Igor Crnogorac

Izlozba fudbal 2

Uoči Svetskog prvenstva u fudbalu, Narodni muzej priredio je tematski originalnu kolekcionarsku izložbu fudbalskih rekvizita pod nazivom „Zbirka u šesnaestercu“. Postavka je vlasništvo nekadašnjeg golmana iz Srpske Crnje, Gorana Savina.

– Postao sam kolekcionar kada i golman. Kupovao sam, razmenjivao, dobijao, ali sam mnogo toga i poklonio. Zahvaljujući svojoj pasiji upoznao sam mnogo ljudi širom sveta. Znajući za moju strast, mnogi su mi i pomagali. Recimo, dres reprezentacije Ugande doneo mi je prijatelj koji radi u Plavim šlemovima u toj zemlji. Imam i rukavice Irana sa zastavom koju su zašili na njih – kaže Savin.

Goran Savin je dve i po decenije branio za „Budućnost“ iz Srpske Crnje, „Crvenu zvezdu“ iz Ruskog Sela, „Roham“ iz Nove Crnje i „Graničar“ iz Radojeva.

U brojevima, ova impresivna i vredna zbirka sadrži: 150 dresova, oko 70 zastavica klubova i reprezentacija, 205 pari golmanskih rukavica, više od 20 hiljada sličica fudbalera, autograme, oko dve hiljade ulaznica i stotinak pedantno i posvećeno napravljenih fudbalskih albuma.

Najvredniji deo kolekcije svakako su fudbalske rukavice koje su stigle iz Španije, Engleske, Nemačke, Danske, Švedske, Švajcarske, Belgije, Lihtenštaja i, svakako, od golmana klubova sa domaćeg terena. Jedan od njih, Kikinđanin Dragan Žilić, koji je branio i za našu reprezentaciju, školski je drug autora iz gimnazijskih dana. Iz Nemačke je stigao na izložbu i simbolično ju je otvorio, priloživši par rukavica na golmansku mrežu na izložbi.

– Oduševljen sam odzivom sugrađana. Mislim da je ovo jedinstven događaj, unikatan u svakom smislu. Kolekcija otkriva Goranovu profesionalnost i  istrajnost kao kolekcionara – rekao je Žilić.

Izložbu je, uz Savina i Žilića, otvorio i kustos-istoričar Narodnog muzeja, Miloš Pušara. U ime lokalne samouprave, iz Gradskog veća otvaranju su prisustvovali Valentina Mickovski, zadužena za kulturu i obrazovanje i Dragan Pecarski, zadužen za sport i omladinu.

Izuzetno kreativno postavljena zbirka sasvim sigurno je prava atrakcija za ljubitelje fudbala, ali i sve pasionirane kolekcionare koji razumeju posvećenost i istrajnost u opredeljenju koje Savin, jednostavno, živi.

Postavka „Zbirka u šesnaestercu“, Gorana Savina, u maloj sali u prizemlju Narodnog muzeja biće dostupna do 10. januara.

Biblioteka 7

U Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“ u Kikindi danas je obeleženo 177 godina rada. Ove godine, u najstarijoj kulturnoj ustanovi u gradu, imaju poseban razlog za slavlje – u njihovom vlasništvu sada je osnivački akt Srpske čitaonice, prve biblioteke u našem gradu.

– Osnivački akt smo dobili od profesora Jefte Trifunca. On je u svojoj kućnoj biblioteci imao taj dokument koji je bio u vlasništvu njegovih predaka, osnivača Prve srpske čitaonice. U dokumentu je datum 1. maj 1845. godine i navedena su imena osnivača, kao i tadašnjeg učitelja, Lazara Kirića. Kirić je svoj dom ustupio za službeni prostor Čitaonice koja je tada imala 250 knjiga i nalazila se u današnjoj zgradi pozorišta. Čitaonica je nastala ne samo zbog želje tadašnjih studenata osnivača, da se obrazuju i šire svoje vidike, nego i kao simbol buđenja srpske naciopnalne svesti – rekao je direktor Narodne biblioteke, Brane Marjanović.

Svečanosti su, u ime lokalne samouprave, prisustvovali članica Gradskog veća zadužena za kulturu i obrazovanje, Valentina Mickovski, i sekretar Sekretarijata za javne službe, udruženja građana i mesne zajednice, Bogdan Tasovac.

Tasovac je istakao značaj Biblioteke kao okružne ustanove koja ima devet ogranaka i bogat književni, kulturni i izložbeni program. Valentina Mickovski obratila se nagrađenim đacima i pohvalila njihov talenat i želju da se, u vreme sve veće digitalizacije, bave umetnošću.

