Igor Crnogorac

BVS tabla

Pored mnogih akcija koje meštani Banatskog Velikog Sela preduzimaju na uređenju sela, pojavila se i inicijativa da ovo mesto dobije svoj grb. Pokretač je Borislav Stojisavljević, administrator Fejsbuk stranice „Velikoselske novine“, inače i predsednik Udruženja „Krajiški višeboj“.

– Od postojanja sela nemamo ni grb ni zastavu. Izneo sam ideju i pozvao ljude da šalju svoje predloge sa opisom značenja simbola. U toku marta i aprila stiglo je desetak predloga. Ima različitih ideja, sa Zavičajnom kućom, suncokretom, pšenicom, kukuruzom, prugom. Recimo, na jednom predloženom grbu su Vasilije Ostroški, to je naša seoska slava, i Krajišnik u nošnji, sa zastavama, a između njih su Kozara i tri krune koje predstavljaju tri rejona u selu – priča Stojisavljević.

On dodaje da je i sam, kao inicijator, uradio prvo idejno rešenje na kojem su bili voz, planina Oštrelj kod Bosanskog Petrovca, odakle, uglavnom, potiču meštani, tri cveta runolista za tri dela sela i ispisana godina kolonizacije, 1945. Međutim, kaže, kasnije je svoj predlog povukao zbog različitih stavova koje meštani iznose na stranici „Velikoselskih novina“.

Kako je rok za podnošenje predloga istekao, sada preostaje da idejno rešenje budućeg grba izglasaju članovi Saveta Mesne zajednice, predsednici udruženja i bivši predsednici Mesne zajednice. Zatim će, kaže Stojisavljević, grb da se registruje, biće ozvaničen kao simbol mesta i postavljen na ulazu u selo.

Na prostoru današnjeg Banatskog Velikog Sela, do doseljavanja porodica iz Bosne, živeli su Nemci, u tri manja naselja: Soltur, Šarl(e)vil i Sent Hubert. Naselja je, posle naredbe carice Marije Terezije iz 1763. godine, formiralo 3.300  Francuza iz pokrajine Lorene i Nemaca iz jugozapadne Nemačke. Vremenom su se Francuzi asimilovali u Nemce. Posle Drugog svetskog rata, Nemci su deportovani u Nemačku, a imena sela zadržana su kao nazivi današnjih rejona Banatskog Velikog Sela. Danas ovo mesto ima oko 2.000 stanovnika.

Živka torbica knjiga

Treća knjiga pesnikinje iz Mokrina, Živke Torbice, imaće svoje prvo predstavljanje u petak, 5. maja, od 19 sati, u galeriji Doma kulture u ovom mestu.

Ovo je njena treća zbirka i sadrži 95 ljubavnih i rodoljubivih pesama, nastalih u protekle dve godine.

– Pesme su veoma emotivne, zavičajne su o našem o Banatu, i uglavnom su istinite, to su sećanja na moje detinjstvo – kaže Torbica. – Svakog jutra napišem jednu rečenicu, tako započinjem dan – prvo pesma, pa sve ostalo. Lajt motiv knjige je stih: „Ne postoje dva ista dana, noći, glasa… Ni srca, ni ljubavi, pa čak ni dve kapi vode…“. Otud i naziv ove zbirke.

Kao i prethodne dve zbirke, „Banaćanka“ i „Dnevna doza muškarca“, i ova je izašla u izdanju Banatskog kulturnog centra iz Novog Miloševa. Recenzent je Nataša Bundalo Mikić iz Novog Sada, dizajn korica je uradila Senka Vlahović iz BKC.

Na predstavljanju u Mokrinu govoriće i bibliotekarke Darinka Maljugić i Milana Bajkin. Autorka kaže da se nada i promociji u Kikindi, u toku maja. Za nastup u svom selu, kaže, ne brine.

– U Mokrinu je uvek bilo dobro posećeno, verujem da će tako biti i ovog puta – dodaje pesnikinja.

Nema sumnje da će Mokrinčani, i ovoga puta, podržati svoju pesnikinju. Kao što je sigurno da će Živka Torbica svakog jutra napisati nove stihove i pridružiti ih zbirci od gotovo hiljadu svojih, za sada neobjavljenih, emotivih poetskih izražaja.

HACAT_V46

Praznik rada obeležava se 1. maja u znak sećanja na ovaj datum 1886. godine kada su stotine hiljada američkih radnika izašli na ulice Čikaga da bi zahtevali osmočasovno radno vreme.

