Igor Crnogorac

Vanja-Besedes-(1)

Kikinđanka Vanja Besedeš, muški frizer sa salonom u Kikindi, dobro je poznata sugrađanima, a od prošlog vikenda i celom svetu. Vanja je, sa još četvoro kolega koji su činili frizersku reprezentaciju Srbije, u kategoriji muškog šišanja osvojila treće mesto na Svetskom prvenstvu frizera u Parizu.

Ogroman uspeh ujedno je i najveće dostignuće Saveza frizerskih klubova Srbije u istoriji. U svetske anale ući će da su, na najprestižnijem takmičenju frizera na svetu, u jakoj konkurenciji od hiljadu takmičara iz 54 države, osvojili medalje i zasenili kolege zahvaljujući talentu, ali i ozbiljnom radu.

– Jako sam srećna i ponosna – kaže Vanja. – Za Svetsko prvenstvo pripremamo se od januara, a od aprila smo imali intenzivne treninge – onlajn svake večeri i dva puta nedeljno u Beogradu. Očekivali smo da ćemo ući u top tri, to smo obećali našem predsedniku Branislavu Babiću koji je, nažalost, preminuo pre nekoliko meseci.

Na prvom nastupu sa reprezentacijom bila je kao član novobeogradskog kluba i jedina iz Vojvodine. Bila je i jedina devojka u timu koji se nadmetao u muškom šišanju.

– Takmičili smo se u dvema kategorijama: „commercial fade cut“ i „skin fade cut“. U prvoj kategoriji je klasično šišanje i izrađuje se frizura uličnog stila. U drugoj se šiša „iz nule“, senčeno sa strane i izrađuje se frizura. Postoje stroga pravila, a za šišanje i pravljenje frizure imala sam 35 minuta – priča Vanja.

Prvaci sveta u muškoj kategoriji su Italijani, dok je ekipa iz Japana bila druga. Vanjin i uspeh celog tima veći je tim pre što su, za pripremu, imali ograničena sredstva, za razliku od mnogih drugih reprezentacija.

– Na Svetskom prvenstvu radi se na lutkama da bi svaki takmičar imao podjednake šanse jer su sve lutke iste. Ja sam potrošila samo pet lutaka, tri u pripremi i dve na prvenstvu, dok je, recimo, reprezentacija Španije, samo u pripremi ošišala 150 lutaka.

Za pet dana boravka, naši reprezentativci gotovo da nisu uspeli da vide olimpijski Pariz. „Imali smo tri dana intenzivnih treninga do kasno u noć i dva dana takmičenja“, kaže Vanja. „Uspeli smo samo na brzinu da odemo do Versaja“.

U Parizu je Srbija, prvi put, iznedrila i šampiona sveta u novoj muškoj disciplini „full fashion look“ – sređivanje živog modela od glave do pete. Apsolutni pobednik bio je Vanjin kolega, Dejan Janković iz Beograda.

Iako je frizer od 2001. godine, Vanja se takmiči tek od 2023. Prvo priznanje bilo je treće mesto koje je osvojila prošlog novembra na Otvorenom šampionatu frizera „Kup Nikola Bizumić“ u Smederevu. Odmah zatim postala je prvak Srbije na Otvorenom prvenstvu „Beogradski pobednik“, u martu ove godine, u kategoriji „hair tattoo“ – „crtanju“ brijačem, kada je izradila „mandalu“. Dva meseca kasnije, na Otvorenom prvenstvu Crne Gore, osvojila je srebro – bila je druga u „street style“-u, da bi, već narednog meseca, iz Bosne i Hercegovine, sa otvorenog prvenstva, donela tri medalje – šampionsku u kombinovanoj kategoriji, „street style“-u, bronzanu u „skin fade cut“-u i srebrnu u ukupnom plasmanu.

– Za ovaj poziv opredelila sam se kao mala, govorila sam da ću da budem berber kad porastem. Sve lutke sam ošišala, sve su imale lepe, uredne frizure. Moj kum i ja šišali smo sve što nam je padalo pod ruku, čak i njegovog psa – priseća se Vanja. – Uvek me je to privlačilo, volela sam da gledam svog dedu kako se brije, i danas pamtim taj zvuk britve. Volim da radim sa makazama, britvom i mašinicom.

Kaže da je zanat izučila kod Slavice Lerik, u čijem salonu je bila na praksi dve godine, a prvo zaposlenje bilo joj je u muškom salonu u Mikronaselju tadašnje Frizerske zadruge. Imala je samo 17,5 godina. Karijeru je, zatim, nastavila u Novom Sadu i u Kikindi, u kojoj je svoj salon otvorila 2011. godine, u ulici Braće Tatić, istoj u kojoj je i sada u broju osam.

Omiljena muška frizura joj je „klasika“, šišana samo makazama, slično  frizuri Elvisa Prislija, kaže, i priznaje da ima „profesionalnu deformaciju“.

