Jelena Trifunović

stanislava hrnjak

Novoizabrana predsednica Gradskog odbora Srpske napredne stranke u Kikindi Stanislava Hrnjak, u izjavi medijima nakon završetka izborne skupštine, istakla je da je počastvovana i zahvalna na ukazanom poverenju, ali i svesna da se od Srpske napredne stranke očekuje dodatna ozbiljnost, odgovornost i novi rezultati.

-Član sam od osnivanja, od inicijativnog odbora. Prošli smo puno borbe da bismo zadobili poverenje građana, bili u opoziciji i 2013. godine preuzeli odgovornost za vlast u Kikindi. Politika Srpske napredne stranke čini veliki deo našeg života, mi smo velika politička porodica. U politiku koju vodi Aleksandar Vučić istinski verujemo, srcem i punom energijom. Videli ste i večeras kakva je bila energija. Vremena jesu izazovna, ali ovo je i period gde smo videli da Srbija odlučno ide napred, da ima odlične rezultate, izvanredan  ekonomski rast. Vidite razliku da Kikinda nije isti grad kao što je bila 2013. godine.

-Naravno, od nas se očekuje dodatna ozbiljnost i odgovornost, kao i novi rezultati. I to u vreme kada nam geopolitička situacija ne ide na ruku, kada u žižu javnosti dolazi pitanje Kosova i Metohije, a predsednik Aleksandar Vučić trpi velike pritiske. U vreme kada imamo opoziciju koju dobro opisuje izraz tastatura ratnici, jer imate ljude koji veoma lako izlaze u javnost sa političkim parolama- kao što su Boško Obradović. Milica Zavetnica, Jovanović Francuz. Ali vidite da to nije državotvorno i da vapi za ozbiljnim pristupom rešanju problema u svim oblastima. Mi u Srpskoj naprednoj stranci smo to i pokazali- istakla je Hrnjakova.

Široki front za interes Srbije

-Gradski odbor u Kikindi ima jako dobru energiju i organizaciju, mi na dnevnom nivou pričamo sa građanima. Ne tučemo se verbalno po društvenim mrežama, već razgovaramo, pravimo planove, iskreno govorimo o svemu što jeste i što je u perspektivi. Nećemo odstupiti od politike da je najvažniji cilj interes Srbije. Videli ste, predsednik Vučić je najavio širi pokret koji će okupiti umne ljude i one koji imaju kvalitetne predloge, da pojačamo tu energiju i da napravimo jedan široki front, da sačuvamo zemlju jer mnogi su je i u istoriji čuvali i za nju se borili. Isto ćemo uraditi i mi- istakla je Hrnjak.

Žene i mladi u SNS

Iako žene na čelu opštinskih i gradskih odbora nisu retkost, ipak su i dalje u manjini. Upitana da prokomentariše taj podatak, odgovara:

-Nemam jasne pokazatelje o tome, ali mislim da su žene energičnije, preduzimljive i u tom smislu, ja se prihvatam odgovornosti koja bi mogla da bude i model za mlađe generacije koje žele da učestvuju u društvenom životu i da sutra budu donosioci odluka. To je i misija, jer ako niste neke mlade ljude uverili da se borite i razmišljate ispravno, onda niste puno toga uradili. Videli ste koliko je mladih bilo u sali i ispred. Mi imamo čak 1500 članova mlađih od 40 godina, što je fantastičan podatak. Ne želim da pravim bilo kakvu razliku u strukturi članstva, već smatram da mlade generacije treba da stiču nova politička znanja i praktično dolaze u odgovornije pozicije.

Na pitanje o planovima pred naredne lokalne izbore, predsednica kikindskih naprednjaka najavila je da će gradski odbor građanima predstaviti desetogodišnje rezultate i strategiju daljeg razvoja Kikinde.

jovanov na izbornoj skupštini

Milenko Jovanov, narodni poslanik i član predsedništva Srpske napredne stranke, u obraćanju na izbornoj skupštini Gradskog odbora SNS ukazao je da se novo stranačko rukovodstvo u Kikindi bira u teškom i delikatnom trenutku za našu zemlju. Govoreći o politici predsednika Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke, osvrnuo se na osnivanje nadstranačkog Narodnog pokreta za Srbiju, delovanje opozicije, te članstvu poslao nedvosmislene poruke.