Prva dva dana protesta protekla su mirno, međutim, trećeg maja policija je ubila četiri člana sindikata, a povređenih je bilo mnogo. Grupa anarhista, predvođena Avgustom Spajsom i Albertom Parsonsom, pozvala je radnike da se naoružaju i zakazala, za sledeći dan, demonstracije na Trgu Hejmarket.

Ovoga puta došlo je samo oko tri hiljade demonstranata. Pred kraj preotesta, pod nerazjašnjenim okolnostima, neko je bacio bombu (veruje se da je to bio policijski agent, provokator) koja je ubila sedam radnika i ranila 67 policajaca.

Gradske i državne vlasti uhapsile su osam anarhista, optužile ih za ubistvo i osudile na smrt. Četvorica, uključujući Parsonsa i Spajsa, pogubljeni su 11. novembra 1887. godine.

Svi osuđeni zagovarali su oružanu borbu i nasilje kao revolucionarne metode, ali nisu pronađeni i dokazi da je iko od njih bacio bombu. Dok je Parsonova pogrebna povorka prolazila gradom, 250.000 ljudi postrojilo se duž ulica Čikaga kako bi izrazili svoju posramljenost ovim velikim sudskim promašajem i svoju solidarnost sa nepravedno pogubljenim radnicima.

Na Prvom kongresu Druge internacionale, dve godine kasnije, 1889. godine, odlučeno je da je Prvi maj zajednički praznik svih zemalja, na kojima radnička klasa treba da manifestuje jedinstvo svojih zahteva i svoju klasnu solidarnost.

U čitavom svetu taj dan se do danas obeležava u spomen mučenicima sa trga Hejmarket. Praznik je, u našoj zemlji, prvi put obeležen 1893. godine velikim protestnim skupovima u Beogradu.

knjiga

Grad Kikinda i Banatski kulturni centar (BKC) iz Novog Miloševa raspisali su konkurs za objavljivanje tri prve knjige mladih autora. Ove godine obeležava se i jubilej – 15 godina rada na zajedničkom objavljivanju prvih knjiga. U ovoj saradnji štampano je više od 30 naslova.

Konkurs se odnosi na autore do 35 godina koji žive na teritoriji Kikinde, na autore iz Srbije. i iz dijaspore.

Autori konkurišu sa rukopisima (poezija, proza, esej, književna kritika, naučni i istraživački radovi i dr.) od kojih će žiri odabrati tri rukopisa za objavljivanje u ediciji „Prva knjiga“ Banatskog kulturnog centra.

Žiri će raditi u sastavu: Radovan Vlahović, književnik i direktor BKC-a (predsednik žirija), dr Mladen Đuričić, književni kritičar, i msr Andrea Beata Bicok, književna kritičarka.

Rukopise u word formatu, biografiju i kontakt podatke autora (adresa, mejl, broj telefona) treba poslati na mejl banatskikulturnicentar@gmail.com.

Konkurs je otvoren od 1. maja do 1. avgusta 2023. godine.

Rezultati će biti poznati 1. septembra, a knjige će biti objavljene do kraja oktobra 2023. godine i pojaviće se na Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu.

Dodatne informacije o konkursu mogu se dobiti putem mejla banatskikulturnicentar@gmail.com.

KUD Mokrin

Na Gradskoj smotri folklora koja je, pod nazivom „Hajd’povedi veselo“, održana u nedelju, prema oceni žirija koji su činili prof. dr Dimitrije Golemović, etnomuzikolog i kompozitor, i Slobodanka Rac, koreograf, najbolje rezultate u ukupnom plasmanu postigli su članovi KUD-a iz Mokrina.

Među pobednicima su mokrinski igrački ansambl i pevačka grupa. U kategoriji folkloraca ravnopravni su sa KUD-om „Eđšeg“, dok su za najbolju pevačku grupu proglašeni i članovi KUD „Izvor“ iz Nakova. Žiri nije rangirao najboljeplasirane. Svi oni predstavljaće Grad na Zonskom takmičenju u Zrenjaninu, početkom juna.

U takmičarskom delu Smotre nastupili su, u kategorijama folklornih igara i pevačkih grupa, šest društava i grupa: KUD-ovi iz Mokrina, Banatskog Velikog Sela, Nakova, „Eđšeg“ i Ženska pevačka grupa „Melizmi“.

Prvu Gradsku smotru folklora posle 25 godina, organizovao je Kulturni centar uz podršku Grada.

Gradska smotra folklora 1

„Hajd’ povedi veselo“ naziv je Gradske smotre folklora koja je danas održana u Narodnom pozorištu u Kikindi. Ovo je novi početak takmičarskih susreta društava koja se bave očuvanjem narodnog stvaralaštva i prilika za susrete, razmenu iskustava i pozicioniranje među konkurencijom.

