Igor Crnogorac

biciklista

Ministarstvo unutrašnjih poslova apelovalo je na vozače da budu pažljiviji prema biciklistima i da poštuju propise, ali i na bicikliste da budu pažljivi i koriste propisana svetla.

U objavi na Instagramu MUP je naveo da je u novembru u saobraćaju život izgubilo petoro biciklista i da su svi bili stariji od 60 godina, kao i da su većinu nesreća sa nastradalim biciklistima izazvali vozači motornih vozila.

Zbog toga je MUP pozvao vozače motornih vozila da poštuju propise, budu pažljivi prema biciklistima, smanje brzinu i drže bezbedno odstojanje, posebno noću i u uslovima smanjene vidljivosti.

Takođe i biciklisti se podsećaju da noću koriste propisana svetla.

“Vidljivost znači bezbednost! Jedan trenutak nepažnje može uništiti nečiji život. Poštujmo jedni druge u saobraćaju i sačuvajmo živote”, navodi se u objavi MUP-a.

(Izvor: RTV)

Arandjellovdan-Mokrin-(6)

U najvećem selu na teritoriji grada danas su imali dva povoda za slavlje. Mokrinčani su Sabor Svetog Arhangela Mihaila, slavu hrama i Mesne zajednice, obeležili službom u crkvi, rezanjem slavskog kolača i dodelom priznanja Mesne zajednice.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski)

Program proslave počeo je u Hramu Sabora Svetih Arhangela, u kojem je, pred velikim brojem vernika, Svetu liturgiju služio mitropolit banatski Nikanor sa sveštenstvom.

U prostorijama Mesne zajednice obavljen je čin rezanja slavskog kolača prilikom kojeg je dosadašnji kum slave, Dejan Pudar, zamenik gradonačelnika, takođe zadužen za mesne zajednice u lokalnoj samoupravi, predao kumstvo Marku Rakinu, v. d. direktoru SC „Jezero“.

– Bila mi je izuzetna čast da budem kum Mesnoj zajednici i svim meštanima – rekao je Pudar. – Smatram se Mokrinčaninom jer su odavde moj otac i deda. Trudimo se da podjednako vodimo računa o svim selima, ali Mokrin ima posebno mesto u mom srcu.

Novi kum Mesne zajednice, takođe Mokrinčanin, zahvalio se na privilegiji da kumstvo preuzme upravo od Dejana Pudara.

– Ovde sam rođen i odrastao i zato imam još veću obavezu da se zalažem za Mokrinčane i da, sa savetom Mesne zajednice, doprinesem boljitku sela – naveo je Rakin.

Gradonačelnik Mladen Bogdan čestitao je slavu svim meštanima i istakao da će lokalna samouprava uvek uvažavati njihove potrebe.

– Mokrin je mesto sa bogatom istorijom i mnogim znamenitim ličnostima koje su potekle odavde i proslavile ga. Osluškujemo potrebe meštana i trudimo se da ispunimo njihove zahteve na najbolji način – rekao je Bogdan. – Naša želja, kao lokalne samouprave, jeste da selo napreduje, da se obezbedi čista voda i urede trotoari, kao i centar mesta, sve na šta nam Mokrinčani ukazuju.

Proslava je nastavljena, takođe tradicionalnom, dodelom priznanja Mesne zajednice svima koji su Mokrinčane učinili ponosnima. Plakete je, u sali Doma omladine, uručio predsednik Saveta, Goran Ristić.

– Plakete, kao znak zahvalnosti, i ovoga puta, dodeljujemo pojedincima, donatorima, uspešnim ljudima u selu. Zaslužili su ih Dobrovoljno vatrogasno društvo, čije su se tri ekipe plasirale na republičko takmičenje, zatim Paja Ž. Đorđević i Branko Knežević, koji su poreklom iz Mokrina i koji su pomogli da naš hram dobije novi krst. Posebnu pažnju posvetili smo mladim sportistima koji se takmiče na najvišim nivoima – kazao je Ristić.

Nagrade svog sela za izuzetne doprinose u sportu dobili su: Željana Radaković, Dudo Kovačić, Đorđe Ivanović, Nemanja Beloš, Nenad Malenčić i Stefan Arđelan.

Na svečanosti uručenja nastupili su članovi KUD „Mokrin“, a zatim je proslava nastavljena uz poruku da će ovo mesto i ubuduće služiti na čast Mokrinčanima i svim stanovnicima grada.

