Igor Crnogorac

Sveti Jovan Bogoslov

Pravoslavni vernici danas se sećaju Svetog Jovana Bogoslova. Ovaj apostol i jevanđelista bio je jedan od prvih Hristovih učenika.

Sveti Jovan Bogoslov rođen je u pobožnoj ribarskoj porodici na Galilejskom jezeru. Zajedno sa bratom Jakovom, krenuo je za Hristom.

Za njega se smatra da je bio omiljen Isusov učenik. Jedini je on, sa Svetom Bogomajkom ostao pod Krstom raspetog Gospoda, obećavši da će čuvati Presvetu Bogorodicu i služiti je do kraja njenog ovozemaljskog života. Kasnije je otišao u Efes, gde je mnoge preobratio u hrišćanstvo.

Manastir Jovana Bogoslova na Patmosu

Iako ponižavan i mučen, a zatim i prognan na ostrvo Patmos, napisao je čuveno Jevanđelje i Otkrovenje. Po dolasku na presto cara Nerve, oslobođen je i vraćen u Efes, gde je nastavio svoju misiju. Živeo je više od sto godina.

Kada je osetio da mu se bliži sudnji čas, rekao je učenicima da mu iskopaju raku u obliku krsta, a zatim je živ sišao u svoj grob. Kada su njegovi prijatelji otvorili grob, nisu našli telo svetitelja.

Jovana Bogoslova Crkva proslavlja dva puta u godini, 9. oktobra, na dan njegovog upokojenja, i 21. maja, kada se iz njegovog groba širi čudesni, veruje se i lekoviti prah, koji vernici uzimaju za isceljivanje muka i raznih bolesti.

Petefi autobus 3

Putujuća izložba o Petefi Šandoru, velikom mađarskom pesniku i jednom od vođa nacionalnog pokreta, proteklog vikenda stigla je u Kikindu.

– Slikama, crtežima i tekstom, kao i slagalicama i mapama, na interaktivan način prikazan je Petefijev životni put iz nove perspektive – njegova ličnost i  stvaralaštvo, sa akcentom na interesantne događaje iz njegovog života, na odnos sa ocem, na primer. Postavka je veoma zanimljiva i upravo interaktivan sadržaj posebno je interesantan đacima koji su, u najvećem broju, i posetili izložbu. Cilj je da se, u godini kada se obeležava 200 godina od rođenja Petefi Šandora, njegovo delo predstavi što većem broju ljudi, posebno u manjim mestima, u kojima nema mnogo prilika za ovakve sadržaje – rekla je Melita Gombar, članica Gradskog veća za nacionalne manjine, rodnu ravnopravnost i brigu o porodici.

Izložba je besplatna i krenula iz Budimpešte pre godinu dana. Kikinda je bila 220. mesto u kojoj je prikazana. Do sada je imala 60 hiljada posetilaca u Mađarskoj i u pograničnim delovima Rumunije i Srbije. U našem gradu autobus sa izložbom bio je postavljen na gradskom trgu imao je oko 300 posetilaca, uglavnom đaka iz osnovnih škola „Feješ Klara“ i „Mora Karolj“ iz Sajana.

Organizator izložbe u našoj zemlji je Vojvođanski mađarski obrazovni, istraživački i kulturni centar u Subotici.  Pored Melite Gombar, postavku su obišli i predsednik Saveta Mesne zajednice Sajan, Zoltan Tot, i članica Saveta mađarske nacionalne manjine, Ramona Tot.

Petefi Šandor smatra se najtalentovanijim i najboljim mađarskim lirskim pesnikom 19. veka. Kao vodeći pesnik mađarskog romantizma, najzaslužniji je da je mađarska poezija poznata u svetu. Iako je stradao veoma mlad, ostavio je značajno književno delo. Oduševljen njegovim pisanjem, Jovan Jovanović Zmaj je na srpski jezik preveo i prepevao dvadesetak Petefijevih pesama. Danas most u Budimpešti nosi njegovo ime.

Sajam investicija 1

Kao deo delegacije Razvojne agencije Vojvodine, Grad Kikinda, sa još pet gradova pokrajine, učestvuje na jednom od najvećih evropskih sajmova investicija, „Expo Real“-u u Minhenu.