– Kulturno-umetnička društva obratila su se gradonačelniku Nikoli Lukaču sa željom da Kikinda ponovo dobije smotru folklora kakvu je imala pre nekoliko decenija. Grad je posao prepustio Kulturnom centru i mi smo kontaktirali Savez amatera Vojvodine koji je organizator ovakvih smotri. Smatram da je veoma značajno što smo ponovo pokrenuli ovo takmičenje jer u selima su kulturno-umetnička društva jedine kulturne ustanove i imaju jako mnogo članova. Nisu se svi prijavili za učešće, neki možda nisu želeli, neki, verovatno, nisu smeli. Zato se nadam da će svaka sledeća smotra biti masovnija i da će se naći u kalendaru godišnjih gradskih manifestacija – rekao je v. d. Direktor Kulturnog centra, Marko Markovljev.

Takmičarski deo odvijao se u dvema kategorijama: folklorni ansambli i pevačke grupe i solisti. Za nastup pred žirijem prijavili su se: kulturno-umetnička društva „Mokrin“, „Marija Bursać“ iz Banatskog Velikog Sela, „Izvor“ iz Nakova i „Eđšeg“, i Ženska pevačka grupa „Melizmi“. U revijalnom delu nastupio je i KUD „Bašaid“.

O najboljima koji će nastupiti na zonskoj smotri početkom juna u Zrenjaninu, odlučivao je Stručni žiri – prof. dr Dimitrije Golemović, etnomuzikolog i kompozitor, i Slobodanka Rac, umetnički rukovodilac Srpskog kulturnog centra „Vuk Stefanović Karadžić“ iz Bačke Topole.

– Budući da folklora, kao ukupnog narodnog stvaralaštva, više nema i jedino još živi u kulturno-umetničkim, amaterskim društvima, naša uloga je da se potrudimo da te grupe rade što efikasnije, sa što izvornijim sadržajima, da budu što bliži korenu. Nekada su bili prvi, na izvoru, danas su sve dalje jer stižu nove generacije – kaže profesor Golemović. – Folklor nije samo igra, to su i usmeno stvaralaštvo i pesma. Ova smotra je višestruko važna i potrudićemo se da uspostavimo kriterijume i standarde jer takva aktivnost mora da bude kontrolisana, blizu originala i korena. Pružićemo punu podršku i pomoć organizatorima.

U ime lokalne samouprave, prvoj Gradskoj smotri folklora prisustvovale su zamenica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski i resorne članice Gradskog veća, Valentina Mickovski i Melita Gombar.

– Ovo je prilika da se prikaže kako se na pravi način čuvaju i neguju kultura i tradicija sa ovih prostora – izjavila je zamenica gradonačelnika. – Biće interesantno videti koji će KUD poneti titulu najboljeg prema oceni stručnog žirija i kasnije, na višim stepenima takmičenja, potvrditi svoje kvalitete.  Grad će nastaviti da podržava kulturne događaje koji promovišu prave vrednosti, čuvaju tradiciju i uspevaju da, u okrilju novih trendova, ljubav prema muzici i folkloru prenesu na mlađe generacije.

Nakon smotre su se, u Kulturnom centru, okupili predstavnici svih učesnika, kako bi sa žirijem razgovarali o tome kako da još više poboljšaju svoj rad, kao ambasadori Kikinde u oblasti folkornog stvaralaštva. Posle ovog sastanka biće poznati i rezultati takmičarskog dela programa.

Praznik rada

Za Praznik rada neradni dani su 1. i 2. maj.

JAVNA PREDUZEĆA:

– brojevi telefona dežurnih službi –

ELEKTRODISTRIBUCIJA – 413258

VODOVOD I KANALIZACIJA – 062/88-44-888 i 062/88-44-891

TOPLANA – 422857

SRBIJAGAS – 422169

PARKING – Parking služba neće naplaćivati parkiranje 1. i 2. maja. U pokušaju uplate parking mesta korisnik će SMS porukom biti obavešten da je plaćanje stopirano;

PIJACA – Vrata gradske pijace tokom prvomajskog praznika biće otvorena za sve posetioce.