Arhandjel-Mihailo

Pravoslavni vernici danas obeležavaju Sabor Svetog Arhangela Mihaila i ostalih nebeskih sila bestelesnih, poznatiji kao Aranđelovdan.

Kada se Lucifer pobunio protiv Boga, i počeo da okuplja svoju vojsku, Mihailo je bio prvi koji je stao protiv Lucifera i rekao: „Ko je kao Bog?”, potom je usledio „Nebeski rat”, između anđela, predvođenim Mihailom, i demonima, predvođenim Luciferom. U ovom ratu pobedu su odneli anđeli, a đavoli su proterani u večni pakao.

Arhanđel Mihailo smatra se čuvarem pravoslavne vere i borcem protiv verske jeresi. Poštuje se kao iscelitelj, borac i ratnik, čija se pomoć priziva i pod čiju se zaštitu stavljaju narodi i zemlje.

Mihailo se javljao na mestima na kojima i Bogorodica, tako da predstavlja nebesku silu i zaštitu na zemlji.

U nekim krajevima Srbije slavi se i kao zaštitnik stočara jer se veruje da samo on može oterati vukove. Mnoga su narodna verovanja ο ovom anđelu. Kažu da on obilazi sve bolesnike i ako stane kod nogu – nije dobro, a ako je kod glave – bolesnik će ozdraviti. Smatra se da dolazi i uzima ljudske duše, kad je kome kucnuo čas.

Veruje se da ovaj zimski svetac luta prerušen u prosjaka kako bi nevernike usmerio na pravi put, a nevoljnicima pomogao. Aranđelovdan je jedna od najčešćih srpskih slava.

sijalica-velika

Zbog radova na mreži, iz Elektrodistribucije, za ponedeljak, 25. novembar, najavljuju isključenja struje za deo potrošača u Kikindi.

Od 8.30 do 9.30 u ulicama:

– Laze Kostića, u delu od Kumanovske do Albertove

– Albertova, od Laze Kostića do Žarka Zrenjanina.

Od 10 do 11 sati, u ulicama:

– Srbobranska, od kućnog broja 122 do kućnog broja 150.

Od 11.30 do 12.30 u ulicama:

– Miloša Crnjanskog, od Kumanovske do Albertove

– Albertova, od Žarka Zrenjanina do Miloša Crnjanskog.

muzicka-sovembar

Učenici Osnovne muzičke škole „Slobodan Malbaški“ će u četvrtak, 21. novembra, održati „Koncert pod maskama“. Program je zakazan u okviru manifestacije „Sovembar“ Turističke organizacije grada.

U sali Narodnog muzeja koncert počinje u 18 sati.

(Foto: Fejsbuk stranica OMŠ “Slobodan Malbaški”)

Dan-oslobodjena-Prvi-sv-rat-(1)

Godišnjica oslobođenja u Velikom ratu obeležena je danas uz podsećanje da je to, ujedno, bilo i ostvarenje vekovnih težnji o ujedinjenju Srba na ovim prostorima.

– Tog dana, 20. novembra 1918. godine Srpska vojska je, prvi put u istoriji, ušla u grad, na oduševljenje Srba koji su ovde živeli jer je to značilo slobodu koja je i konačno ustanovljena kada se Kikinda prisajedinila Srbiji. Vekovni san ostvaren je mučeničkom borbom naših junaka koji su pokazali veliko umeće, hrabru vojnu doktrinu, prkos, inat, stradanje, a sa druge strane veliki patriotizam, i položili ogromnu žrtvu za svoje porodice i svoju zemlju, da bismo mi danas živeli slobodno. To je tekovina koju treba da čuvamo, što je i politika predsednika Aleksandra Vučića i Vlade Srbije – samostalna, nezavisna, neutralna Srbija koja čuva svoje interese i želi mir jer mi smo najviše osetili sva stradanja tokom 20. veka – istakao je gradonačelnik Mladen Bogdan na komemorativnom skupu u holu Gradske kuće.

Gradonačelnik Bogdan i predsednik Skupštine grada, Dušan Popeskov, položili su, zatim, venac na spomen-ploču pukovniku Dragutinu Ristiću, komandantu pešadijskog Gvozdenog puka „Knjaz Mihailo“ koji je ušao u Kikindu na ovaj dan i, sa balkona Gradske kuće, poručio narodu da je stigla sloboda.