Na ovogodišnjoj manifestaciji u centru Bavarske, na više od 54 hiljada kvadrata, nastupa 2.199 izlagača iz tridesetak država sveta.

Dominantni su izlagači iz Nemačke koji predstavljaju svoje pokrajine i ekonomske regione, a značajan je i nastup predstavnika Austrije, Švajcarske, Holandije, Italije, Francuske, Španije, Velike Britanije i drugih država Evrope.

Od investitora sa prostora bivše Jugoslavije izlažu regije iz Slovenije i Hrvatske. Republiku Srbiju promovišu vojvođanski gradovi: Novi Sad, Subotica, Sremska Mitrovica, Sombor, Zrenjanin i Kikinda, koji nude industrijske zone, naučne parkove i traže investitore za izgradnju stanova i smeštajnih kapaciteta.

Grad Kikinda nastupa sa ponudom za industrijske parcele koje su u režimu slobodne carinske zone: Podzona 1 Nove industrijske zone, kao i Industrijska zona „Rasadnik“. Ponuđene su i različite brownfield lokacije i traže se potencijalni ulagači za izgradnju hotela i SPA&Wellness centra u kompleksu Starog jezera.

Investiciona ponuda Grada Kikinde našla se u društvu akvizicija velikih centara, poput nemačkih metropola Minhena, Berlina, Hamburga, Kelna, zatim evropskih gradova Budimpešte, Varšave, Barselone, Amsterdama, Praga, Dablina…

Fokus brojnih sesija na „Expo Realu“ je na racionalnoj potrošnji energije i dekarbonizaciji, što je posebno važno velikim ulagačima u različitim sektorima – industrijskim, hotelijerskim i stambenim.

Primetna je blaga uzdržanost i veći oprez potencijalnih investitora i očigledno je da geopolitičke prilike na istoku Evrope imaju dominantan uticaj na nove investicije.

Adi Endre 4

Izložbom koja prikazuje istorijat očuvanja tradicije i kulturne baštine, Kulturno društvo „Adi Endre“ otvorilo je, proteklog vikenda, u Domu kulture u Sajanu, proslavu 75 godina postojanja i rada.

Pored članova Kulturnog društva i dece iz OŠ „Mora Karolj“, nastupio je orkestar citri iz Telečke i gosti iz Arpadhaloma iz Mađarske, pobratimskog mesta.

– Dodelili smo zahvalnice civilnim organizacijama, Gradskoj upravi, koju su predstavljali Melita Gombar, članica Gradskog veća i Šandor Talpai, pomoćnik gradonačelnika, kao i svim zaslužnim članovima i učesnicima programa. Gosti su, kao i prilikom svakog jubileja, dobili bilten sa fotografijama koje prikazuju aktivnosti Društva u proteklih pet godina – kaže Šara Benjocki, predsednica Društva.

Svečanu zdravicu održali su predsednik Saveta Mesne zajednice Sajan, Zoltan Tot, i Balint Juhas, predsednik Izvršnog odbora Saveza Vojvođanskih Mađara.

Kulturno društvo „Adi Endre“ ima oko sto članova, od najmlađeg uzrasta, koji su aktivni u folklornoj, gastro i sekciji za očuvanje tradicije. Upravo zbog svog predanog rada na negovanju mađarske kulturne baštine, Društvo je u Budimpešti nagrađeno priznanjem „Kaloš Zoltan“ za Mađare van granica.

U Društvu se već pripremaju za aktivnosti povodom Mikulaša i Božića i očekuju početak rada sekcije sviranja na citri, kaže Šara Benjocki.

Adi Endre, čije ime nosi ovo kulturno drušvo, najznačajniji je stvaralac u modernom mađarskom pesništvu. Bio je potomak stare plemićke porodice iz Erdelja, pravnik i novinar, i veliki patriota. Voleo je svoju zemlju i celu Evropu. Svoje pesme je posvećivao slobodi, jednakosti, veri. Smatra se da, osim Šandora Petefija, nema premca. Prevodili su ga Danilo Kiš i Miroslav Krleža.

Emilija

Radovi vizuelne umetnice Emilije Radojičić biće izloženi u Salonu Muzeja „Tera“ od petka (6. oktobra) za kada je, u 12 sati, zakazano svečano otvaranje njene izložbe pod nazivom „TRA“.