– Kada se upoznajem sa nekim, prvo gledam u kosu, ali samo muškarcima – smeje se. – „Skin fade“ je kod nas još uvek u punom jeku, ali na svetskom nivou više ne – tvrdi Vanja. – Vratile su se klasične elegantne frizure, u malo dužoj varijanti. Za regionalna takmičenja nisam mogla da nađem model jer su svi sasvim kratko ošišani, što mi je i dalje veliki problem – kaže Vanja.

Najveći uspeh u karijeri koji je postigla u mladim godinama, za vrednu i talentovanu Vanju Besedeš samo je još jedan podsticaj da se i dalje razvija i, naravno, takmiči. Pariz neka se spremi sledeće godine, a, u međuvremenu, pored mnogobrojnih medalja i pehara, ona najvrednija, kao i lutka sa bronzanom svetskom frizurom nalaze se u salonu sa njenim imenom, tu blizu vas. Vanja to radi najbolje, sa velikom ljubavlju i u njenim rukama sa makazama i brijačem niste samo potpuno sigurni, već i veoma privilegovani.

S. V. O.

narodni-muzej-1

Iz Istorijskog arhiva Kikinda pozivaju sve koji imaju fotografije Kikinde i sela na teritoriji Grada ili porodične fotografije sa nekim od motiva grada i sela (da se vidi ulica ili neki objekat), da dođu u prostorije Arhiva i donesu ih radi skeniranja.

Usluga skeniranja i prebacivanja digitalnih kopija je besplatna. Originale fotografije se vraćaju vlasnicima, a građani na ovaj način pomažu Arhivu da formira Zbirku fotografija, pomoću koje će se sačuvati istorija grada od zaborava.

Fotografije se mogu doneti svakog radnog dana, od 8 do 13 sati.

zima-put

Kako je to propisano Zakonom o bezbednosti saobraćaja, zimske gume na vozilima obavezne su od 1. novembra do 1. aprila, ukoliko su na kolovozu sneg, led ili poledica.

Od 1. novembra važi i odredba po kojoj je neophodno posedovanje i lanaca za sneg za delove puta na kojima je znakom jasno obeležena njihova upotreba.

Po Zakonu o bezbednosti saobraćaja, vozači su u obavezi da imaju sve četiri zimske gume sa oznakom M+S (MS, M-S ili M&S) u navedenom periodu, a pri tome šara na gumama ne sme da ima dubinu manju od četiri milimetra.

Tolerancija postoji ukoliko nema zadržanog snega i leda na kolovozu, jer zakon ne nalaže kao obavezu da se koriste u tim slučajevima. To znači da vozači u periodu od 1. novembra do 1. aprila mogu da voze i sa letnjim gumama ako su putevi suvi.

Agencija za bezbednost saobraćaja uvek apeluje na vozače da koriste zimske gume čak i kada na kolovozu nema snega, leda i poledice, jer, kako kažu, na niskim temperaturama letnje gume gube svojstva, znatno lakše proklizavaju i imaju duži zaustavni put.

Sneg, led i poledica nisu jedini razlozi zašto bi se letnje gume zamenile zimskim gumama. Važna je i temperatura vazduha, a stručnjaci se uglavnom slažu u tome da je sedam stepeni Celzijusa granična temperatura.

Kazne za vozače koji nemaju zimske gume kad su uslovi na putu loši iznose: za vozače od 10.000 do 20.000 dinara, za preduzetnike od 50.000 do 200.000, i za pravna lica od 100.000 do 800.000 dinara.

Gradonacelnik-(7)

Gradonačelnik Mladen Bogdan danas je, u svečanoj sali Gradske kuće, priredio prijem za učenike prvog razreda kikindskih srednjih škola romske nacionalnosti, što je deo sprovođenja planova za unapređenje položaja ovog dela populacije na teritoriji grada.

– Smatram da je to pravi put i uspeh za sve vas. Takođe je i u skladu sa našim smernicama da je obrazovanje ključ svega jer čovek bez obrazovanja teško može da postigne nešto u životu. Želeli smo da priredimo prijem za vas, da se osećate i pohvaljenima i uvaženima, da vam pružimo podršku i da poručimo i mlađima od vas da treba nastaviti školovanje, jer ćete imati priliku da se zaposlite, stvorite porodice u svom gradu i da doprineste njegovom razvitku – rekao je gradonačelnik Bogdan.

U srednje škole upisan je, ove školske godine, 31 učenik romske nacionalnosti. Svi su na poklon dobili vaučer u iznosu od pet hiljada dinara za kupovinu garderobe u butiku, i poklon pakete Grada.

Član Gradskog veća zadužen za socijalnu politiku, demografiju, osetljive grupe i ljudska prava, Željko Radu, rekao je da je u pitanju projekat koji je Grad potpisao sa Stalnom konferencijom gradova i opština.