-Brojni izazovi čekaju našu zemlju i teško će biti voditi Srpsku naprednu stranku u Kikindi, a da se ti izazovi ne preslikaju i na naš grad. Kada sam dolazio ovde, pogledao sam poslednje vesti. Lajčak je posle razgovora sa predsednikom Vučićem, razgovarao sa predstavnicima opozicije i tu ste imali priliku da vidite sav jad, bedu i čemer naše političke scene. Lajčak je pričao, oni su ćutali, niko ništa nije pitao, nikakvu primedbu nisu izneli, i to vam je jedna strana priče. Druga je da imate predsednika Aleksandra Vučića koji se u svakoj takvoj prilici najjače bori za Srbiju, da izvuče najviše što možemo da dobijemo u datom trenutku i onda ga napadaju upravo oni koji ćute kao zaliveni kad imaju priliku da pokažu kako bi se borili za Srbiju. Tamo je bila tišina, a kad se sastanak završi, udri opet po Vučiću- rekao je Jovanov i napomenuo da i drugi deo opozicije koji sebe rado naziva „patriotskom“, brine isključivo o sopstvenim, a ne interesima Srbije i građana.

– Važno je da shvatite kolika prevara i laž su Milica Stamenkovski, Boško Obradović, Miloš Jovanović, Voja Mihajlović. Svojim očima gledam u skupštinskoj sali kako se domunđavaju sa Đilasovima, jedni druge podržavaju i aplaudiraju jedni drugima. Njihova priča je da će Vučić nešto da izda, a oni da spreče. Prvo kažu, potpisao je, onda kažu nije, ali će u ponedeljak. Onda kažu nije u ponedeljak, ali će sledeći put. Sad kažu, nije ni važno što nije potpisao, važno je šta on misli. Ta prevara mora da bude raskinkana. Ti ljudi hoće da nas izoluju i da ovu zemlju vrate godinama unazad. Njih baš briga. Videli ste u medijima, oni lepo žive od svog lažnog patriotizma. Jedan ima tri stana u centru Beograda, ova troši pare koje dobija za finansiranje stranke na šminku i garderobu, Boško čim je došao u Skupštinu uzeo je stan na Dedinju. Tako izgleda taj patriotizam- naglasio je Jovanov i nastavio:

– Što ne vratiš francuski pasoš, kad si toliki srpski patriota. Šta je problem, da to za šta optužuješ Aleksandra Vučića, kažeš svom predsedniku Makronu, čiji pasoš imaš u džepu, koji je pisao ono što Vučić pokušava da promeni. Nije Vučić to pisao, zato se i zove francusko-nemački predlog. Kad su imali priliku da pokažu i nama i svetu kako izgleda borba za Srbiju, oni su napravili incident u Skupštini, napali predsednika Srbije i takvu sliku poslali- podsetio je šef naprednjaka u Skupštini Srbije.

Hotel Narvik slika i prilika otetog i uništenog

Obraćajući se na izbornoj skupštini kikindskog odbora, Jovanov je ponovio da je SNS često usamljena u svojoj borbi za Srbiju, uprkos koalicionim partnerima, te jasno poručio:

-Zato vas molim da se međusobno podržavamo, da olakšate  ovim ljudima koji će preuzeti odgovornost za upravljanje strankom u Kikindi, da im ne otežavamo tricama i kučinama, ogovaranjima, pričama, prepričavanjima. Da ne gubimo vreme jer Srbija je u pitanju. Nemamo prostora da se igramo, niti da gubimo vreme na gluposti. Pritisci će biti sve teži. Ako se mi budemo bavili sobom, onda će se radovati oni koji čekaju da mi padnemo da bi kao hijene, nasrnuli da čerupaju. I nemojte imati bilo kakvu dilemu, svi će se za jedan sat dogovoriti samo ako budu mogli da nas sklone sa vlasti. Kad god želite da vidite kako izgleda njihova politika pogledajte hotel „Narvik”, ne treba vam ništa drugo. Oteli i onda urušili i uništili i napravili na kraju štenaru. E sad je na nama i na vama da odlučimo hoćemo li im dati da od Kikinde i Srbije, prave štenaru.

