Igor Crnogorac

P1100836

Radnici javnih preduzeća „Kikinda“ i „Toplana“ biće bolje plaćeni za dežurstva, noćni rad, rad vikendom i praznicima, povećana su im solidarna davanja i izdvajanja za lečenja i oporavak u banjama. Imaće i prava na slobodne dane za proces vantelesne oplodnje i brigu o deci, kao i stopostotnu nadoknadu u slučaju lečenja od maligniteta. Sve ovo obuhvaćeno je novim kolektivnim ugovorima koji su danas, u Gradskoj kući, potpisali predstavnici Grada Kikinde, dva javna preduzeća i Saveza samostalnih sindikata.

Potpisivanju su prisustvovali gradonačelnik Kikinde, Nikola Lukač, i Dijana Jakšić Kiurski, zamenica gradonačelnika.

– Napravili smo još kvalitetniji, bolji kolektivni ugovor, i postigli smo dogovor u korist svih zaposlenih u ovim javnim preduzećima. Smatram da, zajedničkim trudom i razgovorom, uvek možemo da dođemo do najboljih mogućih rešenja, kako za položaj zaposlenih, tako i za poboljšanje usluga koje ova preduzeća pružaju građanima Kikinde – izjavio je Lukač.

Novi kolektivni ugovori važe tri godine. Prethodno su već potpisani sa direktnim budžetskim korisnicima, a sada je to učinjeno i sa preduzećima čiji je osnivač Grad i koja zapošljavaju više od 200 ljudi.

Dijana Jakšić Kiurski naglasila je da su odredbe ugovora usklađene sa svim zakonskim i podzakonskim aktima, kao i da njihova realizacija neće ugroziti finansijsku stabilnost i likvidnost ovih preduzeća.

– U novim ugovorima takođe su čvršće definisani određeni kriterijumi, da ne bi bilo zloupotrebe, kako bi pomoć dobijali oni kojima je zaista potrebna – rekla je zamenica gradonačelnika. – Kada je reč o osnovama za povećanje zarade, data su i veća prava u odnosu na to kako nalažu Zakon o radu i granski kolektivni ugovor. Posebno je stavljen akcenat na zdravstvenu zaštitu zaposlenih jer je radnik najvažniji resurs. Za svaku pohvalu je to što će na teret poslodavca biti obezbeđena sredstva za preventivne preglede i za prevenciju radne invalidnosti. Svi radnici, poslovodstvo, osnivači i reprezentativni sindikat zadovoljni su potpisanim kolektivnim ugovorima.

Sa zamenicom gradonačelnika složio se i predsednik Osnovne organizacije Samostalnih sindikata za komunalne delatnosti u Javnom preduzeću „Kikinda“, Nikola Vojnović. On je ocenio da je novi kolektivni ugovor jedan od najboljih i da su u sindikatu zadovoljni postignutim.

Predsednik Veća Saveza samostalnih indikata za Kikindu, Čoku, Novu Crnju i Novi Kneževac, Ilija Drljić, istakao je da su danas potpisani kolektivni ugovori među najboljima u državi i da je Grad pokazao visok nivo razumevanja kada je u pitanju briga o zaposlenima.

– Dobijena su povećanja zarade od pet do deset odsto po satu za dežurstva. Za  rekreativni oporavak i odmor u fond se izdvaja 0,75 odsto; solidarno davanje, koje se redovno isplaćuje, povećano je na 41 hiljadu dinara. Topli obrok sada je definisan na 250 dinara dnevno, a regres će biti 75 odsto prosečne bruto  zarade u Republici uvećane za 33 hiljade, što je sada oko 89 hiljada dinara na godišnjem nivou. Povećane su i naknade za prekovremeni rad, rad subotom i na državni praznik, prve dve 30, a za rad na praznik 120 odsto. Posebna briga iskazana je za akutne problem i proširenje porodice: za vantelesnu oplodnju dobijaće se deset radnih dana, do sada se nisu dobijali slobodni dani, a za brigu o detetu do 12 godina, obezbeđeno je pet radnih dana – objasnio je Drljić.