 

TRGOVINE:

„ZELENI DRAGSTOR“ – sve prodavnice će 1. i 2. maja raditi bez izmena u radnom vremenu;

„LIDL“ – u ponedeljak neće raditi, u utorak će raditi regularno;

„UNIVEREXPORT“ – 1. maja sve prodavnice radiće do 14 sati, 2. maja uobičajeno;

„IDEA“ – 1. maja prodavnica u Svetosavskoj će raditi uobičajeno, sve ostale će biti otvorene od 7 do 14 sati. Drugog maja se radi po redovnom radnom vremenu;

MAXI“ – 1. maja biće otvoren do 14 sati, 2. maja radiće uobičajeno;

GOMEX“ – u ponedeljak od 7 do 15, u utorak – redovno radno vreme;

„SP“ – u ponedeljak je neradni dan, u utorak će se raditi uobičajeno;

„PERSU“ – 1. maja radiće do 14 sati, 2. maja redovno;

“SVETOFOR“ – 1. maja će raditi od 9 do 17, 2. maja uobičajeno;

„MATIJEVIĆ“ – oba dana praznika, mesare će raditi od 7 do 14 sati;

„BIOMESARA“ – neće raditi ni u ponedeljak ni u utorak;

„MRKŠIĆEVI SALAŠI“ – kod pijace i u Mikronaselju – 1. i 2. su neradni dani;

„NEOPLANTA“ – 1. i 2. maja radiće od 7 do 13 sati;

„BIG CHICK“ u Ulici J. J. Zmaja – ne radi oba praznična dana;

„DM“– u ponedeljak neće raditi, u utorak će raditi uobičajeno, od 8 do 21 sata;

LILLY“ – 1. maj je neradni dan, 2. maja radiće se od 9 do 17 sati.

 

POŠTA, BRZA POŠTA, POSLOVNICE:

POŠTA i POSTEXPRESS – u ponedeljak neće raditi, u utorak će raditi samo glavna pošta, u Generala Drašina, od 8 do 14 sati;

DEXPRESS – ponedeljak, 1. maj je neradni dan, u utorak, 2. maja radi se uobičajeno. Pošiljke preuzete 28. aprila, biće na isporuci u utorak;

BANKE – ne rade tokom dva dana praznika.

 

JAVNI PREVOZ:

„AUTOPREVOZ“ – 1. i 2. maja primenjivaće se red vožnje kao nedeljom;

„ŽELEZNICA SRBIJE“ – red vožnje kao nedeljom za oba dana praznika;

TAKSI PREVOZ – 1. i 2. maja će se naplaćivati po drugoj, skupljoj tarifi, kao nedeljom.

 

ZDRAVSTVENE USTANOVE:

Ambulanta opšte prakse imaće, oba dana praznika, organizovana dežurstva u Drugoj zdravstvenoj stanici, u Svetosavskoj ulici, od 7 do 20 sati;

Pedijatri će biti dostupni u Dečijem dispanzeru, od 9 do 17 sati;

COVID ambulanta (u dvorištu Druge zdravstvene stanice, u Svetosavskoj ulici) biće otvorena svakog dana od 9 do 17 sati;

Dežurni stomatolog biće dostupan u Prvoj zdravstvenoj stanici, u Domu zdravlja, u Ulici kralja Petra Prvog 106 svakog dana od 8-12 i od 14 do 18 sati;

Dispanzer za žene neće raditi tokom dva dana praznika;

Specijalističke ambulante u Opštoj bolnici takođe neće raditi u ponedeljak i utorak.

 

APOTEKE:

„CVEJIĆ“ u Ulici braće Tatić dežurna je 24 sata;

„MILI-3“ – 1. maj je neradni dan za obe apoteke. U utorak, 2. maja, apoteka u Braće Tatić 3 radiće od 8 do 13, a apoteka u Kralja Petra Prvog 83, od 8 do 17 sati;

„NEOFARM“ – u obema apotekama, u Miloša Velikog i u Svetosavskoj ulici, 1. maj je neradni dan, 2. maja će se raditi od 7 do 14 sati.

„BENU“ – 1. maja je neradni dan, 2. maja će raditi od 8 do 15 sati. Apoteka u objektu „MAXI“ neće biti otvorena oba praznična dana.

 

VRTIĆI I ŠKOLE:

Vrtići – ne dežura nijedan vrtić;

Osnovci i srednjoškolci nemaju nastavu 1. i 2. maja. Sledeći nenastavni dan je utorak, 9. maj.

 

VAŽNI BROJEVI TELEFONA TAKOĐE SE NALAZE NA NAŠEM PORTALU:

https://kikindski.rs/vazni-telefoni/

Uređenje izletišta 3

Sekretarijat za zaštitu životne sredine Gradske uprave i zaposleni na održavanju grada, uredili su izletišta u Kikindi.

