Marčeti, Miodragu Obradoviću i savetu Mesne zajednice Banatsko Veliko Selo.

– Nekadašnji Dan Republike bio je ponos i tradicija zasnovan na NOB-u i drugom zasedanju AVNOJ-a. Tradicija da se ovaj dan u ime Gradskog odbora SUBNOR-a Kikinda obeležava u Mesnom odboru u Banatskom Velikom Selua, nastavila se i ove godine uz prigodnu večeru i obraćanje predsednika velikoselskog odbora  Dragana Brankovića i predsednika Gradskog odbora SUBNOR-a  Save  Orelja koji je i uručio zahvalnice istaknutim članovima velikoselskog odbora- navode u  kikindskom SUBNOR-u.

Posle završetka Drugog svetskog rata 1945. godine, 29. novembar se slavio kao Dan Republike i bio je jedan od najvećih praznika u Jugoslaviji. Raspadom SFRJ prestaje obeležavanje ovog praznika koji je zvanično ukinut tek 2002. godine odlukom Savezne skupštine SRJ.

uhapseni

Radna grupa, koja je formirana po nalogu ministra unutrašnjih poslova, nastavljajući dalji rad na suzbijanju ilegalnih migracija, u današnjoj akciji, u saradnji sa pripadnicima Policijske uprave u Kikindi, na teritoriji Horgoša, uhapsila je dvojicu iregularnih migranata iz Maroka, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivična dela nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi.

Policija je osumnjičene pronašla u jednom napuštenom objektu na teritoriji Horgoša, a pregledom prostorije, koje su koristili, pronađeno je 9.255 evra, 202  falsifikovane lične karte iz trinaest država Evrope, 283 kartice nepoznate namene, kao i pet pečata.

Osumnjičenima je određeno zadržavanje do 48 časova nakon čega će, uz krivičnu prijavu, biti privedeni Višem javnom tužilaštvu u Subotici.

 

 

IMG_0816

Ovogodišnjim konkursom Naftne industrije Srbije „Zajednici zajedno“ Domu zdravlja Kikinda opredeljeno je 10,5 miliona dinara za nabavku nove medicinske opreme. Dispanzer za žene dobiće ginekološku stolicu prilagođenu i osobama sa invaliditetom, četiri električna dvosekcijska kreveta za preglede, autoklav, ultrazvučni aparat, dva kolposkopa i pet aparata za sterilizaciju. Direktorica Doma zdravlja dr Biljana Marković ukazuje da će biti opremljena još jedna ordinacija u Dispanzeru za žene:

-Ovaj konkurs NIS-a bio je namenjen direktnom ulaganju u javno zdravlje, konkretno podršci i razvoju reproduktivnog zdravlja u cilju podizanja nataliteta. Pošto je još jedna doktorka koja je završila specijalizaciju ginekologije letos počela da radi, sada imamo tri doktorke u Dispanzeru za žene. Imaćemo dve doktorke u prvoj i jednu u popodnevnoj smeni, pa nam je potrebno opremanje još jedne kompletne ordinacije u Dispanzeru za žene- kaže za Kikindski portal dr Marković.

Sredstva NIS-a na konkursu „Zajednici zajedno“ Domu zdravlja opredeljena su i prošle godine. Za projekat energetske efikasnosti, zamenu kotlova i opremanje četiri kotlarnice, ova ustanova dobila je četiri miliona dinara. Pred grejnu sezonu, nove kotlove na gas dobili su druga i treća zdravstvena stanica u Kikindi, kao i ambulante u Bašaidu i Mokrinu.

-Kotlovi su bili stari po 20, 30 godina, često su se kvarili, trošili su mnogo više gasa i neprekidno je kotlar morao da bude uz njih. Ovi novi rade po principu protočnog bojlera. Očekujemo da će se utrošak gasa smanjiti, a kolika će biti ušteda, pratićemo i znati po završetku grejne sezone- ističe dr Marković.

Uz podršku lokalne samouprave novi kotao i u Prvoj zdravstvenoj stanici

-Imali smo nepredviđenu situaciju. Pokvario  se kotao u prvoj zdravstenoj stanici, iako nije star. Već je nekoliko puta popravljan. Sa zahtevom da nam pomogne da rešimo taj problem, obratili smo se lokalnoj samoupravi, koja nam je opredelila sredstva u iznosu od milion dinara za novi kotao. Radovi su, takođe, završeni pre početka grejne sezone – ističe dr Marković.