Narodni pokret za interes Srbije

Poštujemo i istok i zapad, ali Srbija mora da se rukovodi svojim interesima jer se i svi drugi rukovode isključivo svojim interesima, ukazao je Jovanov.

– Dokle da za tuđe interese ginemo i stradamo. Potrebno je da se sačuvamo jer nas nema. Ostarili smo kao narod i nacija i nemamo pravo na avanturizam. Želimo da okupimo širi broj ljudi jer ima još onih koji žele da se priključe predsedniku Vučiću i podrže njegovu politiku koja glasi: Samo Srbija. Želimo da otvorimo vrata stranke  za sve ljude koji žele da se uključe i da pomognu jer borba za Srbiju ne dozvoljava lične animozitete, sujete… Kao ni borba za Kikindu. Da li želite da se politika ponovo vodi iz „Narvika” i da je vode ljudi koji ni na jednim izborima nisu učestvovali. Ova tišina mi govori da sam dopro do vas svojim porukama. Da se svi se zajedno borimo za predsednika Vučića, za našu Kikindu i Srpsku naprednu stranku i da pobeđujemo ubedljivo kao što smo do sada pobeđivali- poručio je Jovanov ispraćen gromoglasnim aplauzom.

336199202_1811497042568893_8332269990296057620_n

Na trećoj izbornoj skupštini Gradskog odbora Srpske napredne stranke u Kikindi održanoj večeras u Narodnom pozorištu, Stanislava Hrnjak jednoglasno je izabrana za predsednicu tog odbora. U obraćanju je istakla da je počastvovana ukazanim poverenjem i da joj je veliko zadovoljstvo da govori o rezultatima rada odbora u Kikindi.

-Kikinda je imala tu sreću da sa drugim gradovima Srbije itekako oseti boljitak i progres. Od 2013. godine kada je Srpska napredna stranka preuzela odgovornost za vršenje vlasti, u našem gradu ništa više nije isto. Od sivila, prazne kase, dugova i beznađa, Kikinda je ponovo postala grad koji se razvija i raste, grad koji veruje u bolju budućnost. Rezultate možemo videti na svakom koraku, od ulaza u grad koji potpuno drugačije izgleda, do fabrika koje danas zapošljavaju hiljade Kikinđanki i Kikinđana. Ovaj razvoj može se videti i kroz ozbiljna ulaganja u obrazovanje, zdravstvo, kulturu, sport i sve druge oblasti života. Kikinda je ponovo ono što je uvek i trebalo da bude, grad dobrih i zadovoljnih ljudi- istakla je prva dama kikindskih naprednjaka.

 

-Želja nam je da se naš tim i dalje širi i raste sa idejom daljeg razvoja grada. Da se našoj stranci priključi još više mladih koji će svojom kreativnošću uneti novu energiju u naš rad. U potpunosti podržavamo viziju predsednika Vučića o okupljanju najumnijih ljudi grada i čitave Srbije, bez obzira na političku pripadnost u cilju stvaranja sigurne budućnosti za svu našu decu i generacije koje dolaze. Završiću rečenicom predsednika Vučića koja će, sigurna sam, obeležiti period pred nama u koju svi verujemo- „Srbija sanja i snove ostvaruje”- poručila je  novoizabrana predsednica Gradskog odbora.

Za potpredsednike Gradskog odbora izabrani su Nikola Lukač, Nina Petkov, Nikola Vojinović i Dragan Knežević, a za sekretara Ninoslav Čujić.

Izbornoj skupštini su prisustvovali potpredsednik Izvršnog odbora i član predsedništva SNS Damir Zobenica, narodni poslanik i član predsedništva Milenko Jovanov, članovi Izvršnog odbora Srđan Kružević i Đorđe Radinović, čelnici opštinskih odbora iz Severnobanatskog okruga, kao i predstavnici stranaka koalicionih partnera.