Povodom Dana Biblioteke i ove godine bio je raspisan konkurs za najbolje likovne i literarne radove na slobodnu temu, na srpskom i na mađarskom jeziku. Urednica kulturnog programa, Dunja Brkin Trifunović, istakla je da je na konkurs stiglo više od 200 radova iz čitave Srbije, iz Republike Srpske i Crne Gore.

– Dobili smo mnogo radova inspirisanih pročitanim knjigama, što nas je posebno obradovalo. Bilo je teško odabrati najbolje, pa smo odlučili da dupliramo druge i treće nagrade i da dodelimo mnogo pohvala, kako bismo podstakli najmlađe da nastave da stvaraju i učestvuju na našem konkursu.

Na likovnom konkursu, koji je bio namenjen samo predškolcima, ravnopravno su nagrađeni: Dragana Golić, Anđelija Stanišić, Teodor Cekuš, Jovana Pejić i Vera Janković.

Na literarnom konkursu, dobitnik prve nagrade među mlađim osnovcima je Lazar Reljin, učenik OŠ „Sveti Sava“. Drugo mesto pripalo je Kseniji Divljakov iz OŠ „Gligorije Popov“ iz Ruskog Sela“ i Neveni Vukelić, učenici OŠ „Jovan Popović“. Trećeplasirani su radovi Srne Jović iz Niša i Ognjena Perića iz OŠ „Vuk Karadžić.

U kategoriji starijih osnovaca, prvonagrađena je Sanja Čolović iz Čačka, drugo mesto podelile su Lena Davidović iz OŠ „Žarko Zrenjanin“ i Tara Petrović iz Niša, dok su trećeplasirane Teodora Simić iz Lapova i Nikolina Vasiljević, učenica škole „Vasa Stajić“ iz Mokrina.

Među srednjoškolcima, najbolji rad napisala je Nikolina Pavlović iz Ćuprije, drugo mesto pripalo je Nataši Vuković iz SSŠ „Miloš Crnjanski“, a treće Mihailu Jovanoviću iz Kruševca i Nađi Toškov iz Zrenjanina.

Za radove na mađarskom jeziku, nagrađeni su učenici OŠ „Feješ Klara“ i OŠ „Mora Karolj iz Sajana. Zoltan Fekete osvojio je prvo mesto, Marija Kadar bila je drugoplasirana, a dve treće nagrade dobili su Petra Kovač iz Sajana i Mate Komarek. Svi nagrađeni dobili su knjige na poklon.

Današnja biblioteka u fondu ima 160 hiljada knjiga. Dan Biblioteke obeležava se na rođendan pesnika, književnika i revolucionara, Kikinđanina Jovana Popovića, čije ime nosi od 1952. godine.

j_popovic3

U Osnovnoj školi „Jovan Popović“ danas je svečano – učenici, nastavnici i roditelji obeležavaju Dan škole, 72 godine njenog postojanja i rada. Tema proslave je „Škola nekad i sad“.

– I ove godine smo odlučili da organizujemo radionice jer tako uključujemo i roditelje. Danas će đaci u svakom odeljenju izraditi porodično stablo i od tih radova ćemo napraviti video zapis koji će ostati kao trajna uspomena – kaže direktorica, Jelena Krvopić.

U učionicama su se odvijale radionice na različite teme, pravio se i origami, a đaci su sa nastavnicima razgovarali i o tome kako su učenici nekada bili kažnjavani i sami davali predloge kakve bi danas mere trebalo da se primenjuju. Učenici četvrtog razreda i njihovi roditelji takmičili su se u igrama spretnosti u fiskulturnoj sali.

Đacima i zaposlenima Dan škole čestitala je članica Gradskog veća zadužena za obrazovanje i kulturu, Valentina Mickovski.

– Učenici i nastavnici izuzetno su predani i u nastavnim i u vannastavnim aktivnostima. Prvaci su, pre nekoliko dana, posetili korisnike Gernotološkog centra, izveli priredbu i poklonili im likovne radove, što govori o tome koliko se u školi radi na podizanju svesti i učenju dece pravim vrednostima, empatiji i brizi o starijima, što me posebno raduje.

Članica Veća podsetila je da je lokalna samouprava uložila ove godine, dva miliona dinara u radove u školi. Ona je dodala da je ovo prilika da se odrede potrebe i prioriteti u čijem ostvarivanju Grad može da pomogne.

