Igor Crnogorac

water-g49774f5aa_1280

Prema najavama izvođača radova na rekonstrukciji vodovodne mreže, bez vode će u utorak, 20. juna, od 8 do 13 sati, ostati potrošači u Kikindi, u Ulici Vojvode Putnika, od Branka Radičevića do Dimitrija Tucovića.

Postoji mogućnost da će u toku radova, ukoliko za tim bude bilo potrebe, doći do proširenja prekida u vodosnabdevanju, pa će biti isključeni i potrošači u Ulici Vojvode Mišića, u delu od Dimitrija Tucovića do Đoke Radaka.

Mole se potrošači da obezbede dovoljnu količinu vode za svoje potrebe. Za sve dodatne informacije na raspolaganju je broj telefona Pozivnog centra JP “Kikinda” (0230) 422-760, navodi se u saopštenju iz ovog javnog preduzeća.

Milena Živkov 2

U kikindskom Narodnom pozorištu završena je sezona repertoarskog igranja. Preostalo je samo gostovanje predstave iz Beograda, „Emigranti“, 30. juna, jer je prethodno bila otkazana zbog dana žalosti. Sezona za nama trebalo je da, posle pandemijskih restrikcija u kulturnom životu, ponovo uspostavi normalan pozorišni ritam i vrati publiku u salu.

„Kikindski portal“: Kako ocenjujete proteklu sezonu?

Milena Živkov: Po meni je protekla sezona bila uspešna. Imali smo dve premijere na koje smo ponosni, predstava „Ljubavno pismo“ i „Oblaci“. Takođe, naša „Laža i paralaža“ dobila je nagradu za najbolju predstavu po oceni publike na Festivalu „Publikum“ u Kuli. Posebno sam ponosna na to što su nam se vratili mlađi gledaoci, to nam je jako važno i to nam je i bio jedan od ciljeva za prošlu sezonu.

“Oblaci”

„Kikindski“: Kakvi su planovi za sledeću sezonu? Koliko premijera je planirano?

Živkov: Naredna sezona biće otvorena premijerom. Trenutno su u toku pregovori sa mladim rediteljem iz Beograda, Rastislavom Ćopićem, o tome koji ćemo tekst raditi. Cilj nam je da, u budućnosti, više dajemo šansu mladim rediteljima da pokažu svoju kreativnost. Oni su se pokazali kao saradnici koji traže svoje mesto pod suncem i zato ulažu više truda i kreativnosti. Ne kažem da stariji to ne rade, ali mladi su dodatno motivisani. U februaru bi trebalo da počne rad na još jednoj predstavi. Trenutno razmišljam o savremenom dramskom tekstu, više bih se okrenula tome, ali sledeće godine radićemo klasičan komad.

„Kikindski“: Kakva je repertoarska politika Narodnog pozorišta?

Živkov: Imamo zaisto šarenolik repertoar, želimo da publici ponudimo sve, i komediju i dramu. Smatram da su mladima interesantni savremeni komadi, to je počelo od predstave „Pa se vidimo u snu“, koja je i ciljano rađena za mlađu publiku.

“Ljubavno pismo”

„Kikindski“: Kikindsko pozorište je gotovo uvek imalo bar jednu predstavu po lokalnim motivima. Da li tako nešto imate u planu?

Živkov: Razmišljam i o takvoj predstavi i mislim da je sada pravo vreme za to,  ali još uvek ne mogu ništa konkretnije da najavim.

„Kikindski“: Kako vidite ulogu pozorišta danas, posebno u kontekstu opštedruštvene klime poslednjih meseci?

Živkov: Mislim da je pozorište lekovito, za sve boljke. I sada, kada su se desile tragedije, bila sam protiv toga da se predstave otkazuju, baš zbog toga što mislim da je pozorište lek. Pozorišna predstava nikog nije podstakla da učini nekom neko zlo, naprotiv. Generalno, mislim da ljudi treba više da se okrenu kulturi i da tu traže neki spas, utočište i beg od realnosti koja je, nažalost, surova.

“Kauboji”

Od jeseni, skuplje ulaznice

Kako saznajemo od v. d. direktorice, od naredne sezone karta će poskupeti sa 300 na 400 dinara. Popust od 50 odsto odobrava se studentima, penzionerima, učenicima i nezaposlenima. Sezonske karte nisu u ponudi Pozorišta.

Protekle sezone više od tri hiljade prodatih ulaznica

Protekle sezone bilo je 54 igranja na matičnoj sceni i na gostovanjima. U Kikindi je bilo oko 3.200 prodatih ulaznica, i na gostovanjima još oko hiljadu. Gostovalo se u Novom Bečeju, Čoki, Kumanima, Kuli, Beogradu, Kraljevu i u Kragujevcu. Sa najnovijim premijerama, Pozorište trenutno ima 13 igrajućih predstava.