On je dodao da su kolektivni ugovori sa direktnim budžetskim korisnicima veoma slični danas potpisanima, osim u delovima izdvajanja za topli obrok i regres i solidarnih davanja koja su, kod njih, nešto manja. U ovom Sindikatu su, kažu, zadovoljni što Grad poštuje odredbe potpisanih ugovora, pa se i njihova realizacija nikada ne dovodi u pitanje.

mikulaš 10

Uoči katoličkog praznika Sent Mikloša, Kulturno-umetničko društvo „Eđšeg“ je i ove godine, u saradnji sa Osnovnom školom „Feješ Klara“, pripremilo program o ovom svecu, posle kojeg Mikulaš, kako se još naziva ovaj svetac, donosi deci paketiće.

– Predstavili smo deci legendu u kojoj tri sestre ne mogu da se udaju jer su previše siromašne. Mikulaš dolazi i ubacuje im novac kroz dimnjak, da bi im pomogao. Običaj je da, uoči ovog praznika, deca očiste svoju obuću i ostave je ispred kuće, kako bi Mikulaš video da su vredna i da pomažu u kući, i zato ujutro dobijaju poklone – kaže reditelj Šandor Kiralj.

U prepunoj sali „Eđšega“ mališani su strpljivo gledali predstavu, a zatim su Mikulašu recitovali pesmice njemu u čast.

– Prvi put sam došao na predstavu, svidela mi se. I već sam dobio paketić – kaže šestogodišnji Teodor Čekuš.

Noemi Budai ima 11 godina. Pozirala nam je sa paketićem čim je sišla sa scene.

– Nisam ovde prvi put, dolazim svake godine. Mikulaš deli poklone deci koja su bila dobra – kaže Noemi.

U predstavi o Mikulašu igrali su đaci završnih razreda Škole „Feješ Klara“ sa kojima radi nastavnica Violeta Momić. Jedan od glumaca večeras je bio i Mate Komarek, učenik šestog razreda.

– Volim da budem u predstavi sa svojim drugarima. Mikulaš svake godine dolazi u „Eđšeg“ i svoj deci donosi poklone – objašnjava Mate.

Inače, u „Eđšegu“ radi i dramska sekcija za mlađe polaznike koja se, u prevodu, zove „Nevaljala deca“, kaže reditelj Kiralj. Svake godine, pored inscenacija i predstava povodom praznika, u saradnji sa Školom „Feješ Klara“, pripremaju i jednu predstavu za decu sa kojom, zatim, nastupaju na takmičenjima škola i pozorišta.

 

Lj_P 1

„Ljubavno pismo“, prva premijera u sezoni, biće odigrana u Narodnom pozorištu u petak, 9, decembra, najavljeno je danas na konferenciji za novinare. Po tekstu Zorana Bačića i Zlatana Fazlagića, predstavu je režirao kikindski glumac i reditelj, Dragan Ostojić. Ovom premijerom Pozorište obeležava 72 godine postojanja.

– Veoma mi je drago što je izabran upravo taj tekst i što režira Dragan Ostojić – kaže  v. d. direktor, Milena Živkov. – Prava na korišćenje teksta dobili smo besplatno, nismo platili ni adaptaciju Miodraga Dinulovića, i na tome smo zahvalni. I svi akteri ulažu nešto svoje, lično, i mislim da će rezutat biti sjajan.

Predstava je urađena neplanski jer Pozorište nije imalo budžet za premijeru, kaže glumac Branislav Knežević koji je inicijator ovog projekta.

– Pozvao sam svog kolegu i prijatelja iz školskih dana, Dragana Ostojića, da režira predstavu i to smo predložili direktorici. Ekipu smo pravili kao dobru reprezentaciju, ne od najboljih igrača, već od onih koji najbolje funkcionišu zajedno. Ovo je jedna od malobrojnih predstava koje se pripremala u izuzetno dobroj atmosferi. Radimo bez ulaganja Pozorišta. Dragan režira bez honorara, Ružica Nedin, koja se, na moju radost, vratila glumi, takođe radi bez honorara, mi toliko volimo ovo pozorište da donosimo stvari od kuće, sami kupujemo rekvizitu, nadam se da tako šaljemo dobru poruku – kaže Knežević.