OŠ „Jovan Popović“ ima 302 đaka. U školi su ove godine zamenjeni prozori i deo krova iznad produženog boravka i kuhinje. Sada je potrebno zameniti krov i uložiti u uređenje unutrašnjost zgrade, kaže direktorica, a za novac će se konkurisati i kod republičkih i pokrajinskih fondova.

 

 

 

laza i paralaza 1

Sa predstavom „Laža i paralaža“, Narodno pozorište iz Kikinde učestvovaće na drugom Festivalu „Publikum“ u Kuli. Pored kikindskog Pozorišta, na „Publikumu“ će, odlukom selektora Kamenka Bertića, direktora Kulturnog centra Kula, nastupiti i Narodno pozorište „Toša Jovanović“ iz Zrenjanina, sa predstavom “Silvija”, subotičko Narodno pozorište sa „Izbiračicom“ i Šabačko pozorište koje će izvesti komad „Violina, daire i pegla“.

Specifičnost Festivala koji se ove godine odvija pod sloganom „Korak napred“, jeste da najbolju predstavu, ocenjivanjem, bira publika. Prošle godine Kikinđani su nastupili sa tragikomedijom „Smrt čoveka na Balkanu“ i zauzeli drugo mesto. Prvoplasirano je bilo Srpsko narodno pozorište koje je igralo „Autobiografiju“.

Festival „Publikum“ na sceni Kulturnog centra Kula održaće se od 22. do 26. novembra. Kikindsko pozorište će nastupiti treće festivalske večeri, 24. novembra.

 

 

 

ljubicasta

U Srbiji i u svetu 17. novembar se obeležava kao Dan prevremeno rođene dece. Kao podrška „malim divovima“ i njihovim porodicama, Gradska kuća u Kikindi večeras je osvetljena ljubičastom bojom. Akcijom „Ljubičasti novembar“ u Srbiji se, od 2015. godine, na taj način podiže svest o izazovima sa kojima se suočavaju prevremno rođene bebe i njihove porodice.

Ispred Gradske kuće, sa majkama i decom, rođenom pre vremena, razgovarala je Ramona Tot, u Gradskom veću zadužena za brigu o porodici, nacionalne manjine i rodnu ravnopravnost.

– Ovaj dan posvećen je najvećim borcima, onima koji se bore od prvog minuta života, a s njima i njihovi roditelji. U našem društvu nije dovoljno izgrađena svest o tome. Naša lokalna samouprava je tu da pruži pomoć od prvog trenutka ako je potrebno, naša vrata su otvorena za roditelje i najmlađe sugrađane.

Jedan od najvećih izazova za roditelje nakon prevremenog rođenja su nedostatak informacija i osećanja brige, straha i usamljenosti. Sandra Marković je majka devojčice koja sada ima osam i po godina.

– Rodila sam je u 36. nedelji. Dani strepnje i suza sada su iza nas i danas podršku dajemo majkama i očevima koji prolaze kroz isto iskustvo. Poručujemo im da se bore, da budu pored svoje dece i da ih samo prate, jer oni jesu snaga i jesu mali divovi jer su jedini kojima je život dat, a koji se odmah bore za njega – kaže Sandra.

Prevremeno rođenom smatra se svaka beba rođena pre punih 37 nedelja trudnoće. Procenat prevremeno rođene dece sa kasnijim dugoročnim zdravstvenim teškoćama kreće se od 30 do čak 60 posto, a mnogi razvojni problemi traju dugo, i često ostavljaju posledice za ceo život.

Svaka deseta beba na svetu rodi se pre vremena, što godišnje čini 15 miliona beba. Prema podacima Udruženja prevremeno rođene dece „Mali div“, svaka 11. beba u Srbiji rodi se pre vremena, što je četiri hiljade dece svake godine.

 

 

 

kutija zelja 4

Deda Mraz je danas doneo prazničnu kutiju želja u drvenu kućicu ispred Gradske kuće, gde ga je dočekao veliki broj mališana.

– Drago mi je što sam stigao u Kikindu. Osluškivao sam roditelje, bake i deke, i čuo sam da su ovde sva deca bila dobra. Trudiću se da ispunim sve želje i da uđem u svaku kuću u kojoj me očekuju sa poklonom. Pišite mi i ubacite svoja pisma u kutiju želja – rekao je Deda Mraz mališanima.

Mnogi su na doček Deda Mraza već doneli svoja pisma sa novogodišnjim željama. Sestre Helena i Hana, među prvima su ubacile svoja pisma. Helena je, kaže, poželela da dobije „deksiko dnevnik“, a Hana – jednoroga.