Zbog manjka lekara  angažovali penzionere

Iako Dom zdravlja već duže vreme ima otvoren konkurs za zapošljavanje lekara, zainteresovanih nema. Ovoj zdravstvenoj ustanovi nedostaje pet doktora. Problem su, delimično rešili, angažovanjem tri lekara koja su u penziji.

 

 

 

Izvršenje odluke o budžetu sutra pred odbornicima

Dvadesetpeta sednica gradske skupštine zakazana je za sredu 30. novembar u 10 sati. Na dnevnom redu naći će odluka o usvajanju konsolidovanog izveštaja o izvršenju odluke o budžetu grada za prvih devet meseci ove godine i odluka o pokretanju postupka izrade srednjeročnog plana Grada Kikinde. Pred odbornicima će biti i izmene i dopune statuta JP „Autoprevoz“, kao i četiri odluke koje se  odnose na davanje saglasnosti na odluku nadzornog odbora „Toplane“ o prenosu dela toplovodne mreže u korist grada i, posledično, promeni udela osnovnog državnog kapitala tog javnog preduzeća.

Od ukupno 18 tačaka, na dnevnom redu će biti i odluka o prosečnim cenama nepokretnosti za utvrđivanje poreza na imovinu za narednu godinu. Glasaće se i o izmeni odluke o tarifi komunalnih taksi i usvajanju plana rada gradskog štaba za vanredne situacije za 2023.godinu. Skupština će se izjašnjavati i o imenovanju članova tog štaba kao i Komisije za planove.

Božićnipost

Počeo je šestonedeljni Božićni post, kojim se vernici Srpske pravoslavne i Ruske pravoslavne crkve, kao i Jerusalimska patrijaršija i Sveta Gora, pripremaju za praznovanje rođenja Isusa Hrista.

Post je prvi korak na putu spasenja, važan za duhovni i telesni život, vreme kada se pronalazi mera u svemu. Trebalo bi da nauči čoveka suzdržavanju, ne samo od masne hrane, već i od svega što udaljava od Boga – zlobe, uvreda, besa, nedoličnog ponašanja. Veruje se da je Božićni post uveden još u 4. veku, dok je puno trajanje, od 40 dana, dobio u u 12. veku.

Prema tumačenju vladike Nikolaja Velimirovića, post se sastoji od uzdržavanja od mrsne hrane, zlih misli, pohotnih želja i rđavih dela, kao i u umnožavanju molitava, dobročinstava i revnosnom upražnjavanju hrišćanskih vrlina, jer je podvig posta telesni i duhovni.

Ciljevi su, kako je savetovao vladika Nikolaj, „očišćenje tela, jačanje volje, uzdizanje duše iznad tela, a sve radi proslavljanja Boga i poštovanja njegovih svetitelja“.

Po načinu ishrane, Božićni post nije zahtevan. Riba je dozvoljena vikendom, na Vavedenje Presvete Bogorodice i Nikoljdan, bez obzira u koji dan padnu.

Ulje i vino su dozvoljeni svim danima, osim srede i petka koji se poste „na vodi“. Poslednja sedmica pred Božić posti se strože, bez upotrebe ribe i ulja, sa hranom spremljenom samo na vodi.

Post ne podrazumeva jednoličnu dijetu ili gladovanje,već uravnoteženu ishranu namirnicama biljnog porekla. Ukoliko nam se tokom posta javi nervoza i loše misli, očigledno je da postoji neki problem i onda je najbolje prekinuti post.Sveštenstvo  savetuje, takođe, da ljudi koji imaju neku hroničnu bolest, deca i trudnice izbegavaju post.

(RTS)

 

RCT dušan vasiljev

Tridesetak polaznika i mentori RCT „Dušan Vasiljev“ prethodni vikend proveli su na studijskom putovanju koje je podrazumevalo obilazak  kulturno-istorijskih znamenitosti u centralnoj Srbiji i Vojvodini, kao i intenzivan mentorski rad. Na mapi ovog putovanja našli su se Viminacijum, Ramska tvrđava, Lepenski Vir, Golubačka tvrđava, Smederevska tvrđava, Srebrno jezero, kao i muzej u Vršcu.