Skupu su prisustvovali i Dragiša Mihajlović, načelnik Gradske uprave, Željko Radu, član Gradskog veća i predstavnici Vojske Srbije i boračkih organizacija.

– Ponosni smo na naše pretke koji su se borili za našu slobodu, na Gvozdeni puk koji je dao žrtvu prilikom oslobađanja Kikinde i na pukovnika Ristića. Ponosni smo na srpski narod koji nikada nije vodio osvajačke, nego samo oslobodilačke ratove – naveo je Popeskov.

U nastavku obeležavanja ovog značajnog istorijskog datuma, tradicionalno su položeni venci i na spomen-kosturnicu na Železničkom groblju koja je podignuta za 184 preminula tokom Prvog svetskog rata, među kojima su bila 64 Srbina, 62 ruska vojnika i 21 Rumun; lekari, prosvetni radnici, generali, naučnici koji su za vreme rata pronašli utočište u Kikindi.

Prethodnica srpske vojske, na čelu sa kapetanom Gudovićem, u grad je ušla 18. novembra, a dva dana kasnije pukovnik Ristić je preuzeo vlast u Kikindi. Niškom deklaracijom, 1. decembra, Srbi su priključeni matici.

Tokom prvog svetskog rata Srbija je, prema procenama, izgubila između 1,1 i 1,3 miliona stanovnika, oko 60 odsto muške populacije.

S. V. O.

VSSSOV-radovi-(2)

U Visokoj školi strukovnih studija za obrazovanje vaspitača uredili su i renovirali prostor sredstvima dobijenim za tekuće održavanje na konkursu Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja.

– Zamenjena je stolarija u prizemlju i na prvom spratu, u delu koji pripada našoj školi – kaže direktorka dr Angela Mesaroš Živkov. – Uz to su urađeni i podovi, hoblovani su parketi, zamenjeni laminati, okrečeno je i zamenjeno je osvetljenje u svim prostorijama Škole. Svi radovi završeni su u toku letnjeg raspusta.

Zahvaljujući preduzimljivosti uprave Škole, studenti su novu školsku godinu započeli u svetlom i potpuno obnovljenom prostoru. U radove je uloženo 10 miliona dinara.

U Visokoj školi već imaju plan za narednu godinu. Po rečima direktorke, u pripremi je dokumentacija za konkurisanje kod istog ministarstva, kako bi se rekonstruisalo kompletno dvorište. Ovo će biti urađeno u saradnji sa dvema školama sa kojima ga zajedno koriste – Srednjom stručnom školom „Miloš Crnjanski“ i Tehničkom školom „Mihajlo Pupin“.

S. V. O.

Pistalo-(7)

Dvodnevni program proslave Dana Narodne biblioteke „Jovan Popović“ zaokružilo je veče nagrađivanog književnika Vladimira Pištala, upravnika Narodne biblioteke Srbije sa kojim je gostovao i direktor izdavačke kuće „Agora“ i direktor Kulturnog centra Vojvodine „Miloš Crnjanski“, Nenad Šaponja.

Vladimir Pištalo, pisac, profesor, kolumnista, pravnik po struci, objavio je 15 knjiga u žanrovskom rasponu od poetske proze do romana. Kikindskoj publici predstavio je svoje najnovije delo, knjigu „Pesma o tri sveta“.

– Ovo je ženski roman, pisan je u prvom licu jednine, priča je jedna žena. I to je, takođe jedna Hajdegerova ideja, da je čovek bačen u svet. Kao likovi Gustava Klinta koji, svi, kao da su morske trave nošene vodom jer čovek nije bogzna kakav subjekt u životu, nego mu se stvari dešavaju. I to se sigurno dešava mojoj junakinji u jednom svetu koji je tek počeo da se povezuje u 17. i 18. veku. I u tom, takvom svetu, jedna žena jako mnogo putuje, naime, ona je kao Odisej, nema ulogu žene, što bi bila Penelopa koja sedi kod kuće i čeka. Odlazi svuda i priča zanimljivu priču u svetu u kojem živi. To je svet učitelja i gospodara, znači neko gospodari tobom i uči te kako bi trebalo da živiš, a mislim da je, u izvesnom smislu, to i sada tačno. Takođe, to je vreme u kojem počinje masovna proizvodnja šećera na kojoj su zasnovana mnoga velika bogatstva, naročito u Engleskoj; bila su bazirana na Karipskim ostrvima i na robovskoj radnoj snazi. Iako nema lepog načina da se bude rob, ono što se tada dešavalo, čak i u poređenju sa grčkim i rimskim robovima, bilo je katastrofalno. Kupovani su ljudi iz Afrike, a ideja je bila da roba ubije rad. Njegov životni vek je bio pet ili šest godina, onda bi umro, a bili su dovoljno jeftini da može da se kupi nov. I to je ilustracija borbe svega sa svima kojoj prisustvuje Ozana Bolica, moja glavna junakinja – ispričao je Pištalo.