Inicijativni odbor SNS koji je kasnije prerastao u Gradski odbor u Kikindi, formiran je samo dan nakon odluke o osnivanju stranke 22. oktobra 2008. godine i jedan je od prvih odbora u Srbiji. Danas ima 4.512 članova. Na prethodnim parlamentarnim izborima lista predvođena SNS osvojila je 51,68% glasova. Za predsednika Srbije Aleksandra Vučića glasalo je čak 67,35 % građana.

Stanislava Hrnjak je u Srpskoj naprednoj stranci od osnivanja. Poslanica je u aktuelnom sazivu Skupštine AP Vojvodine. Bila je članica Gradskog veća i predsednica lokalne skupštine. Njene stranačke kolege ističu njenu energičnost,  posvećenost, predan rad kojim se isticala i dok je Srpska napredna stranka bila u opoziciji.

Jovanov: Delikatan i težak trenutak za Srbiju

Novo rukovodstvo stranke biramo u delikatnom i teškom trenutku za Srbiju što se preslikava i na Kikindu, istakao je u večerašnjem obraćanju na izbornoj skupštini Gradskog odbora SNS Milenko Jovanov, narodni poslanik  i šef naprednjaka u Skupštini Srbije.

-Te ljude čeka vrlo teško i izazovno vreme. Zato vas molim da se međusobno podržavamo i da olakšate ljudima koji će preuzeti odgovornost. Srbija je u pitanju, nemamo prostora da se igramo i da gubimo vreme. Nije laž niti politička priča da će se svi zajedno za jedan sat dogovoriti samo ako budu mogli da nas sklone sa vlasti. A šta nam je onda preostalo? Kad god želite da vidite kako izgleda njihova politika pogledajte Hotel Narvik, ne treba vam ništa drugo. Oteli, kako, samo oni znaju i onda urušili i uništili i napravili na kraju štenaru. E sad je na nama i na vama da odlučimo hoćemo li im dati da od Kikinde i Srbije prave štenaru- jasan je bio Jovanov čiji je govor propraćen gromoglasnim aplauzom.

Većina žene

Srpsku naprednu stranku u Kikindi čini 2.320 žena i 2.192 muškarca. Trećina članstva ima manje od 40 godina. Samo u poslednje dve i po godine stranci se priključilo 942 novih članova.

 

 

Dragana Malešević

Promocija interaktivnih knjiga za decu edicije „Knjige sa kojima se raste“ autorke dr Dragane Malešević biće održana u sredu u Visokoj školi strukovnih studija za obrazovanje vaspitača.

Naslovi ovih knjiga su „Biljke”, „Životinje naših krajeva”, „Oblici i brojevi”, „Otkrivamo čudesni svet”, „Šta sve može moje telo” i „Životinje dalekih krajeva“. One donose izdavačku novinu jer knjiga nije više samo tekst i ilustracija, već medij koji ima zvučne i video zapise QR kodova.

Knjige ove edicije utiču na detetov razvoj u svim domenima njegove ličnosti. U intelektualnom domenu na razvoj sposobnosti za učenje, pamćenje, opažanje, pažnju i mišljenje; u voljnom domenu podstiču volju dece da uče, otkrivaju, zaključuju; u emocionalnom domenu podstičnu prijatne emocije kod dece i grade pozitivan odnos prema drugima i svom okruženju; u socijalnom domenu razvijaju odnos odgovornog odnosa prema drugim bićima i zajednici, razvijaju ekološku svest i podstiču decu na akcije očuvanja sredine; dok u fizičkom domenu podstiču decu na fizičku aktivnost.

Knjige doprinose razvoju digitalne kompetencije dece i u skladu su sa Godinama uzleta, novim osnovama rada predškolskih ustanova. Više o ovoj ediciji možete pročitati  OVDE.

selo8

Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu raspisao je konkurs za dodelu sredstava za podršku mladima u ruralnim područjima za šta je predviđeno 200 miliona dinara.

