јануар 26, 2026

Jelena Trifunović

Ramona Tot Eđšeg

Na narednoj sednici gradske skupštine koja je zakazana za sredu 11. januar odbornici će konstatovati ostavku Ramone Tot na mesto članice Gradskog veća zadužene za nacionalne manjine, rodnu ravnopravnost i brigu o porodici, i glasati o izboru Melite Gombar, master učiteljice, na tu funkciju.

Ramona Tot podnela je ostavku zbog novog radnog angažmana u izvršnom odboru Mađarskog nacionalnog saveta u Subotici. Za članicu Gradskog veća izabrana je u avgustu 2020. godine, prilikom formiranja aktuelnog sastava gradske vlasti.

Na predlog gradonačelnika, zameniće je Melita Gombar, takođe iz redova Saveza vojvođanskih Mađara. Gombar je rođena 1983. godine. Diplomirala je na Pedagoškom fakultetu u Somboru 2007. godine, na kom je završila i master studije. Od 2010. godine radi u više osnovnih škola na teritoriji Grada Kikinde kao profesor razredne nastave ili nastavnik izbornih predmeta. Kako je navedeno u njenoj radnoj biografiji, nosilac je više nagrada i plaketa: Plaketa Univerziteta u Novom Sadu za najboljeg studenta Pedagoškog fakulteta u Somboru u školskoj 2005/2006 godini, Nagrada Univerziteta u Novom Sadu za postignute uspehe u školskoj 2002/2003. nagrada Rotari kluba za postignut uspeh tokom 2004, Diploma i školarina EFG banke za ostvarene rezultate tokom školovanja 2006. godine.

 

Kikinda

Uspešna turistička promocija našeg grada daje rezultate. Više od 76.700 noćenja zabeleženo je u Kikindi tokom 2022. godine što je za 20 odsto više nego godinu dana ranije. Od toga, 80 odsto su domaći, a 20 odsto strani turisti. Posetioci iz naše zemlje u Kikindi prosečno borave šest dana, a stranci nešto kraće- pet dana (4,85)

– Zajedničkim trudom, aktivnostima i promocijom, od gradonačelnika Nikole Lukača do Turističke organizacije , ko god je imao priliku da pomogne u promociji grada pomogao je i sve je to doprinelo da smo i domaće turiste i strance zainteresovali da dođu u naš grad i posete ga- navodi Jasmina Milankov, v.d. direktorica Turističke organizacije Kikinde.

– Najveći broj posetilaca dolazi na manifestacije, najposećenija je Dani ludaje, ali tu su i manifestacije u selima, Mokrin ih ima najviše, a tokom leta i ostala sela. Tera i Narodni muzej su aktuelni za turiste tokom cele godine. Posetioci žele da vide i 22. najlepšu zelenu ulicu, ali i Crkvu na Vodicama, Železničku stanicu kuda je saobraćao čuveni Orijent ekspres. Atraktivna je i gastronomska ponuda i naravno, proizvodi od bundeve. Sove privlače zaljubljenike u prirodu, početkom decembra smo imali tri grupe britanskih turista- kaže direktorica Turističke organizacije Kikinde Jasmina Milankov.

Smeštajne kapacite u selima ima, za sada jedino Mokrin. To su Mokrin haus i Etno kuća Đeram. U Mokrinu je evidentiran veći broj noćenja stranih, nego domaćih turista.

– Ono na čemu moramo da radimo to je povećanje smeštajnih kapaciteta u selima. Sva naša sela imaju šta da ponude, a to vidimo i po jednodnevnim posetama kada nam dolazi mlađa i starija populacija. Jezero Laguna, Krajiški višeboj, Strongmen, kopija hilandarske ikone Bogorodice Trojeručice u Novim Kozarcima, iđoška vina…Nemamo salaše, ali imamo nešto drugo što je zanimljivo posetiocima. Turisti iz Rumunije su strastveni ribolovci, neki su čak kupili i kuće u Banatskom Velikom Selu da bi bili bliže svom hobiju. Potreba za smeštajnim kapacitetima u selima postoji, a do samih ljudi je koliko imaju mogućnosti i žele da se bave ugostiteljstvom- ukazuje Jasmina Milankov.

Po podacima Turističke organizacije Srbije, osetno je povećan broj turista koji posećuju našu zemlju, a Kikinda se polako probija na više mesto na turističkoj mapi nego što je to bio slučaj ranijih godina.