Sredstvima za suzbijanje krpelja tretirani su: prostor Starog jezera, Simićev salaš, Veliki park, SC „Jezero“, Kvantaš, Vodice, Eko stazu u Mikronaselju, Strelište, Železnički novi red, igralište u ulici Slobodanke Acigan, dečije igralište u A naselju, Peskara, i druge zelene površine u gradu i na periferiji, na ukupnoj površini od 241.100 kvadratnih metara.

Luna park 2

Kako bi bio spreman da, u toku prvomajskog praznika primi i zabavi Kikinđane, u grad je već stigao Luna park „Skorpions 3“. Na poljani između starog i novog iđoškog puta već nekoliko dana se postavljaju sprave i različite atrakcije za sve uzraste.

– Ovoga puta ponudićemo više sadržaja nego ranijih godina. Imamo i novih atrakcija, između ostalog dva rolerkostera, veći i manji, koji je na sprat, dva mala i jedan veliki ringišpil, veći i moderniji tobogan na naduvavanje, dve tramboline, dva autodroma i još mnogo toga. Potrudili smo se da nabavimo nove sprave. Ukupno će ih biti 20, od toga šest za odrasle i 14 za decu – kaže Valentino Horn, vlasnik Luna parka čija porodica dovozi zabavni park u Kikindu već duže od četiri decenije.

Dodaje da će sve biti spremno već u nedelju, ali samo kao prezentacija. Zvanično će luna park raditi dva puna dana, u ponedeljljak i utorak, 1. i 2. maja.

Iako su im troškovi porasli, kaže Horn, cene se neće razlikovati od prošlogodišnjih – biće od 150 do 250 dinara. Luna park „Skorpions 3“ obezbedio je besplatne žetone za korisnike „Naše kuće“ koje će oni moći da upotrebe već u nedelju.

Program na bini

U okviru zabavnog parka postavljena je i bina na kojoj će se u nedelju, 30. aprila, odvijati programi. Od 16 sati Dečije pozorište „Lane“ odigraće predstavu “Škola za klovnove”, od 20 sati didžejevi će puštati hitove devedesetih. Koncert Ivana Gavrilovića najavljen je za 21 sat.

Oblaci 18

Predstava „Oblaci“ o Dušanu Vasiljevu, premijerno je odigrana sinoć u Narodnom pozorištu. Po tekstu Nine Plavanjac, komad je režirao Stevan Bodroža.

Premijernom izvođenju prisustvovali su zamenica gradonačelnika, Dijana Jakšić Kiurski i članica Gradskog veća zadužena za kulturu i obrazovanje, Valentina Mickovski.

– Možda će nam ova predstava pomoći u tome da dobijemo odgovor na pitanje kako je moguće da jedna tako mlada osoba, u surovim i teškim uslovima velikog siromaštva i boli, bez podrške i privilegija kakve se danas uživaju, uprkos  svemu tome pronađe nadahnuće i snagu da sve to pretoči u veliko, vanvremensko i univerzalno delo. Mi kao društvo dugujemo Dušanu Vasiljevu. Na dan njegove smrti Grad Kikinda dodeljuje prestižnu književnu nagradu koja je odavno prevazišla lokalni nivo i time činimo da njegovo ime nastavlja da živi u sponi sa dobitnicima prestižne nagrade i sa njihovim vrednim delima.  Nastavljamo da se odužujemo i zavetom i obavezom da postojeće i, posebno, buduće mlade generacije upoznamo sa delima, pesmama koje, nažalost, nose pečat tragike njegovog ličnog života i vremena u kojem je živeo. I ovom predstavom pokušavamo da se odužimo i da iskažemo poštovanje prema svemu onome što je značio u srpskom književnom stvaralaštvu – izjavila je Dijana Jakšić Kiurski.

U predstavi igraju: Vladimir Maksimović u ulozi Dušana Vasiljeva, Mina Stojković, Nikola Joksimović, Anđela Kiković, Miljana Kravić, Luka Jovanović Dživdžanovski i Filip Klicov.

– Bilo je vrlo teško raditi predstavu jer je tekst zahtevan i kompleksan. Trebalo je da na scenu prenesemo taj zamamni, čarobni, neobični, bolni Vasiljevljev svet i, baveći se time, nekako smo ušli u dubine njegove poetike, u osudu nasilja i rata, duboki pacifizam, opomenu da rat ne treba da se dešava. Trebalo je to dosegnuti. Posebna je odgovornost što pokušavamo da skrenemo pažnju na njega. Dušan Vasiljev bi trebalo da dobije svoje mesto u nizu srpskih velikana i nadam se da će ova predstava doprineti tome – rekao je reditelj Bodroža.

Naredni repertoarski termini za igranje ove predstave su 9. i 23. maj.