Cilj konkursa jes da se podstakne ostanak mladih u ruralnim područjima i njihov povratak iz gradova na selo.

Bespovratna sredstva za podršku investicija daju se u iznosu do 90 odsto od ukupno prihvatljivih troškova investicije, po jednoj prijavi se može dobiti najviše milion i po, a najmanje pola miliona dinara.

Novac se daje za investicije u fizičku imovinu poljoprivrednih gazdinstava, a pravo na podsticaje imaju fizička lica starosti između 18 i 40 godina, koji su prvi put upisani u Registar poljoprivrednih gazdinstava kao nosioci poljoprivrednog gazdinstva nakon 1. aprila prošle godine i nisu ostvarivali pravo na podsticaje.

dance n soul

Članice Udruženja sportskog plesa „Dens N Soul Ritmik“ imale su sjajne nastupe na 12. Sombor openu. Razloga za zadovoljstvo itekako imaju jer je njihov rad, trud i talenat prepoznat, pa su se i odlično plasirale u više plesnih disciplina i uzrasnih kategorija.

-Predstavile smo se sa ukupno 11 koreografija. Vraćamo se presrećni i puni utisaka- zadovoljna je Mirna Krnić, koja vodi ovo kikindsko plesno udruženje.

Ovo su postignuti rezultati: narandžaste šljokice sa koreografijom Feel it still osvojile su prvo mesto i specijalnu nagradu, kotizaciju za Pariz 2024 u kategoriji fit strit džez, deca. Uspešne su bile i ljubičaste šljokice sa koreografijom Beliver u kategoriji fit open velika grupa mini, koje su takođe zauzele prvo mesto, baš kao i tirkizne šljokice sa koreografijom Confident u kategoriji fit strit džez grupa mini. Plave šljokice su zauzele drugo mesto, u kategoriji fit open mala grupa deca.

Prvo mesto zauzele su i crvene šljokice, u kategoriji fit street stajl, mala grupa deca. Ništa manje zapažene nastupe nisu imali ni solisti. Prva mesta pripala su Aleksandri Stančić sa koreografijom Love on fire, u kategoriji fit strit džez deca, Petri Subotin sa koreografijom Papi u kategoriji fit hop stajl, Sanji Zombori sa koreografijom Ameno u kategoriji fit kid B deca.

Prve su bile i Mia Berar sa koreografijom Boy u kategoriji fit kid C deca i Danica Čavić sa koreografijom Dark horse, u kategoriji fit strit stajl deca. Drugo mesto osvojila je Teodora Cvitanović sa koreografijom Hawana, u kategoriji fit kid C mini.

Tradicionalno takmičenje u plesnim disciplinama održano je u Gradskoj hali „Mostonga“ u Somboru.

 

melizmi u ns

Virtuoznim izvođenjem tradicionalnih pesama i raskošnim prikazom narodnih običaja, Ženska pevačka grupa „Melizmi“ novosadskoj publici poklonila je veče sazdano od emocija. U Sinagogi je sinoć upriličen koncert „Majka kao bajka“ uz nastup Dečije pevačke grupe „Melizmi”, Sekcije za očuvanje tradicije i običaja „Melizmi”, perkusioniste Darka Jovanovića, pratnju orkestra Milenka Martića iz Novog Sada i učešće studenata smera za tradicionalnu igru kikindske Visoke škole strukovnih studija za obrazovanje vaspitača. U ovoj muzičko-scenskoj priči uživalo je blizu 600 gledalaca. Mnoge je dirnula do suza.

– Punoća, lepota i kvalitet zvuka bio je poseban, uz fenomenalnu  akustiku koju ima ta svetinja. Mi smo pevali punim srcem. Ovo je bio treći put da izvodimo koncert „Majka kao bajka” čiji je autor etnomuzikolog Gordana Roganović i koji zapravo prikazuje životni ciklus žene- od rođenja, pa dok ne dobije sopstvenu decu. Mi u grupi imamo predstavnicu jevrejske zajednice, to je Jasna Grbić koja i vodi pevačku grupu. Scena je bila posebna, kao i energija. Za velelepne nošnje koje smo nosile zaslužan je kostimograf Dragan Milivojević. Koncert je bio poklon Novosađankama i našim Kikinđanima koji žive tamo, jer su nas tražili. Naravno, bez podrške grada i Kulturnog centra, sve to ne bismo mogli da izvedemo. Naša satisfakciju su emocije i sjajna povratna energija  –kaže Biljana Mandić, osnivačica „Melizmi”.