– Za unapređenje položaja Roma ovo je samo jedna u nizu aktivnosti i Grad, pre svega, ulaže u njihovo obrazovanje, što je pokazatelj da podjednako brine o svim ljudima, o svim marginalizovanim grupama, kako bismo ih sa tih margina i sklonili – istakao je Radu. – Merama Gradske uprave, između ostalih, nabavkom besplatnog školskog pribora za svako dete od prvog do osmog razreda, došli smo do toga da sada imamo sve više dece koja se izjašnjavaju kao Romi i upisuju i srednju školu. Pomoć im stiže i od Pokrajine i od Republike, kroz afirmativne mere, stipendije i besplatan prevoz. Plan je da i sva deca koja završavaju osnovnu i srednju školu dobiju poklon vaučer za kupovinu odeće za maturu. I Grad i država ulažu napore da romsku populaciju uključe u društvo, a najbolji put za to je kroz obrazovanje.

Nikola Nedeljkov iz Novog Miloševa želeo je da upiše saobraćajni smer u Tehničkoj školi i u tome je i uspeo.

– Nisam hteo da se zadržim na osnovnoj školi. Želeo sam da upišem baš ovaj smer i da budem profesionalni vozač. Sviđa mi se u mojoj školi, zadovoljan sam – kaže Nikola.

Sa Nikolom je u Gradskoj kući bila i njegova majka Jasmina.

– Jako sam ponosna na Nikolu. Imam još dve devojčice, jedna želi da bude policajac, a druga medicinska sestra i verujem da će uspeti u tome – rekla je Jasmina.

Željka Radu i Valentina Stojkov upisale su ekonomski smer. Kažu da su veoma zadovoljne i da planiraju da upišu i Ekonomski fakultet.

Prijem u Gradskoj kući, samo je jedan od primera dobre prakse uz najavu da će ih, u budućnosti, biti još više.

S. V. O.

policija-saobracaj

Na području Policijske uprave u Kikindi za dane vikenda dogodile su se dve saobraćajne nezgode u kojima su tri učesnika u saobraćaju zadobila lakše telesne povrede. Saobraćajne nezgode dogodile su se zbog radnji vozilom.

Nastala materijalna šteta procenjena je na 151.000 dinara.

Zbog učinjenih saobraćajnih prekršaja, zahtevi za pokretanje prekršajnog postupka podneti su protiv 27 učesnika u saobraćaju i izdata su 123 prekršajna naloga.

Iz saobraćaja je, zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci, isključeno 16 vozača, od kojih je šestoro zadržano u trajanju do 12 sati, jer su u organizmu imali više od 1,2 promila alkohola.

Otkrivena su i 32 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 26 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i 76 ostalih prekršaja.

Stepanov-Sabac

Slikar iz Kikinde, prof. dr Milorad Stepanov učestvuje na jubilarnoj, 30. izložbi akvarela u Kulturnom centru u Šapcu.

Ovogodišnja izložba ima revijalni karakter, što znači da izlažu, po pozivu, umetnici nagrađeni poslednjih deset godina i autori po izboru Sonje Petrović Jagić, istoričarke umetnosti.

Izloženi rad profesora Stepanova nosi naziv „Biciklom kraj trećeg kanala“. Izložba je postavljena od 18. do 30. oktobra.

Subin-2

Predstavljanje knjige “Zlatnom varjačom po svetu” poznatog kikindskog kuvara Radovana Subina održaće se u svečanoj sali Narodnog muzeja u subotu 19. oktobra, od 18 sati.

Na promociji će govoriti i Dragan Cvijanović, dekan Fakulteta za hotelijerstvo i turizam, Milijan Stojanić, najbolji kuvar sveta, i drugi gosti iz oblasti turizma i ugostiteljstva. Događaj organizuje Kulturni centar Kikinda.

Tera-Dragan-Vojvodic

U Salonu Muzeja „Tera“, u subotu, 19. oktobra, u 16 sati, biće otvorena izložba Dragana Vojvodića – „Light intermezzo N. 24.”.

Ovaj multimedijalni umetnik diplomirao je na Akademiji umetnosti u Novom Sadu. Učestvovao je na mnogim grupnim izložbama i samostalno je izlagao u zemlji i inostranstvu. Član je Saveza udruženja likovnih umetnika Vojvodine i Udruženja likovnih umetnika Srbije. Živi i radi u Novom Sadu.

Posta-Srbije

Od sutra, 19. oktobra, pošta u Svetosavskoj 105 (Mikronaselje), radiće i subotom. Radno vreme sa strankama biće od 8 do 12 sati.

Pošta u Žarka Zrenjanina 47 će, od 1. novembra, radnim danima, sa strankama raditi od 7 do 19 sati, saopšteno je iz JP “Pošta Srbije”.