Ružica Nedin dugogodišnji je član ansambla kikindskog teatra, ali se poslednjih sedam godina nije angažovala u novim predstavama.

– Pozitivna i kreativna energija i vedro raspoloženje za mene su bili veoma važni jer dugo nisam bila na sceni – kaže Ružica. – Kada me je Dragan pozvao, bila sam veoma prijatno iznenađena. Rad na probama bio je izuzetan i mnogo sam mogla da naučim od mladih glumaca.

U novoj predstavi prvi put će u kikindskom pozorištu nastupiti mlada Jovana Berić, koja je ove godine završila glumu na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, u klasi Srđana Karanovića.

– Zahvalna što su me pozvali, ekipa me je veoma lepo dočekala, mnogo mi je bilo lepo na probama, puno toga sam naučila – kaže Jovana.

Za Dragana Ostojića „Ljubavno pismo“ će biti jubilarna, 20. režija u matičnoj kući.

– Predstava je ljubavna komedija sa elementima vodvilja – kaže Ostojić. – Publici ćemo ponuditi malo uspomena, malo utehe, smeha i, nadam se, radosti. Selimo se u osamdesete godine dvadesetog veka i radnja traje do danas. To je priča o dvema porodicama, o ljubavnim jadima i mlađih i starijih. Imao sam zadovoljstvo da radim s kolegama od kojih su neki mladi životom, a neki duhom. Bilo je uzbudljivo i zanimljivo, osvajali smo lepotu igre i uživali u tome. Retko se događa da se na ovaj način radi, razume, uzajamno pomaže, tako da je za mene ova režija bila ogromno zadovoljstvo. U predstavi imamo priču o porodicama, ali smo i mi postali porodica.

Ostojić dodaje da će novi komad biti spoj pozorišta, filma, audio segmenata i  pevanja uživo. Ansambl ove, 341. premijere kikindskog pozorišta čine još: Gordana Rauški, Mihailo Laptošević, Anđela Kiković, Vladimir Maksimović i Branislav Čubrilo Rus. Video materijal potpisuju Milorad Karadžin i Foto studio „Sretenović“.

Predstava traje dva sata i ima pauzu. U Pozorištu kažu da je premijerno izvođenje već gotovo rasprodato. Prva repriza zakazana je za 13. decembar,  zatim će predstava biti na repertoaru 20. decembra.

Cena ulaznica za premijeru je 500, a za ostala izvođenja 300 dinara. Učenici, studenti, penzioneri i nezaposleni karte mogu da kupe po povlašćenoj ceni od 150 dinara.

pistalo-grabovac

Banatski kulturni centar objavio je dobitnike nagrada koje nose ime Teodora Pavlovića, rođenog u Novom Miloševu, obnovitelja i prvog sekretara Matice srpske, rodonačelnika žurnalistike u Srbiji, advokata, književnika i prevodioca.

Žiri u sastavu: prof. emeritus dr Sava Damjanov, predsednik, prof. dr Srđan Šljukić, i Radovan Vlahović, doneo je jednoglasnu odluku da Nagrada „Teodor Pavlović” za životno delo pripadne književniku Vladimiru Pištalu, a Nagrada „Teodor Pavlović” za najbolju knjigu – Simonu Grabovcu.

Dr Vladimir Pištalo je rođen u Sarajevu, gde je i diplomirao na Pravnom fakultetu. U SAD-u je odbranio magistarski i doktorski rad. Objavio je 15 knjiga u žanrovskom rasponu od poetske proze do romana. Njegova najpoznatija dela su  „Tesla, portret među maskama“, „Milenijum u Beogradu“, „Sunce ovog dana: pismo Andriću“, „Venecija“, i prevedena su na više svetskih jezika. Za roman „Tesla, portret među maskama“, dobio je NIN-ovu nagradu. Nosilac je mnogobrojnih nagrada i priznanja. Predsednik je Kulturnog foruma Evropskog pokreta Srbije

Nagrada „Teodor Pavlović” za najbolju knjigu pripala je Simonu Grabovcu, za knjigu pesama „Duboka tišina”, u izdanju Kulturnog centra Novog Sada. Simon Grabovac je književnik, novinar, književni i pozorišni kritičar, jedan od osnivača Festivala alternativnog i novog teatra „Infant“.