ŽPG „Melizmi“ je i jesenas nastupila u Novom Sadu, u Kulturnoj stanici „Barka“ na Klisi gde je, tada, izvedbom tradicionalnih pesama na više jezika i svojim autentičnim čuvanjem muzičke tradicije, oduševila tamošnju publiku.

dobrila ivankovska čabrić

Simpatije mnogobrojne publike osvojila je učešćem u šou programu „Nikad nije kasno“. Pre pet godina je pobedila u tom muzičkom takmičenju. Njen glas i nastup lako su pronašli put do srca brojnih gledalaca i žirija, a sve zajedno osvojila ih je stavom, vedrinom, neposrednošću i energijom kojom prkosi godinama. Devedesetpetogodišnja Dobrila Ivanovska Čabrić svoju životnu priču pretočila je u autobiografiju „Na putu ka stotoj“ koju je kikindskoj publici predstavila u subotu uveče u Gradskom udruženju penzionera.

„Život nije fer, ali je dobar”- citat je iz knjige koji nam otkriva njen životni moto. Mnoge lekovite savete o tome kako prihvatati život i svaku situaciju koju donese dobila je od svekrve, Ruskinje, profesorke matematike koja je doživela stotu. Neposredna i vedra, podelila je sa nama utiske nakon promocije u Kikindi.

-Narod je srdačan i pun ljubavi. Osećala sam se predivno, kao da sam dobila krila i letela- kaže.

Na takmičenje „Nikad nije kasno“ prijavila se na nagovor prijateljice.

-Prethodno nisam gledala te emisije. Moj fah su zabavna muzika, džez, kancone, romanse. Narodni melos, doduše, imam u sebi, ali u početku nisam videla sebe u tome- otkriva.

Muzika i gluma bili su njena ljubav odmalena, ali majka je želela da postane činovnik. Njen pevački talenat uvidela je nastavnica solo pevanja, gospođa Koneli, kod koje je u Skoplju pohađala muzički kurs.

-Rekla je da ću biti svetski koloraturni sopran i postavila mi je glas. Međutim, majka nije dozvolila da budem pevačica. Sa 17 godina bila sam na pozorišnoj audiciji i počela da glumim u Skoplju, gde sam ostala narednih 11 godina. Posle toga u Beogradu sam glumila u pozorištu još sedam godina. Potom sam izabrala status slobodnog umetnika i pevala sam po celom svetu. Sve sam to ispričala u knjizi- napominje Dobrila, koja ima dvoje unučadi, i u Italiji dvoje praunuka.

Danas živi na relaciji Skoplje-Beograd-Dorjan. Upitana o tajni dugovečnosti i vitalnosti, otkriva svoj recept:

-Tokom godina sam organizam traži promene. Ako sam jela meso prestala sam, hleb takođe, prešla sam na ono što organizam traži- voće, povrće, variva bez mesa, jaja, mleko, jogurt, čajevi, kafe vrlo retko. I aktivnost u svemu. Meni i Dorjan puno pomaže. Ta voda je lekovita, topla, puna antibiotika, puna joda, tu je planina Belasica, vazduh je fantastičan, more je blizu. Tamo sam od svoje pedesete godine i to mnogo znači, Osim toga, ja sam jednostavna osoba. Najnormalniji odnos imam prema svima. Volim ljude i životinje podjednako, kao i humor- priča sa osmehom Dobrila Ivanovska Čabrić.

Izvor mladosti je u duši, ali i okruženju, jer kaže, mnogo vremena provodi sa mladima, pa u šali često napominje da je njen broj godina, zapravo, obrnut- 59.