Gusle 4

U okviru programa Kikindskog leta večeras je, u Svečanoj sali Narodnog muzeja, održan koncert Velikog narodnog orkestra, solista i Ženske pevačke grupe ADZM „Gusle“.

– U toku je naša 148. koncertna sezona i ovo veče posvećujemo lepoj, staroj, tradicionalnoj muzici u obradi i izvođenju našeg Velikog narodnog orkestra. Naša Ženska pevačka grupa je laureat 10. Vokalnog etno festivala mladih u kategoriji tradicije, održanog u Negotinu, i neke od solista publika će večeras imati prilike prvi put da sluša – rekao je Zoran Petrović, direktor „Gusala“.

U ime lokalne samouprave, koncertu su prisustvovale članice Gradskog veća, Valentina Mickovski i Melita Gombar.

– Kako bi našim sugrađanima bilo što prijatnije i zabavnije tokom leta, Grad Kikinda je organizovao Kulturno leto. Pozivam sve sugrađane da pogledaju program jer mislim da ima ponešto za svakoga, od koncerata i književnih promocija, do lepih događaja u selima – rekla je Mickovska.

U prepunoj sali Muzeja, članovi „Gusala“ još jednom su svojoj publici priredili izuzetno veče kvalitetne muzike u nastupima virtuoza instrumentalista i izuzetnih vokalnih solista ovog društva.

Vatrogasno 6

Međuopštinsko vatrogasno takmičenje za pionire i juniore održano je danas u Ruskom Selu. Na stadionu Fudbalskog kluba “Crvena zvezda” domaćin je bilo Dobrovoljno vatrogasno društvo iz ovog mesta, koje obeležava 90 godina postojanja.

– To je i razlog što je Rusko Selo domaćin ove manifestacije. Ovde se dobrovoljno vatrogastvo prenosi s kolena na koleno i imamo sreće, iako je mnogo njih otišlo u inostranstvo, da se još uvek mnogo mladih angažuje u Društvu. Važno je da podsetim da svako vatrogasno društvo ima i jedinicu opšte namene koja je spremna, ne samo za gašenje požara, već i za reagovanje u svim vanrednim situacijama – izjavio je predsednik Okružnog i Gradskog vatrogasnog saveza, Endre Talpai.

Na takmičenje je stiglo oko 150 mladih vatrogasaca, po osam ekipa iz opštine Kanjiža i sa teritorije grada Kikinde jer, kako je rekao Talpai, ostale opštine okruga nemaju ekipe juniora i pionira.

Manifestaciji su prisustvovali Miroslav Dučić, načelnik Severnobanatskog okruga i Mladen Bogdan, predsednik Gradskog parlamenta, koji je i otvorio takmičenje.

– Dobrovoljni vatrogasci svakodnevno pokazuju koliko je bitno da se svi zajedno uključimo u rešavanje kriznih situacija i oni su uvek na prvoj liniji odbrane – rekao je Bogdan. – Veoma je važno uključiti mlade jer, na taj način, od detinjstva uče kako treba reagovati i pomoći drugom čoveku. Grad će i ubuduće, kao što smo to uvek činili, podržavati dobrovoljna vatrogasna društva jer smatramo da svi zajedno moramo da radimo na prevenciji kriznih situacija, rešavanju gorućih pitanja u oblasti  bezbednosti i sigurnosti građana, i hitnosti reagovanja u situacijama kada treba nekome spasiti život i imovinu.

Najbolji sa ovog nivoa takmičenja plasiraće se za odlazak na državno prvenstvo koje će se, sledećeg meseca, održati u Novom Sadu.

Sabor frulasa 8

Iđoš je večeras, 27. put, bio domaćin Sabora trubača pod nazivom „Škripi đeram“. Manifestacija vredna poštovanja, koja decenijama odoleva, u kontinuitetu, svakog juna ugosti majstore ovog instrumenta iz čitave Vojvodine, ali i iz centralnih delova države. Ovoga puta takmičari, njih trinaestoro, stigli su iz Beograda, Leštana, Sremske Kamenice, Subotice, Novog Pazara, Kikinde i Iđoša.

Miroslav Vesović iz Leštana višestruki je pobednik Sabora u Iđošu. Penzionisani je nastavnik fizike i matematike. Svira od malena, a frule izrađuje duže od pet decenija.