Nagrade se dodeljuju u okviru manifestacije „Dani Teodora Pavlovića“ koju organizuje Banatski kulturni centar iz Novog Miloševa u saradnji sa Maticom srpskom iz Novog Sada, pod pokroviteljstvom Opštine Novi Bečej. Manifestacija će se, 23. put, održati u Novom Sadu i Novom Miloševu, decembra 2022.

 

 

Orka i MS 1

U Kulturnom centru u toku je 13. Festival podvodnog filma koji se organizuje u saradnji sa Ronilačkim klubom „Orka“ i pod pokroviteljstvom Grada Kikinde. Saradnja Kluba sa Udruženjem multiple skleroze bila je tema druge festivalske večeri, u subotu, upravo na Međunarodni dan osoba sa invaliditetom. Otvaranju izložbe fotografija „Osobe sa invaliditetom i ronjenje“ prisustvovao je i član Gradskog veća zadužen za sport i omladinu, Dragan Pecarski.

– Članovi „Orke“ mnogo napora ulažu u rad sa obolelima od multiple skleroze, pomažu im da, vežbanjem u vodi, povrate mišićnu muskulaturu, što je od veoma velikog značaja za njih. Vrlo smo im zahvalni na tome, kao i za to što je u ovom klubu dostupno nekoliko podvodnih sportova. Po tome smo izuzetni na širem području naše zemlje – rekao je Pecarski.

„Orka“ je prvi sportski klub koji je ostvario saradnju sa osobama sa invaliditetom, istakla je predsednica Udruženja multiple skleroze, Brankica Miškov.

– Saradnju smo započeli pre pet godina i na treninge dolazi sve više naših članova. Ronjenje i plivanje utiču i na fizičko i na psihičko stanje, izuzetno mnogo pomažu motorici. Lično mogu da posvedočim da mi se poboljšala građa, ojačali su mi mišići celog tela, u vodi sam slobodna – kaže Miškova.

Stojan Bogosavljev, predsednik Ronilačkog kluba „Orka“, podsetio je da je Klub još 2014. godine uložio u usavršavanje svojih članova, kako bi mogli da primenjuju terapeutsko ronjenje.

– Po ugledu na mnoge zemlje na Zapadu radimo sa obolelima paraplegije i kvadriplegije, cerebralne paralize, epilepsije. Do sada smo vežbali sa 15 osoba koje imaju neki od invaliditeta. Voda im izuzetno pomaže u sportskim aktivnostima i tako doprinose boljem stanju organizma – istakao je Bogosavljev.

Film o aktivnostima „Orke“ prikazan je prve večeri Festivala, kada je i upriličena izložba dečijih crteža. U subotu su izložene i fotografije članova „Orke“, a na programu su i projekcije podvodnih filmova.

Prikazuje se izbor od deset filmova pristiglih na Festival. Tema su podvodne aktivnosti, sa fokusom na vodeni živi svet, čime u „Orci“ daju doprinos podizanju svesti o potrebi očuvanja prirode.

Poslednje večeri Festivala, u nedelju od 19 sati, na programu su projekcije filmova.

 

Lovac 7

Predstavnici organizacija osoba sa invaliditetom na području grada danas su obeležili 3. decembar, Međunarodni dan osoba sa invaliditetom. Skup u restoranu „Lovac“ organizovao je Savet osoba sa invaliditetom.

– Ljudi sa hendikepom imaju probleme kakve imaju i svi ostali, ali su za nas oni multiplicirani. Nekad je teško nabaviti ortopedska pomagala, invalidska kolica, lekove – rekao je Ivan Zarić, predsednik Saveta.

U 22 organizacije na području grada učlanjeno je oko četiri hiljade invalida, ali su procene da ih ima između šest i po i sedam hiljada. To je oko deset odsto ukupne populacije, što je u svetskom proseku.

– Za nas u kolicima važno je da svuda ima rampi, što još uvek nije slučaj – kaže Desanka Golić, članica Udruženja distrofičara Srednjobanatskog i Severnobanatskog okruga. – Sama mogu svuda da idem u kolicima i ljudi zaista imaju razumevanja.