Emilija Radojičić je rođena 1989. godine, živi i stvara u Beogradu. Završila je Fakultet primenjenih umetnosti u Beogradu. Kroz skorije radove ispituje granicu između umetnosti i dizajna, i nastavlja sa istraživanjem trodimenzionalnih i taktilnih aspekata crteža, tekstila i skulpture kroz različite materijale i medije.

Realizovala je brojne samostalne i grupne izložbe, audio/vizuelne performanse, kolaboracije i publikacije sa različitim umetnicima, kustosima, institucijama, galerijama i brendovima, navodi se u najavi izložbe.

pitijada 3

Takmičenje u pravljenju pita, „Pitijada“, biće održana 13. put u Novim Kozarcima u subotu, 7. oktobra, na terenima pored stadiona „Ilija Pantelić“.

Prijem pita je od 15 do 16 sati u Lovačkom domu. U 16 sati počeće predstavljanje pravljenja pita i izrada najduže pite za Ginisa. Svečano otvaranje manifestacije je u 17 sati. Sledi folklorni i muzički program i proglašenje najbolje pite za 2023. godinu.

Za svaku predatu pitu, takmičar dobija poklon, a pobednik i vrednu nagradu, navode organizatorke, Udruženje žena „Novi Kozarci“.

Dea 6

Kako bi osobe sa invaliditetom mogle da se izjednače u društvu, da se normalno kreću i zadovoljavaju svoje potrebe koje su iste kao kod svih drugih ljudi, neophodno je da im se obezbedi mnogo toga. Zato je neophodno da deluju zajedno, da bi problemi mogli da se rešavaju sistemski, smatraju u Udruženju „Budimo bezbedni“ čija je predsednica, novinarka Dea Đurđević, upravo tim povodom danas boravila u Kikindi.

Đurđevićevu i njen tim u Gradkoj kući primili su Valentina Mickovski, članica Gradskog veća i Bogdan Tasovac, sekretar Sekretarijata za javne službe, udruženja građana i verske službe.

– Osmislili smo karavan pod nazivom „Možemo zajedno“ i obići ćemo 29 gradova, sve do Kosovske Mitrovice i nazad kako bismo dobili, bar okvirno, broj osoba sa invaliditetom. Onda ćemo pozvati sva ta udruženja, da se svi okupimo i da vidimo šta je u gradovima potrebno, da napravimo listu naših potreba i ciljeva kako bismo bili jednaki u društvu, da bismo mogli da se krećemo, da živimo i da nabavljamo ono što nam je potrebno.

Ne postoji jedinstveni registar osoba sa invaliditetom u našoj zemlji, i zato moramo mi da damo impuls, ističe Đurđevićeva i navodi da je, na popisu, jedno od opcionih pitanja moglo da bude i „Da li ste osoba sa invaliditetom“ čime bi već bio obezbeđen jedinstveni registar.

– Zato je to i prvi korak pravljenje zajedničkog okvira, da bismo mogli da reagujemo, da sistemski rešavamo probleme. Dok pravimo registar, ujedno i prepoznajemo poteškoće. Problemi su, generalno, u kretanju, pomagalima,  parking mestima. Hoćemo da utičemo i na privatne kompanije, kao što već sada imamo ugovore sa tržnim centrima „Ušće“, „Delta“ i „Beošop“ – oni će, već od narednog meseca, imati barijere. Jedna od ideja je i da Agencija za bezbednost saobraćaja opredeljuje novac gradovima za postavljanje rampi. Problem je i uvoz štapova, toplomera, zatim bavljenje sportom osoba sa invaliditetom jer jedna kolica koštaju 800 hiljada dinara. Hoću da skupim sve osobe sa invaliditetom, mora da nas ima mnogo, i da rešavamo stvari na državnom nivou – zaključuje Dea Đurđević.

U okviru kampanje „Možemo zajedno“, Udruženje u saradnji sa firmom „Euro bravo“ u svakom gradu u koji dođe, daruje jednu osobu sa invaliditetom koja se istakla  u društveno-odgovornoj ili životnoj aktivnosti. Na današnjem prijemu Dea je poklonila tablet Dragiši Brandiću, kapitenu Odbojkaškog kluba invalida „Feniks“ i dugogodišnjem reprezentativcu.