-I pandemija je uticala na to da su se ljudi zaželeli putovanja i poseta. Platforma e- turista koja je zaživela u oktobru 2020. godine pomogla je da se podaci unose elektronski i da se evidentiraju, pa sada imamo mogućnost da pratimo broj gostiju, prosečnu dužinu boravka… U prilici smo da vidimo podatke i reagujemo u kom pravcu bi trebalo da idemo kada je u pitanju razvoju turizma, zaključuje naša sagovornica.

Više od 800 kreveta, ali bez hotela

-Kada su u pitanju porodične posete i manji broj turista, naši smeštajni kapaciteti uglavnom zadovoljavaju potrebe, osim kada je reč o „Danima ludaje“ jer tu su potrebe zaista velike. Ukupni smeštajni kapaciteti su više od 800 kreveta. Pravci razvoja turizma o kojima ne možemo trenutno da razmišljamo su kongresni turizam, tim bildinzi, gde veće grupe ljude traže smeštaj pod istim uslovima- navodi v.d. direktorica Turističke organizacije Kikinde.

policija (2)

Beživotna tela dvojice muškaraca pronađena su jutros u privatnoj kući u Ulici Železnički novi red u Kikindi. Prema nezvaničnim informacijama, Z.M (56) je prvo nožem i čekićem ubio T. Z. (62), a potom je otišao na tavan kuće gde se obesio. Motiv stravičnog zločina najverovatnije je bila ljubomora jer je Z. M. sumnjao da je njegova supruga u vezi sa T. Z.

Po nalogu nadležnog tužilaštva, tela su poslata na obdukciju u Centar za sudsku medicinu u Novi Sad. Detalje krvavog zločina utvrdiće istraga.

bus-g58c509407_1280

Javno preduzeće „Autoprevoz“ i u ovoj godini nastaviće da obnavlja vozni park. Nakon što su u oktobru prošle godine kupili pet autobusa (polovnih), planirana je nabavka još četiri novija polovna vozila u ovoj godini.

– U cilju obnove voznog parka i obezbeđivanja sigurnosti u poslovanju, preduzeće planira da tokom drugog kvartala izvrši nabavku četiri polovna novija gradska (prigradska) autobusa putem kreditiranja od strane dobavljača sa rokom otplate do četiri godine-precizirano je poslovnim planom.
Finansiranje nabavke pet autobusa iz prošle godine, ugovoreno je na pet godina, tako da se za 2023. i naredne tri godine planira otplata 7,2 miliona dinara.

„Autoprevoz“ ima 31 autobus i 115 zaposlenih. U ovoj godini planiran je prihod od 362 miliona dinara i dobit u iznosu od tri miliona. Obim prevoza planiran je na nivou prošle godine, osim povećanja u lokalu zbog uvedene nove linije lokalnog gradskog prevoza.

Kako cene karata nisu menjane od 2018. godine, a poskupljenje se, barem za sada, ne pominje u programu poslovanja, jasno je da kikindski prevoznik i u ovoj godini računa na subvencije iz gradskog budžeta. Poslovnim planom koji je usvojila gradska skupština, predviđeno je da koristi subvenciju u visini od 22 miliona dinara- od toga 15 miliona za nabavku energenata (dizel goriva), pet miliona za nabavku rezervnih delova i dva miliona za izmirenje dela godišnje rate za kupovinu autobusa.

velika srbija u velikoj kikindi

Veliki sportski i nacionalni događaj u Velikoj Kikindi odigrao se 1913. godine kada je gostovao Sportski klub „Velika Srbija“. SK „Velika Srbija“ nastao je baš te godine u Beogradu od otcepljenog dela rukovodstva čuvenog BSK-a.

U to vreme,  velikokikindski fudbalski klub NAK koji se finansirao od članarina i dotacija uglednih građana, zapao je u dugove koji su iznosili 8.000 kruna. Na sednici uprave, odlučeno je da učitelj Slavko Radović i sekretar kluba Jefta Stojanović odu u Beograd i pozovu, tada čuveni tim „Velika Srbija“. Nakon uspelih pregovora, utakmica je odigrana 20. avgusta.

Doček Beograđana bio je veličanstven. Celo gradsko predstavništvo na čelu sa granačelnikom Lukom Majinskim izašlo je na stanicu da dočeka srpske sportiste. Kuće u gradu bile su okićene ćilimima i cvećem, a muzika je svirala marševe. Sa nezapamćenim žarom i oduševljenjem, svesni značaja ove utakmice, Kikinđani su uspeli da savladaju daleko bolje protivnike. Velikokikindski klub NAK pobedio je rezultatom 3:1.