U ime Grada skupu je prisustvovao gradonačelnik Nikola Lukač. Sa predstavnicima organizacija razgovarao je o načinima da se poboljšaju njihov položaj i kvalitet života.

– Grad podržava projekte u korist osoba sa invaliditetom i opredeljen je da one budu vidljivije, poštovane, prihvaćene u svojoj zajednici i da pomognemo koliko god možemo da reše sve svoje nedaće. Uz pomoć republičke i pokrajinske administracije realizovaćemo u narednom periodu za njih važne projekte – rekao je Lukač.

On je istakao da su Kikinđani empatični prema osobama sa invaliditetom i da, u tom smislu, naš grad može da bude primer drugima.

Čigra_deca 6

Međunarodni dan osoba sa invaliditetom obeležili su i članovi Društva za pomoć mentalno nedovoljno razvijenim osobama „Čigra“ u Kikindi. Oni su ugostili svoje drugare iz likovne radionice Kulturnog centra.

– Ove godine Dan osoba sa invaliditetom obeležavamo tako što smo organizovali inkluzivnu likovnu radionicu pod nazivom „Zajedno kroz svet u boji“ u našem prostoru – rekla je direktorica „Čigre“, Zagorka Novakov.

Društvo „Čigra“ okuplja, u različitim dnevnim aktivnostima 15 mladih i desetoro dece školskog uzrasta, kao i njihove roditelje koji su, takođe, članovi Društva.

– Svake godine obeležimo ovaj dan i slikamo. Ako neko ne može sam, svi ostali pomažu. Danas smo crtali čigru – rekla nam je Mirjana Cucić.

Pozivu za druženje u „Čigri“ odazvali su se gotovo svi članovi Likovne radionice za decu „Stvaram ono što sanjam“ Kulturnog centra, kaže zamenica direktora, Tanja Nožica.

– Ovo nije prvi put da se družimo sa decom iz „Čigre“ i svi naši članovi uvek se rado odazovu. Danas je došlo trinaestoro dece. Svi slikaju akrilnim bojama na platnu, a tema je slobodna.

Jovana Zeljković član je likovne radionice Kulturnog centra već pola godine.

– Prvi put sam ovde i lepo nam. Družimo se i zajedno slikamo – kaže Jovana.

Projekat je finansijski podržao Grad, a događaju je prisustvovala članica Gradskog veća zadužena za nacionalne manjine, rodnu ravnopravnost i brigu o porodici, Ramona Tot.

– Osobe sa invaliditetom svakodnevno se suočavaju sa poteškoćama. Naš zadatak, lokalne samouprave i udruženja, jeste da podignemo svest građana o tim problemima.

Slike nastale na današnjoj radionici biće uramljene i izložene na Novogodišnjem bazaru.

 

 

 

 

 

vatrogasci

Statistika i iskustvo Vatrogasno-spasilačke jedinice u Kikindi pokazuju da smo prilično nemarni kada su u pitanju instalacije za grejanje, grejna tela, odlaganje pepela.

Požara na objektima ove godine bilo je nešto manje, ali nepažnje i dalje ima, dok su rizici brojni i svakodnevni.

 

 

 

terra izložba

Slike i skulpture, izbor iz kolekcije valjevskog Internacionalnog umetničkog studija „Radovan Trnavac Mića“ dostupne su od večeras u Galeriji „Tera“. Izložba je rezultat saradnje dve institucije, koja je započeta krajem novembra u Valjevu, postavkom skulptura galerijskog formata sa Simpozijuma „Tera“.

– Obe kolekcije su međunarodne, naše institucije traju nekoliko decenija i obe su most između umetnika na međunarodnoj sceni – rekla je Verica Nemet, istoričarka umetnosti iz Centra za likovnu i primenjenu umetnost „Tera“

Kolekcija iz Valjeva sadrži 17 radova umetnika iz devet zemalja – svi oni stvarali su u studiju koje nosi ime poznatog srpskog slikara, Radovana Trnavca Miće.

– Većina umetnika koja boravi i stvara kod nas, ostavi jedno ili više svojih dela za našu kolekciju – kaže Mirjana Vojić, direktorka Studija. – Naš cilj je da je prikažemo celoj Srbiji, čime predstavljamo i Valjevo kao grad koji prepoznaje kulturne vrednosti.