– Moj otac je svirao klarinet i frulu i od njega sam to nasledio. Ako je violina kraljica instrumenata, frula je odmah do nje. Veoma je važna za očuvanje tradicije. Na fruli dobar majstor može sve da svira, i klasičnu muziku – kaže Vesović.

Najmlađa učesnica, desetogodišnja Dunja Jelovac, stigla je iz Beograda.

– Prvi put učestvujem. Sviram frulu od devete godine, naučila me je  moja nastavnica Sonja Šipić iz Muzičke škole „Mokranjac“ – kaže Dunja.

Festival frule otvorio je predsednik Skupštine grada, Mladen Bogdan.

– Samo trajanje manifestacije pokazuje koliko je ona važna – rekao je Bogdan. – Grad Kikinda će je, kao i do sada, uvek podržavati, jer želimo da pokažemo koliko je značajno čuvati i negovati tradiciju vezanu za ovaj stari instrument u Srba. Važno je da se i mladi zainteresuju, kako bi i novi naraštaji negovali našu baštinu.

Nastupe frulaša ocenjivali su dr Danka Lajić Mihajlović, etnomuzikolog u Muzikološkom institutu Srpske akademije nauka i umentosti, predsednica žirija, Dejan Anđelović, profesor metodike muzike, umetnik na fruli, član grupe „Iskon“ iz Subotice i dr Dalibor Todorović, majstor frule iz Raške.

– Ovo je i prilika da podstaknemo mlade svirače da očuvaju taj deo nematerijalnog nasleđa. Što više ima predtakmičenja, to je bolja osnova za tu održivost danas, za temelj kulturnog identiteta mladih – rekla je predsednica žirija.

Majstori frule nastupali su u četiri kategorije: mladi frulaši, izvorno sviranje, savremeno sviranje uz pratnju orkestra i dueti.

Odlukom žirija, sa ovog takmičenja, na Sabor u Prislonici kod Čačka, koji će se održati 22. i 23. jula, plasirali su se: Veljko Petronijević iz Novog Pazara i Cvijetin Milaković iz Subotice, u kategoriji izvornog sviranja; Milorad Kukić i Dragiša Antić, obojica iz Novog Sada, i Nenad Mihajlović iz Paraćina, u kategoriji savremenog sviranja; u kategoriji dueta, pobednici su Nenad Mihajlović i Milan Vilotić, dok se Dunja Jelovac plasirala za dalje takmičenje u kategoriji mladih.

Sabor frulaša uveličali su i gosti, folklor KUD-a „Mokrin“, dok je takmičare pratio Orkestar Vladimira Milovanova.

Organizator takmičenja, od samog početka je Kulturno-prosvetno društvo „Milivoj Omorac“ iz Iđoša, uz svesrdnu pomoć Mesne zajednice i Grada. Iđoška publika gotovo je ispunila salu Doma kulture i pokazala da, osim što su dobri domaćini, veoma dobro znaju da je očuvanje tradicije temelj izgradnje sigurne budućnosti.

baletska skolica

Iz Baletske školice Kulturnog centra Kikinda najavljuju nastup svojih polaznika za nedelju, 18. jun. Koncert će biti održan u sali Narodnog pozorišta, od 18 sati, a ulazak je besplatan.

Kolonija Cigra 1

Likovna kolonija pod nazivom „Humani umetnici za Čigru” organizovana je u Društvu za pomoć mentalno nedovoljno razvijenim osobama sedmi put. Okupila je umetnike iz Sombora, Kikinde i Novog Sada koje je ujedinio zajednički cilj da pomognu ovom društvu.

– Naši dugogodišnji prijatelji odazvali su se pozivu i hvala im na tome. Za roditelje i prijatelje naši članovi su, zajedno sa glumcima iz Pozorišta „Lane”, premijerno izveli predstavu „Crvenkapa”. Ovaj projekat podržalo je Ministarstvo kulture – rekla je Zagorka Novakov, predsednica Društva za pomoć MNRO „Čigra”.

Među učesnicima kolonije zatekli smo i Aleksu Petkova (16), koji se prvi put odazvao ovom likovnom druženju.

– Volim da slikam i rado se učestvujem na kolonijama. Ovo je i prilika da pomognem, što je bio motiv više da učestvujem – rekao nam je Aleksa Petkov.

Članice Gradskog veća, Melita Gombar i Valentina Mickovski, posetile  su učesnike kolonije.

– Lokalna samouprava tu je da pomogne rad Društva i da podrži njhove aktivnosti, posebno kada se radi o humanitarnoj akciji – rekla je Valentina Mickovski.

Sredstva dobijena prodajom slika biće uložena u prostor, radionice i aktivnosti sa korisnicima.