Poseta u Velikoj Kikindi bila je rekordna. Prihod ogroman za ono vreme- 15.000 kruna, čime se klub spasao od gotovo sigurnog kraha. Uveče u hotelu „Nacional“ priređena je velika zabava.

Ovdašnji Srbi su „svojoj braći iz preka“ na svakom koraku ispoljavali oduševljenje, pa se sportska manifestacija na kraju pretvorila u manifestaciju narodne ideje o slobodi i ujedinjenju.  Mađarske vlasti nerado su gledale na takvo ispoljavanje nacionalizma i pokrenule su istragu protiv srpskog dela uprave, ali je Luka Majinski  uspeo da osujeti kažnjavanje.

Te godine u Kikindu dolazi Franja Bošnjak, odličan fudbaler koji donosi za Kikindu neviđene trikove na utakmicama.

Po izbijanju Prvog svetskog rata, rad u klubu je zamro, a ratni rovovi i poprišta zamenili su sportske terene .

 

kulturista naslovna

U putopisnom serijalu „Kulturista“ koji nas upoznaje sa prirodnim i kulturno-istorijskim lepotama, Kikinda je, za sada, rekorder sa snimljenih čak sedam epizoda. Autor i voditelj Boško Kozarski u potrazi za istinskim biserima prirodnog i kulturnog nasleđa, otkrio je gledaocima priče o mamutici Kiki, borbi gusana u Mokrinu, „Teri“, sovama, bundevama, čuvarima starih zanata… Kikinda očigledno ima šta da ponudi, a mi se trudimo da to predstavimo, kaže u razgovoru za Kikindski portal Boško Kozarski.

Šta od svega toga posebno preporučiti u Kikindi?

-Internacionalno je zanimljiva „Tera“- muzej, atelje, galerija na otvorenom. To apsolutno ne postoji u glavama domaćih turista, a još ako bi se napravio neki vodič kroz tu priču jer videti umetničko delo je jedno, a čuti priču o tome nešto drugo, mislim da bi to bio dobar dodatni potez da se „Tera“ više afirmiše. Borba gusana je svakako veoma zanimljiva priča – kaže Kozarski.

Kombinacijom istraživanja i turizma, „Kulturista“ je ovekovečio intrigantne i zanimljive putopisne priče. Na pitanje koju bi nam destinaciju, manje poznatu, toplo preporučio, spremno odgovara:

– Selo Dobroselica na Zlatiboru je neotkriveni turistički biser. Tamo se nalazi pećina Prerast koju možete da uđete, nema naplate ulaznica, u kojoj se nalazi reka Ponornica. U selu se nalazi crkva brvnara koja je 2021. godine napunila 200 godina na mestu gde je danas, a preneta je sa druge lokacije u istom selu koja se zove Crkvine. Tu se nalazi manastir sa izuzetnom pričom, jer su na ruševine manastira sa Hilandara došli monasi i pronašli dva ćupa sa zlatom, a od tog zlata je nikao novi manastir na litici reke. U tom selu je najlepši vidikovac, snimano je nekoliko filmova među kojima je i Kusturičin „Život je čudo“.

A da život jeste čudo, neretko spoj naizgled nespojivih kontrasta, svedoče istraživačke avanture „Kulturiste“, među kojima je i priča iz Gornjeg Bičumeta kod Medveđe, gde je nalazište dragog i poludragog kamenja.

-Ljudi tamo žive na ivici egzistencije, a od dragog i poludragog kamenja zidaju štale, bunare, čak i poljske toalete. Juveliri tu masovno dolaze kamionima, kombijima, odnose ono pored puta. Pitao sam meštane zašto to dozvoljavaju, a oni mi kažu pa mi toga imamo koliko hoćeš. Video sam tamo kod čoveka koji čuva pet koza, i od toga i živi, da ima neverovatnu ogradu od tog dragog kamenja. Zamislite koliko bi koštala u Beogradu ili Kikindi…A njemu je to bio jedini materijal pri ruci. Do tog sela sada postoji put, ali nemaju vodovod, bunari su im često prazni, i muče muku sa tim. Lako je da dovuku potrebne količine vode za ljude,ali za stoku je problem.