Promocijom knjige „Na putu ka stotoj” završena je Nedelja žena, koju je Kulturni centar Kikinda organizovao povodom Međunarodnog dana žena.

prah

Koliko puta ste poželeli da se obogatite, ili da dobijete na lutriji? Da prestanete da se opterećujete egzistencijalnim pitanjima i da vam sve postane dostižno? Da li biste bili spremni na to?

Upravo o tome govori pozorišna predstava „Prah”, urađena po drami Đerđa Špira, jednog od najpoznatijih savremenih mađarskih pisaca, a u adaptaciji i režiji Veljka Mićunovića.

U tragi-komediji poznati glumački tandem Nataša Ninković i Zoran Cvijanović glume sredovečni bračni par koji živi skromno sve do trenutka kada suprug dobija premiju na lotou. Umesto da budu srećni, šokirani su činjenicom da su se preko noći obogatili. Dok pokušavaju da se dogovore šta će ubuduće raditi i kako će živeti, umesto sreće zbog dobitka, prepliću se osećanja sreće i straha, uzbuđenja i razočaranja. Ne uspevaju da usaglase svoje snove i potrebe, da bi na kraju osećali užas pred životnim iskustvom koje donosi bogatstvo.

Predstava „Prah” premijerno je izvedena novembra 2015. godine i od tada je na stalnom repertoaru Narodnog pozorišta u Beogradu. Gostovaće na sceni kikindskog pozorišta 4. aprila.

 

subotica

U cilju jačanja privrednih aktivnosti, Grad Kikinda i Opština Senta potpisali su sporazume o poslovno-tehničkoj saradnji sa Privrednim društvom „Slobodna zona Subotica”, u okviru projekta „Zajedno do uspeha“.

„Slobodna zona Subotica” 2016. godine proširena je i na područje Grada Kikinde. Italijanska kompanija „Zopas” radi u slobodnoj carinskoj zoni u Kikindi, podsetio je Saša Tanaskov, član Gradskog veća zadužen za privredu i investicije.

-U svim pregovorima sa investitorima, osim uređenih industrijskih zona, adut je upravo režim slobodne carinske zone. U još dve industrijske zone imamo oko 20 hektara građevinskog zemljišta sa kompletno uređenom  energetskom i komunalnom infrastrukturom i razgovara se sa investitorima koji su zainteresovani za rad u bescarinskoj zoni- kaže Tanaskov.

Na osnovu zahteva opštine Senta, Slobodna zona Subotica izrađuje elaborat za proširenje i na teritoriju te bačke opštine. Zainteresovani korisnici su „Tisa automotiv” i „Japan tobako internešenl”.

-Uspeli smo da završimo prvi i važan korak, da otvorimo režim Slobodne zone u industrijskoj zoni „Zapad“ gde već imamo dve velike firme kojima će ovo puno značiti. Nadamo se da ćemo ovaj režim proširiti i na druge sektore industrijske proizvodnje-naglasio je Rudolf Cegledi, predsednik opštine Senta.

Među potpisnicima  sporazuma o saradnji je i više srednjih i visokih škola, razvojna agencija, preduzetnici,  logistička preduzeća. Ovi sporazumi imaju za cilj i zajednički nastup u okviru različitih domaćih i inostranih projekata.

„Započeli smo projekat „Zajedno do uspeha” kojim smo definisali da želimo da od Slobodne zone napravimo „intelektualni inkubator”, odnosno da povežemo nauku, privredu, obrazovanje i da napravimo sinergiju jer nauka svoju potvrdu dobija onoga trenutka kada se konkretizuje u praksi. Drugi značajan momenat je jačanje naših projektnih kapaciteta, budući da planiramo da sa partnerima nastupimo na domaćim i stranim tržištima i iskoristimo nove izvore finansiranja koji se vežu za projekte”, objasnio je Saša Gravorac, direktor PD „Slobodna zona Subotica”.

Po obimu i rezultatima poslovanja, subotička „Slobodna zona” godinama je u vrhu slobodnih indutrijskih zona u Srbiji.

error: Content is protected !!