Svečanom otvaranju izložbe prisustvovala je članica Gradskog veća zadužena za kulturu i obrazovanje, Valentina Mickovski. Ona je istakla mogućnost proširenja saradnje dva grada.

– Saradnja ovih kulturnih institucija veoma je važna ne samo radi razmene znanja i iskustava, već i zbog mogućnosti umrežavanja umetnika i stvaranja novih kontakata u oblastima umetnosti i kulture uopšte. Uz to, moguće ju je proširiti i na obrazovanje i privredu, u okvirima Srbije i drugih zemalja. Razgovaraćemo večeras o učvršivanju saradnje i o tome kako Grad može da pomogne da ona postane što plodonosnija.

Na svečanosti otvaranja nastupili su učenici Osnovne muzičke škole „Slobodan Malbaški“ na odseku tambure, Teodora Tomić i Stefan Bilić.

Ovo je 18. izložba u galerijskom prostoru „Tere“ i poslednja u ovoj godini. Obe postavke – skulptura iz Kikinde u Valjevu i valjevskog izbora u „Teri“ biće dostupne posetiocima do kraja godine.

Natasa Mitrovic 3

Potpuno nova dela savremenih srpskih kompozitora, pod zajedničkim nazivom „Premijere“, imala je priliku večeras da sluša kikindska publika na koncertu pijanistkinje Nataše Mitrović, profesorke na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu. Profesorka Mitrović je jedini dobitnik Fulbrajt stipendije iz Srbije, što joj je omogućilo usavršavanje na najboljim univerzitetima u Americi.

Kao solista, nastupala je sa više simfonijskih orkestara u Srbiji, Nemačkoj i Bugarskoj. Dobitnica je brojnih nagrada na domaćim i međunarodnim takmičenjima. Održala je više od pedeset solističkih i resitala kamerne muzike širom zemlje i sveta.

Prepoznajući značaj muzičkog nasleđa, ali i talente mladih kompozitora, profesorka Mitrović osmislila je projekat „Premijere“ koji se, kako kaže, rađao godinu i po dana. Čine ga dela: Vere Milanković, Dragane Jovanović, Milane Stojadinović, Ognjena Popovića, Ivana Brkljačića, Igora Glavašića i Miroslava Popovića.

– Naši kompozitori, kao i svi drugi u svetu, naginju svojim korenima. Često su prisutne primese istočnoevropskog ili čak orijentalnog stila, ali i sasvim moderni i neočekivani pravci. Ovih sedam kompozitora imaju potpuno različite umetničke izraze – od univerzalnog, minimalizma, neoromantizma, do vrlo modernog talasa. „Premijere“ su, tako, simbioza različitosti. Mislim da treba da negujemo naše umetničko stvaralaštvo i da su zato potrebni ovakvi projekti. Takođe, da publika na koncertima ne bi više slušala samo Šopena, Betovena, Mocarta i Šumana, već da je upoznamo i sa novom literaturom, koja posle ostaje u istoriji – kaže profesorka Mitrović.

Program je koncipiran tako da je u njemu zastupljen veliki broj klavirskih formi, kako bi se publici ponudio zanimljiv sadržaj i istakle mogućnosti instrumenta, kao i visok domet izvođenja. Upravo podrška njihovom i radu ostalih savremenih kompozitora u Srbiji smisao je ovog projekta koji će odmah biti dostupan generacijama studenata i učenika akademija i muzičkih škola.

Značaj domaćeg stvaralaštva u klasičnoj muzici prepoznali su Ministarstvo kulture i SOKOJ, koji su pokrovitelji projekta. „Premijere“ se izvode u deset gradova na koncertnoj turneji koja je počela upravo danas u Zrenjaninu, a zatim i u Kikindi.

U sali Narodnog muzeja, nastup ove izuzetne pijanistkinje organizovala je Osnovna muzička škola „Slobodan Malbaški“. Narednih dana dela srpskih kompozitora prvi put će biti izvedena i u Čačku, Smederevu, Valjevu, Šapcu, Kragujevcu, Zaječaru i Negotinu, a turneja će biti završena beogradskim koncertom.