-Na putovanje su pošli prioritetno srednjoškolci koji se nalaze u procesu pisanja naučno-istraživačkih radova koje će predstaviti na narednom takmičenju talenata na proleće 2023, kao i manji broj osnovaca, starijih polaznika Centra. Program putovanja osmislili su mentori grupe za geografiju, Jasna Tomašev i Budimir Đukičin, dok su polaznici imali trodnevnu priliku da u stalnim konsultacijama sa svojim mentorima obave sve neophodne pripreme za nastavak uspešnog naučnog rada- navode u RCT „Dušan Vasiljev“ koji samostalno funkcioniše već sedam godina.

Ove godine upisao je rekordan broj polaznika sa teritorije Severnog Banata raspoređenih u jedanaest grupa izdeljenih prema različitim naučno-istraživačkim oblastima. Učešće u radu Centra potpuno je besplatno za sve polaznike.

 

 

 

 

 

Lane

Nakon odličnog prijema najmlađe publike prilikom prošlogodišnjeg gostovanja sa  „Školom za klovnove“, Pozorištance „Lane“ ponovo je nastupilo u Berlinu 12. i 13. novembra. Mališane je oduševila „Crvenkapa“ kao i lutkarska predstava „Zunzarina palata“ .

-Obe predstave smo igrali u Teatru „Boka“ i u jednoj sjajnoj vili sa pozorišnom salom. Odziv je bio odličan kao i utisci. Deca koja tamo žive nemaju redovan kontakt sa dečijim pozorištem na srpskom jeziku. Preko roditelja već nam šalju poruke da jedva čekaju da ponovo dođemo. Gledali su nas i ljudi iz naše ambasade. Posle Nove godine ponovo ćemo gostovati u Nemačkoj, razgovarali smo o tome da igramo u više gradova- kaže Aleksandar Maletin, direktor i glumac Dečjeg pozorišta „Lane“.

Saradnja između Teatra „Boka“ iz Berlina i Dečjeg pozorišta „Lane“ uspostavljena je zahvaljujući sugrađanki Jasmini Drinjak Malogajski, vaspitačici koja u Berlinu, sa koleginicom Radmilom Milovanović, vodi radionice za negovanje srpskog jezika „Štramplice“. „Štramplice“ uspešno sarađuju sa lutkarskim pozorištem „Boka“ koje je 2013. godine , takođe u Berlinu, osnovala Olivera Beker. Teatar „Boka“ gostovao je u Kikindi u dva navrata, u julu i septembru.

-Saradnja između „Boke“ i „Laneta“ je početak jednog divnog prijateljstva. Divno je raditi i družiti se sa ansamblom kikindskog dečijeg pozorišta,  Za kratko vreme sam dosta naučila od njihove trupe, konkretno, kako se vodi jedno pozorište. Posebno me je usrećilo gostovanje u Kikindi. Jaca i Bog nas je sve spojio, to su poznanstva koja su me duhovno obogatila. Radujem se budućoj saradnji i druženju sa „Štramplicom“ i i sa Dečjim pozorištem „Lane“ .  Kikinda je moja nova domovina, a „ Lane“ moja nova kuća- nadahnuto priča Olivera Beker koja je posle glumačko-lutkarskog smera u Dvanaestoj beogradskoj gimnaziji, znanje usavršavala na studijama glume u Berlinu.

Mališani nestrpljivo iščekuju naredno gostovanje kikindskog dečjeg pozorišta, kaže Jasmina Drinjak Malogajski.  Bila bi velika šteta da njihove predstave vide samo deca u Berlinu, napominje.

-U svetu postoji jedno carstvo, a naše je drugarstvo najjače.  Kada u Kikindi poznaješ najbolje od najboljih, a baviš se dečijim osmesima, onda je sasvim logično da želiš da ih podeliš sa decom koja ovde u Berlinu nemaju često priliku da vide predstave ovakvih ansambala. Godinama sam uživala u njihovim predstavama i nekako je logično da ih povežemo sa „Štramplicama“  u Berlinu. U veličanstvenoj „Crvenkapi“ koja je svaki put sve bolje izvedena, uživala su i deca i odrasli. Druženje i fotografisanje samo je zabeležilo onu toplinu koju su nam glumci „Laneta“ preneli. Kikinda je čudo, svi ovde sada počinju da komentarišu: Nismo ni znali koliko se kod vas radi na kulturi-  priča Jasmina.

Za Kikindski portal otkriva da  „Štramplice“ u svojoj misiji i radu sa decom imaju ambiciozne planove. Da se oni obistine pomoći će im uspostavljena saradnja sa Centralnim savetom Srba u Nemačkoj.

Don`t copy text!