Emisije ovog serijala emituju se na kanalu „Balkan trip“, a dostupne su i na jutjubu.

-Drago mi je što ljudi gledajući „Kulturistu“ nisu stekli distancu. Prilikom nedavnog snimanja u Kikindi, bili smo na ulici i jedan čovek koji se u radnom odelu vraćao s posla, prišao je i pitao da se slikamo. Volim takve trenutke spontanosti, da me doživljavaju da sam neko tu iz kraja, tako mi i prilaze i obraćaju mi se. To mi je potvrda da radimo pravu stvar.

U radnoj biografiji našeg sagovornika je i produkcija za decu- od emisije „Pop rok kids“ do pozorišnih predstava i sinhronizacije crtanih filmova.

-Pozajmio sam glas Fredu Kremenku, kapetanu Pećinku, raznim crtanim junacima. Bilo mi je zanimljivo da gledam svoju ćerku kad prvi put gleda te crtane filmove. Njoj su favorit bili negativci. Lepa uspomena je i predstava za decu „Minja i tajni agenti“. Pisao sam, režirao i igrao u toj predstavi koja je bila na scenama širom Balkana tri godine. Pored Minje Subote, ja sam bio negativac Zloćko, a Minjini tajni agenti su bili Leontina, Tijana Dapčević i Ivana Negativ. Moj zadatak je bio da deci ukradem zabavu, a Minja se borio protiv mene kvalitetnom dečjom pesmom, dok sam im se ja suprotstavljao nekim treš, turbo folkom…U beogradskoj „Areni“ smo imali preko 10.000 mališana u publici što je nesvakidašnje za dečju pozorišnu predstavu- ispričao je za Kikindski portal Kozarski.

Prestižna priznanja u Moskvi

U konkurenciji 600 projekata za „Kristalni kompas“, nacionalnu nagradu koju dodeljuje Rusko geografsko društvo, „Kulturista“ je osvojio visoko drugo mesto. Priznanje se dodeljuje u različitim kategorijama-za novo geografsko dostignuće, za knjigu, televizijski projekat itd. Nagrada je poznata i kao „geografski Oskar“.

Bili smo u Moskvi na svečanosti dodele nagrada koje je uručio Stiven Sigal. Prvo mesto je pripalo rusko estonskoj koprodukciji za jedan film o ekspediciji. Predstavnik Francuske je jahao konja od Pariza do Moskve, a kraj projekta je bio obnova groblja ruskih carskih konja koju je on finansirao svojim novcem jer je veliki zaljubljenik u konje. Sam ulazak u finale za mene je bio veliko priznanje. Dobili smo prelepu plaketu, impresivni su utisci koje sam poneo. Nisam siguran da li je ovo došlo na vreme ili pre vremena, ipak je to državno priznanje Ruske Federacije- iskren je Kozarski.

U Rusiji je nedavno nagrađen još jednim značajnim priznanjem. Od Ministarstva spoljnih poslova Ruske Federacije „Rosotrudičestva“ dobio je medalju za jačanje mira, prijateljstva i saradnje. Najviše odličje tog ministarstva uručio mu je Jevgenij Primakov.

Posebno zapažen kod publike je i serijal od šest epizoda „Kulturiste“ o Krasnodarskom kraju, istinskom biseru juga Rusije.

(Foto: fejsbuk Boško Kozarski)

 

 

 

322630338_873764057204246_7528788279077533691_n

Šta pokazuje rezime godine za nama, pune izazova- poznatih, ali i neplaniranih? Koji su to naredni koraci kako bi Kikinda postala bolje mesto za život? Da li je ovogodišnji budžet od bezmalo tri i po milijarde ipak „pretesan“ za sve naše probleme, potrebe i želje? Koliko je važan oslonac nesumnjiva podrška pokrajine i republike, a najvažnija ona koja stiže od građana? Kraj jedne i početak nove godine, prilika je da se sumiraju rezultati i definišu planovi za naredni period. Upravo to je i bio povod za novogodišnji intervju sa prvim čovekom grada Nikolom Lukačem.