Kikinda je osmi grad koji je Đurđevićeva posetila u svojoj misiji obezbeđivanja lakšeg i boljeg života osobama sa invaliditetom. Ujedno je uputila poziv svim udruženjima invalida da im se jave, da ukažu na probleme sa kojima se susreću, da bi se što pre sačinila lista zahteva i započele neophodne sistemske promene.

Trka najava 3

Najmasovnija manifestacija Crvenog krsta, „Trka za srećnije detinjstvo“, biće održana u subotu 34. put, najavljeno je danas u ovoj organizaciji.

– Ovo je najveći jesenji događaj u našem gradu jer uključuje decu, vaspitače, roditelje… Trka je prihvaćena u našem gradu i ima i humanitarni aspekt.  Zahvaljujem podmlatku Crvenog krsta koji je pokazao izuzetnu istrajnost, ljubav i  požrtvovanost – rekao je Dragoslav Ugarčina, predsednik Organizaccionog odbora Trke.

Manifestacija će početi na cilju, na uglu Svetosavske, Vuka Karadžića i Đoke Radaka, kulturno-umetničkim programom predškolaca u 9 i 30, a odmah zatim i revijalnom trkom majki sa bebama. Na trasi u Svetosavskoj ulici slede trke predškolaca, osnovaca i srednjoškolaca, a takmičenja se završavaju trkom sugrađana „Zdrav i sposoban“, volontera Crvenog krsta i revijalnom trkom na rolerima.

– Čitav program je humanitarnog karaktera, sva sredstva od prodaje startnih brojeva kao i sve što smo prikupili donatorstvom, vratiće se školama i Predškolskoj ustanovi, u odnosu na broj dece koja su se prijavila za učešće. I ranijih godina smo imali veoma veliki odziv, u najvećem broju predškolaca i mlađih osnovaca, a sada očekujemo više od tri hiljade učesnika – istakla je sekretarka Crvenog krsta, Danijela Bjeljac.

Zahvaljujući „Gindeksu“, svi prvoplasirani dobiće vaučere u vrednosti od pet hiljada dinara, svi koji budu zauzeli jedno od prva tri mesta dobiće i majice, a specijalne nagrade – trotineti i bicikli, namenjeni su pobednicima u trkama predškolaca, prvaka i učenika petog razreda. Za revijalnu trku majki sa bebama CK Vojvodine obezbedio je specijalnu nagradu – vikend za celu porodicu u odmaralištu na Vršačkom bregu.

Prijatelji Trke, „Jafa“ i „Kolačić sreće“, postaraće se da svako dete koje prođe kroz cilj dobije slatkiš ili slaniš.

U Crvenom krstu napominju da svi koji žele da kupe startni broj pre trke, to mogu da učine na dva punkta: kod Galadske i kod OŠ „Sveti Sava“, po ceni od sto dinara.

Zbog održavanja Trke, od 7 do 13 sati biće obustavljen saobraćaj u Svetosavskoj ulici.

donacija bolnici 1

Zahvaljujući humanim opredeljenjima i dobroj volji donatora, danas su predstavnici Trećeg mesnog odbora GrO Srpske napredne stranke uručili Opštoj bolnici donaciju – televizor marke Samsung od 50 inča za Urgentno-prijemno-trijažnu službu.

Kako su rekli predstavnici donatora, ideja za ovaj humani gest potekla je od samih građana i članova Trećeg mesnog odbora SNS-a koji su, kao pacijenti, uvideli da bi, na ovaj način, moglo da se pomogne u prevenciji različitih bolesti i u promociji zdravlja uopšte.

Dr Dušan Prekratić, specijalista ginekologije i akušerstva zaposlen u Bolnici, kao odbornik u Gradskoj skupštini naglasio je da Srpska napredna stranka ima sluha za potrebe građana i čini sve što je u njihovom interesu.

Zahvalivši na poklonu, v. d. direktorka Bolnice dr Vesna Tomin, istakla je da je zdravlje svih građana prioritet u radu ustanove.

– Otvoreni smo za svaku vrstu humanog gesta i pomoći – rekla je dr Tomin. – Napredujemo korak po korak i pomaci se vide u svim segmentima, u nabavci nove, savremene medicinske opreme, i u organizacionom i kadrovskom smislu.

Televizor će biti korišćen za emitovanje zdravstveno-edukativnog materijala i za promociju zdravlja.