Već tradicionalna kutija želja koju postavlja Gradska uprava biće na trgu, u drvenoj kućici, do 11. decembra. Mališani do 10 godina ili njihovi roditelji, osim želje, treba da napišu i ime, prezime, godinu rođenja i adresu deteta, i ime i prezime roditelja ili staratelja.

Lokalna samouprava je, u prošlogodišnjoj akciji, podelila više od 5.700 paketića za najmlađe Kikinđane.

Jevicka

Porodica Jević, Jelena i njen sin Marko, kojima je prošle nedelje izgorela kuća, više ne moraju da brinu o tome gde će prezimiti. Danas ih je obradovala Borislava Dudej iz Iđoša koja se, sa svojim suprugom, Pajom Jovanovim, decenijama bavi hraniteljstvom. Oni su Jevićima ponudili dvorišnu kuću za stanovanje bez plaćanja zakupa.

– Veoma smo zahvalni Borislavi i Paji. Takođe, od Gradske uprave ćemo dobiti ogrev. Nedostaju nam kreveti, pokrivači, posteljina, linoleum za pod, posuđe i televizor – kaže Jelena. – Zahvalna sam dobrim ljudima koji su već uplatili novac i pomogli nam.

Grad je sve vreme bio u toku oko ovog nesrećnog događaja, u kontaktu sa nadležnim institucijama i svima koji su se obraćali u nameri da se Jeleni i njenom sinu pomogne- navodi Mladen Bogdan, predsednik gradske skupštine.

– Sa Jelenom sam razgovarao u ponedeljak ujutru u Gradskoj kući oko toga kako da joj pomognemo. Situacija nije bila laka zato što su prostorije u kojima su živeli potpuno uništene i skoro im je sve izgorelo. Od kolega iz Centra za socijalni rad sam obavešten da su te noći njihovom reakcijom smešteni u hostel ,,Paparaco”. Sa vlasnikom Sinišom Pašićem sam razgovarao svih ovih dana da izađe u susret da ostanu u smeštaju što duže kako bi se za to vreme našlo rešenje. U kontaktu sa Crvenim krstom obezbedili smo im garderobu. Dogovarali smo danas u toku dana kako bi im se obezbedio i dopremio ogrev u kuću koju su im ustupili na korišćenje hranitelji u Iđošu. Zahvaljujem se svima koji su učestvovali u pomoći ovoj porodici i još jednom se pokazalo da pravovremenom reakcijom svih zajedno možemo da rešimo sve- ističe Mladen Bogdan, predsednik Skupštine grada.

U novi smeštaj, u Hajduk Veljkovoj 13 u Iđošu, Jevići će se useliti u ponedeljak. Broj žiro-računa za pomoć ovoj porodici je: 265-0000000580627-52.

1668603359370

Posle požara u kojem su, prošle nedelje, ostali bez kuće i kompletne imovine, šezdesetsedmogodišnja Kikinđanka Jelena Jević i njen sin još uvek su u privremenom smeštaju, u Hostelu „Paparazzo“.

– Ako neko zna za neki smeštaj, bar sobu, do 50 evra, koliko bismo mogli da priuštimo da platimo, molim da nam javi. Mi nemamo ni nameštaj, ništa, ali čak ni to nije toliko važno, koliko je bitno da ima grejanja jer ja ne mogu da ložim. Sin i ja smo sami, oboje bolesni, jedan drugom pomažemo. Strah me je, dolazi zima – kaže Jelena.

Jelena je invalid. U penziju je otišla iz Vodoprivrednog preduzeća „Gornji Banat“ u kojem je 35 godina radila kao sekretarica. Sin je bolestan i ne može da radi. Sa penzijom od 35 hiljada dinara i nadoknadom koju dobija sin uspevali su da prežive zahvaljujući tome što je Jelena radila sezonske poslove. Prilikom odlaska u fabriku u Staroj Pazovi, u martu, doživela je saobraćajnu nesreću. Zbog teških povreda operisana je, ima šipku u nozi. Sada trpi stalne bolove i više ne može da radi.

Mobilni tim Centra za socijalni rad prvi je, u noći požara, pritekao u pomoć Jevićima koji su smešteni u Hostel “Paparazzo”. Molbi vlasnika Hostela, Siniše Pašića, takođe i predsednika Udruženja preduzetnika, odazvali su se ugostitelji, vlasnici „Kod Fićoka“, „Nacionalne klase“ i Pekare „Niti“, Stefan Felbab, Robert Pataki i Vebi Čočaj, koji su obezbedili obroke. Iz Pekare „Ristevski“ ponudili su večeru, ali se Jelena zahvalila. Ne moraju i da večeraju, kaže.