-Uprkos neplaniranim velikim izazovima koji su posledica globalnih zbivanja,  nastavili smo da realizujemo kapitalne  investicije, da započete nastavimo i privodimo kraju. I u prošloj godini još jednom se pokazala važnost određivanja prioriteta, suočili smo se sa energetskom krizom za koju je drugi deo godine pokazao da se ne stišava, već reflektuje i na našu zemlju i grad. Ispostavilo se da nam, primera radi, za nastavak uređenja parka, treba 30 odsto više novca nego što smo planirali pre godinu i po dana. Međutim, uz sjajan tim saradnika, marljiv rad i zajednički cilj- bolji i lepši život u Kikindi uspevamo da prebrodimo nedaće. Posvećeni smo rešavanju višedecenijskog problema pijaće vode, građevinski radovi teku, kikindska fabrika vode raste uz pomoć KFV banke, republike, pokrajine, kao i sopstvenim sredstvima. Sledeći  korak za dva, tri meseca biće implementacija tehnologije. Plan je da bude u funkciji krajem 2023, početkom 2024. godine. Uz podršku pokrajinske Uprave za kapitalna ulaganja obavlja se rekonstrukcija vodovodne mreže, radi se u fazama. I magistralni vod  takođe se rekonstruiše, vremenske prilike i sada idu na ruku radovima.

Lukač ukazuje da je završena nova industrijska zona „Rasadnik“ kao preduslov za dolazak investitora. Od Ministarstva privrede usmerena su sredstva za infrastrukturno opremanje, trafo stanicu obezbedio je grad sa EPS-om, a Pokrajinska vlada odobrila je sredstva za postavljanje rasvete od kružnog toka do industrijske zone.

-Imamo jednog domaćeg i šest, sedam zainteresovanih stranih investitora. Želimo da to budu plaćeniji i kvalitetniji poslovi, pa i da postoji razvoj unutar samih fabrika. Želimo da mladi ostaju i da se vraćaju u Kikindu. Raduje me da smo stvorili uslove i da se domaće firme proširuju i zapošljavaju nove radnike. U Kikindi će biti izgrađen moderan ritejl park, pregovori su u završnoj fazi i pred potpisivanje ugovora, a još jedan investitor zainteresovan je da izgradi jedan manji ritejl park jer takvi sadržaji nedostaju u okrugu.

-U našim selima, određivanjem prioriteta uspeli smo da uradimo ono što su građani zajedno sa savetima tražili. Posla naravno još ima, a probleme nastavljamo da rešavamo. Za deponiju u Mokrinu, ogroman problem, 11 miliona dinara smo uspeli od tri nivoa vlasti da obezbedimo, da se deo te deponije sanira- ukazuje Lukač.

Gradonačelnik napominje i da je pravovremeno u gradu završena zamena javne rasvete kako bi se ostvarila značajna ušteda električne energije. U protekloj godini nastavljena su ulaganja u škole, vrtiće, sport, mlade, kulturu.

– Obezbedili smo 260 stipendija za studente, besplatne udžbenike i pribor za prvake, buster sedišta za predškolce. Nastavljamo i sa merama pronatalitetne politike- od „bebi kluba“ do pokreta Tri plus. Mladi prepoznaju našu želju i napore da ih slušamo- kaže Lukač. Ambiciozni planovi predviđeni su i za 2023. godinu.

-Rekonstrukcija bolnice ide svojim tokom i nastavlja se za nekoliko meseci. Zahvaljujem se Kancelariji za javna ulaganja koja je finansijer ovog posla. U planu je i projekat novog Doma zdravlja. Takođe, moramo da pomognemo mladim lekarima kako bi ostali u Kikindi. Višestruko je značajan projekat izgradnje brze saobraćajnice Sombor- Kikinda, prvih 22 km krenulo je od Bačkog Brega ka Somboru, a mi završavamo potrebne predradnje da bi krenula izgradnja i od Nakova. Intenzivno radimo i na tome da granični prelaz kod Nakova proradi 24 časa.

Razlozi za zadovoljstvo su i činjenica da Kikinda beleži porast broja turista i da se može pohvaliti raznovrsnim kulturnim sadržajima. Ništa manje nije važna ni odgovorna socijalna politika grada, napominje gradonačelnik.

-Pomažemo preko Centra za socijalni rad i različitim socijalnim davanjima, za lekove, medicinska pomagala, lečenje dece. Ponosan sam na to što moj tim i ja imamo razumevanja i sluha za sugrađane, ali lično sam protiv toga da ističemo kome smo pomogli- jasan je Lukač.

Da će, pored stanovnika Kikinde, i meštani sela dobiti higijenski ispravnu vodu za piće, sada je sasvim izvesno. Među najznačajnijim investicijama u 2023. je izgradnja četiri mini postrojenja za prečišćavanje vode u selima.