Antikolonijalni roman, priča o ženi, čoveku izbačenom u život, u postojanje, u romanu „Pesma o tri sveta“ daje, odnosno vraća glas ženi, istakao je pisac. Knjiga je prošle godine dobila priznanja „Beskrajni plavi krug“ i „Dr Špiro Matijević“.

Vladimir Pištalo je, u poslednjoj deceniji prošlog veka bio angažovan kao predavač američke, ruske i svetske istorije na dva univerziteta u Sjedinjenim američkim državama. Njegova najpoznatija dela su: „Sunce među maskama: pisma Andriću“, „Milenijum u Beogradu“ i „Venecija“, i ona se prevode, ili su već prevedena, na više svetskih jezika.

Dobitnik je mnogobrojnih priznanja, a nezabeležen uspeh postigao je njegov roman „Tesla, portret među maskama“ koji se sastoji iz tri dela. Posle NIN-ove nagrade i Nagrade Narodne biblioteke Srbije za najčitaniju knjigu, ušao je u čitanke za osnovnu školu i gimnaziju, objavljen je u čitavom regionu, a u SAD je doživeo tri izdanja, kao 11. prevod ovog dela na neki od stranih jezika.

S. V. O.

 

Todoric-i-Divjak-Copy

Četiri talentovane devojčice iz našeg grada, sestre Hana i Petra Todorić i bliznakinje Ana i Milica Divjak, nastupile su na Međunarodnom muzičkom festivalu za decu „Školjkice u plavom“, održanom u Novom Sadu, i još jednom nas obradovale nagradama – svaka od njih vratila se sa jednim od pobedničkih pehara.

Na ovom prestižnom muzičkom takmičenju za decu pevače koje je ove godine imalo 18. izdanje, imale su jaku konkurenciju od 25 učesnika iz 11 zemalja: Litvanije, Ukrajine, Velike Britanije, Rusije, Mađarske, Bugarske, Crne Gore, Hrvatske, Slovenije, BiH i iz Srbije.

Sestre Todorić, trinaestogodišnja Hana i dvanaestogodišnja Petra, već su nas navikle na uspehe. Hana je osvojila drugo mesto sa pesmom „Kovač sreće“ za koju je tekst napisao pesnik Tode Nikoletić, dok je Lado Leš autor muzike i aranžmana. U svojoj kategoriji Petra je nagrađena trećim mestom za izvođenje pesme „Prijateljstvo“ – muziku i tekst napisala je Svetlana Ceca Milić, dok je Arpad Balaž potpisao aranžman.

– Bilo je sjajno, one vole „Školjkice“, radovale su se druženju, pre svega. To je pravi festival za male zvezde, imale su profesionalnog frizera i šminkera. Stekle su još novih prijatelja, to je neprocenjivo – kaže mama Biljana.

Sedmogodišnje Milica i Ana Divjak, takođe već imaju festivalska iskustva i nagrade, i nove drugare iz čitave Evrope.

– Obe pevaju već dve godine i nastupaju na festivalima – priča njihova mama Smiljana. – Na „Školjkicama“ su uživale, to je sjajno iskustvo za decu. Festival traje dva dana i deca se upoznaju i druže, što je za njih i najvažnije.

Milica je na „Školjkicama“ izvela pesmu „Joj, ode zubić moj“ i osvojila drugo mesto, dok je Ana, sa pesmom „Ana banana“ bila treća u svojoj kategoriji. Pesme su potpisali Svetlana Ceca Milić, Tode Nikoletić i Lado Leš.

Ove izuzetne i talentovane devojčice članice su Dečijeg hora „Čuperak“ koji vodi Svetlana Ceca Milić. Za njihov stajling zadužene su mame, a njima samo preostaje da, kao i do sada, sakupljaju nagrade koje se već teško broje i da uživaju u onome što najviše vole – u muzici i druženju.

S. V. O.

(Foto: Fejsbuk „Little Shells“)