Plazinic 1

“Vrlo malo svetlosti” naziv je izložbe eminentnog slikara Božidara Plazinića koja je otvorena u Galeriji „Tera“. Seriju radova čine četiri celine crteža na novinskom papiru, nastalih 2020. i 2021. godine.

„Jedan od fenomena i tema Plazinićevog rada u karijeri dugoj više od pola veka jeste svetlost, koja je u mitologijama skoro svih naroda doživljena kao tajna života. Nezavisno od toga koji materijal i medijum da koristi, umetnik iznova nastoji da izvuče ona svojstva koja odgovaraju njegovim primarnim impulsima. Za njega je od vitalnog značaja iznalaženje onog trenutka svetlosti koji osvaja moć govora. Taj trenutak poseduje snagu saopštenja (upotreba novinskog papira) i nosi, unutar svojih ostvarenih likovnih elemenata, sugestiju njegovog unutrašnjeg razloga“, navela je u najavi izložbe Verica Nemet, istoričarka umetnosti iz „Tere“.

Izložba je plod pandemije, potvrdio je autor na svečanom otvaranju i samo je deo iz perioda njegove hiperprodukcije.

– Tada sam osetio jedan trenutak koji je kulminirao u mojoj svesti, da mi već dugo živimo u problemu nestanka egzistencijalne svetlosti, one koja treba da budi sve pozitivno u nama. Živimo u vremenu informacija kojima nas bombarduju – o tragedijama, bolestima i političkim intrigama. Sve to, kap po kap, utiče na našu svest i ubija taj minimum svetlosti koji je potreban da se održimo kao ljudi i da zadržimo dostojanstvo čoveka. U to vreme i bukvalno sam oseećao nedostatak svetlosti jer sam živeo u jednoj sobici i svakog dana sam radio crteže kojima sam praktično poništavao te tekstove. Pokušao sam da ih  prevedem u estetski predmet, da to ružno pretvorim u nešto lepo. Napravio sam 212 crteža, od kojih su neki sada ovde pred vama – rekao je Plazinić.

Božidar Plazinić stvara u Čačku, dobitnik je više od 30 domaćih i internacionalnih priznanja. Postavka njegovih radova ostaće u Galeriji „Tera“ do 2. jula.

Petar Terzić 1

Petar Terzić, zavičajni istoričar iz Sente, predstavio je svoju knjigu “Teodor Pl. Branovački Senćanin” u Kulturnom centru u Kikindi.

– Teodor Plemeniti Branovački bio je izuzetna ličnost – učitelj, arheolog i prevodilac, i ostavio je vidan trag u kulturi Sente – kaže Terzić. – Bio je učitelj Stevana Sremca, pronašao je čokanski Kremenjak – naseobinu iz Kamenog doba, zatim crkvu Kaloča i top iz bitke kod Sente. Osmišljavao je bokale na kojima  je ispisivao poučne rečenice. Tri takva bokala nalaze se u Narodnom muzeju u Kikindi.

Terzić je dobitnik gradskog odličja Sente, „pro urbe“. Napisao je devet knjiga u kojima se bavio istorijom ovog mesta: o pravoslavnom Hramu Svetog Arhangela Mihaila u Senti, o Srpskoj čitaonici i Srpskom pevačkom društvu, zatim o Stevanu Sremcu, koji je u Senti živeo 13 godina, do smrti svoje majke. Njegova priča „Nikolin krst“ prevedena je na 11 jezika, a u delu „Ruska emigracija u Senti“ kazivač je autorova majka koja se družila sa ruskim intelektualcima izbeglim u ovo mesto posle Oktobarske revolucije. „Bili su vrhunski intelektualci, profesori, predavali su i po sedam predmeta. Da nije bilo njih, ne znam gde bismo danas bili u kulturološkom smislu“, ocenjuje Terić.

Knjiga „Teodor Pl. Branovački Senćanin“ štampana je sredstvima Ministarstva kulture, na stogodišnjicu njegove smrti.

Invalidi prostorije 2

U okviru projekta za unapređenje uslova rada osoba sa invaliditetom, Ministrastvo za rad, boračka i socijalna pitanja i Grad Kikinda obezbedili su 10 miliona dinara za uređenje i adaptaciju objekta na Trgu srpskih dobrovoljaca 10, pored Gradske kuće, koji koristi 11 udruženja građana.

U toku su radovi na električnim instalacijama, vodovodu i izolaciji, a predviđeno je da se i ulaz potpuno prilagodi stanarima zgrade, kao i da se kompletno uredi ulazna kapija.

error: Content is protected !!