– Oni bukvalno ništa nemaju. Trebaće im mnoge stvari, ali tek pošto budu imali trajnije rešenje za stanovanje, a za to se, do sada, niko nije javio. Svi samo daju podršku, od toga nemamo ništa – kaže Pašić.

Jelena i Marko nadaju se da će jednog dana moći da obnove svoju kuću. Međutim o tome, za sada, ne mogu ni da razmišljaju. Njihova budućnost sasvim je neizvesna.

Za novčanu pomoć otvoren je žiro-račun u “Rajfajzen” banci: 265-0000000580627-52. Ukoliko majci i sinu želite da ponudite kuću za održavanje ili stan uz malu nadoknadu, možete ih potražiti na recepciji Hostela „Paparazzo“.

tolerancija 1

Međunarodni dan tolerancije ustanovio je UNESCO i obeležava se 16. novembra širom planete, uz podsećanje da svi imamo pravo da budemo ono što jesmo, kao što i drugi ljudi imaju pravo na svoju posebnost. To je dan koji podseća na poštovanje i uvažavanje drukčijih od nas.

Prema Deklaraciji Ujedinjenih nacija, ustanovljenoj 1995. godine u Parizu, tolerancija je prihvatanje činjenice da ljudska bića, prirodno različita po izgledu, položaju, govoru, ponašanju i vrednostima, imaju pravo da žive i budu to što jesu.

– Ujedinjene nacije posvećene su jačanju tolerancije jačanjem međusobnog razumevanja među kulturama i narodima. Ovaj imperativ leži u osnovi Povelje Ujedinjenih nacija, kao i Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, i važniji je nego ikad u ovoj eri porasta i nasilnog ekstremizma i širenja sukoba koje karakteriše temeljno zanemarivanje ljudskog života, navode iz UN.

Pojam tolerancija potiče od grčke reči tolerare, što znači podnositi. Tolerancija, dakle, podrazumeva podnošenje i uvažavanje tuđih ideja, stavova i načina života. To nije izraz slabosti, popustljivosti ili negativna osobina. Biti tolerantan znači biti svestan da su drugi različiti u odnosu na nas same i prihvatanje te činjenice u svakodnevnom životu.

planeta

Od ovog jutra broj ljudi na planeti premašuje osam milijardi, što znači da nas je dvostruko više nego 1976. Najviše stanovnika ima Kina, ali se očekuje da će je Indija dogodine sustići. Očekuje se da će broj stanovnika nastaviti da raste, ali ne tako velikom stopom. Porast broja stanovnika na planeti prati sajt Worldometer, koji se oslanja na podatke institucija i na projekcije – u devet sati jutros pokazao je da se rodio osmomilijarditi čovek. U isto vreme je i Populacioni fond Ujedinjenih nacija (UNFPA) na Tviter profilu objavio da nas sada ima osam milijardi.

Na planeti je 1800. godine živelo milijardu ljudi. Dvomilijarditi Zemljanin rodio se 1930. Samo 30 godina kasnije, na Zemlji je bilo tri milijarde ljudi, a 1976. četiri milijarde. Od tada se populacija ljudi udvostručila.

Petomilijardita i šestomilijardita beba rođene su u našem regionu – 11. jula 1987. u Zagrebu je rođen Matej Gašpar, a 12. oktobra 1999. u Sarajevu je rođen Adnan Mević.

Sedmomilijarditi stanovnik Zemlje je devojčica, Nargis Kumar, rođena 31. oktobra 2011. u indijskoj državi Utar Pradeš.

Populacioni fond Ujedinjenih nacija ovakav porast stanovništva vidi kao veliki uspeh, budući da je porastao životni standard, produžen životni vek, kvalitetniji su zdravstvena zaštita i usluge.

Međutim, prema podacima UN, svetska populacija trenutno raste najsporijom stopom od 1950. godine i mogla bi dostići oko 8,5 milijardi 2030. godine, 9,7 milijardi 2050. godine, a vrhunac, od oko 10,4 milijarde ljudi, očekuje se 2080-ih, prenosi RTS.

Osam zemalja biće nosioci rasta svetskog stanovništa: Demokratska Republika Kongo, Egipat, Etiopija, Nigerija, Pakistan, Filipini i Tanzanija.

Trenutno se u našem regionu, u centralnoj i istočnoj Evropi, beleže niske stope fertiliteta, što je, u kombinaciji sa migracijama, uticalo na smanjenje broja stanovnika. Procene su da će Srbija, do 2050, ostati bez čak petine stanovištva, navodi se u današnjem saopštenju Populacionog fonda UN.