-Uz pomoć Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu u 2023. godini četiri sela će dobiti čistu pijaću vodu. Za izgradnju postrojenja potrebno je oko 2 miliona evra, a grad je izdvojio 80 miliona iz budžeta. Plan je da se u 2024. godini mini prečistači urade i u preostalim selima. Rekonstrukciju vodovodne mreže u gradu nastavićemo sanacijom od vrtića „Plavi čuperak“ do trga, a nakon završetka radova, uslediće parterno uređenje trga kod pijace. Rekonstruisan je deo puta ka Ruskom Selu, u dogovoru sa državom i Putevima Srbije, a insistiraćemo i da se uradi put Kikinda-Mokrin. Radi se projekat za izgradnju kanalizacije za Železnički novi red i Strelište kako bi konačno deo radova otpočeo u ovoj godini-ukazuje Lukač.

Prekogranična saradnja sa kolegama iz Rumunije biće nastavljena, kao i uređenje škola, vrtića, Starog jezera, Sportskog centra „Jezero“,  pošumljavanje.

-Planiramo i uređenje Velikog parka, gledaćemo gde da apliciramo sa tim projektom. Pomenuću samo neke od planiranih ulaganja u selima: bivši motel u Novim Kozarcima treba da se sredi, u Banatskom Velikom Selu započet stadion, u Ruskom Selu sledi nastavak uređenja parka, u Mokrinu deponija koju sam pomenuo, ali tu su i razni predlozi od igrališta i terena za fudbal do delova ulica. Nadam se da će nam prilivi u budžetu omogućiti i da nešto dodatno uradimo. Na potezu Starog jezera, tražimo investitora koji bi u tom delu grada izgradio nove sadržaje. Mikronaselju su potrebna parking mesta, uređenje trotoara, prostora oko škole, klupa, kao i još sadržaja za decu- kaže Lukač.

U planu je i da se u narednoj godini izgradi kružni tok u Bašaidu, kao i da počne izgradnja novog Centra za socijalni rad. Grad će nastojati da sa Domom zdravlja obezbedi funkcionalan prostor za Dispanzer za žene. Projekat stadiona je urađen i ima naznaka da bi krajem godine mogli početi pripremni radovi za njegovu izgradnju, ukazuje gradonačelnik i ističe da ima sjajan tim i posvećene saradnike koji vole svoj grad.

-Hvala na razumevanju sugrađanima i kada nas kritikuju i upućuju nam sugestije. Kada me pitate za novogodišnju poruku, ona bi glasila da ujedinjeni bodrimo i poštujemo jedni druge i da samo tako možemo da učinimo da Kikinda bude bolje mesto za život i rad. Svima želim dobrog zdravlja, porodične sreće i mnogo osmeha u 2023. godini i da zajednički kreiramo bolju budućnost u našoj Kikindi. Srećna Nova godina i božićni praznici.

 

novogodišnja jelka

Najlepši i najtačniji recept za sreću u novoj godini, ostavio nam je poznati pesnik Miroslav Antić koji je svojim umetničkim stvaralaštvom ostavio neizbrisiv trag.

„Uzeti 12 meseci, dobro ih očistiti od gorčine, sebičluka, cepidlačenja i straha. Svaki mesec pažljivo iseckati na 30 ili 31 dan, tako da je zaliha dovoljna za godinu dana.

Svaki dan posebno ispuniti nadevom: od jedne trećine rada, trećine duševne vedrine i trećine humora – uz dodatak tri kašike optimizma, jedne kašike strpljenja, zrnceta ironije i prstohvata takta.

Tu masu preliti obilno ljubavlju.

Gotovo jelo ukrasiti buketićem sitnih pažnji i servirati ga svakog dana, sa obaveznom vedrinom, uz šolju dobrog osvežavajućeg čaja.“

IMG_3215 (Large)

Pevalo se, igralo, zabavljalo i divno družilo na dočeku Dečje Nove godine. Prava slavljenička atmosfera okupila je veliki broj mališana koji su, u društvu Deda Mraza i drugara iz Dečjeg pozorišta „Lane“ ispratili staru i dočekali Novu godinu.

Organizatori tradicionalnog prazničnog programa za najmlađe sugrađane su  Turistička organizacija i Grad Kikinda.

 

 

 

 

Don`t copy text!