Igor Crnogorac

Dani kolonizacije (1)

Naseljavanje ovog dela Banata stanovnicima Bosanske Krajine pre 78 godina biće i ove godine obeleženo u Banatskom Velikom Selu, u četvrtak, 26. oktobra. Značaj obeležavanja godišnjice dolaska prvih kolonista je višestruk, rekla je predsednica Saveta Mesne zajednice, Mira Pećanac.

– Važno je da ne zaboravimo ko smo. Čuvamo tradiciju i identitet, negujemo uspomene na naše pretke koji su nam ovde obezbedili uslove da možemo da živimo i da radimo. Uz mobu, slogu i akcije počeli su da stvaraju i da vaspitavaju mlade generacije, naše očeve i majke, koji su to preneli na nas, kao što i mi nastojimo da podučimo našu decu korenima i tradiciji – rekla je predsednica Saveta.

Ona dodaje da je program pripremljen uz podršku Grada i Pokrajine i u organizaciji Mesne zajednice. U Domu kulture, od 16 sati, održaće se tradicionalni koncert pod nazivom „Živjećemo, dašta ćemo!“, na kojem će nastupiti KUD „Marija Bursać“, đaci Osnovne škole „Slavko Rodić“ sa performansom o Branku Ćopiću, multiinstrumentalista Milan Vašalić sa sinom, ali i jedan od kolonizovanih koji će ispričati svoja sećanja na to vreme.

U nastavku programa, od 17 sati, u sali kod Bosnića, koncert će održati Goran Ristić Goci, izvođač krajiških pesama.

U Mesnoj zajednici kažu da se očekuje i dolazak visokih zvaničnika i pozivaju stanovnike ovog i okolnih mesta da dođu na „Dane kolonizacije“.

novac

Ministar finansija Siniša Mali juče je, obrazlažući Predlog budžeta za 2024. godinu u Skupštini Srbije, izjavio da srpska ekonomija i dalje raste i da je plan da se tako nastavi i u narednoj godini. On je najavio da će penzioneri 30. novembra dobiti jednokratnu pomoć od 20.000 dinara.

Pomoć države biće isplaćena svim korisnicima penzija i privremenih naknada, invalidima rada druge i treće kategorije invalidnosti, odnosno preostale radne sposobnosti i invalidnoj deci, korisnicima privremene naknade PIO Fonda.

Prijava za pomoć neće biti potrebna, ona će biti uplaćivana automatski. Pored toga, penzionere u januaru očekuje još jedno povećanje penzija, od 14,8 odsto.

ena gogic

Na najvećem muzičkom omladinskom takmičenju u Srbiji, Ena Gogić i plesačice Iva Plemić, Milana Rajkov i Ena Šošić pobedile su noćas u finalu u Kristalnoj dvorani u Zrenjaninu i time donele svom gradu i titulu domaćina „Ritma Evrope“ 2024. godine. Talentovane devojke iz našeg grada bile su najbolje na osnovu broja glasova žirija gradova, stručnog žirija Festivala i broja SMS poruka.

Pored toga, Kikinda će, kao jedna od pet prvoplasiranih, sa ekipama iz Apatina, Požarevca, Topole i Novog Sada, i ovogodišnjim domaćinom, Zrenjaninom, nastupiti u superfinalu u Strumici, u konkurenciji sa najboljima iz Crne Gore, Republike Srpske i Severne Makedonije.

Devojke, čestitamo!

Ena Gogic 2

Finale najvećeg muzičkog takmičenja u Srbiji, „Ritam Evrope“, održaće se večeras u Kristalnoj dvorani u Zrenjaninu. Naš grad predstavljaju Ena Gogić i plesačice Iva Plemić, Milana Rajkov i Ena Šošić. Sa pesmom „La la love“ nastupiće četvrte.

Kako na ukupni plasman utiču i glasovi publike, devojke su nas pozvale da za njih glasamo SMS porukom „pesma_4“ na 1557. Takmičenje prenosi TV Prva od 21 sata.

Držimo palčeve našim devojkama i želimo im dobar plasman i lepo iskustvo na takmičenju!

Saobraćajna_policija

Na području kikindske Policijske uprave u toku vikenda dogodile su se četiri saobraćajne nezgode. Jedna osoba zadobila je lakše telesne povrede, a ukupna materijalna šteta procenjena je na 500 hiljada dinara.

Protiv 57 učesnika u saobraćaju podnet je zahtev za pokretanje prekršajnog postupka i izdata su 204 prekršajna naloga.

Iz saobraćaja je, zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci, isključeno 38 vozača, od kojih je njih 13 zadržano do 12 sati jer je izmerena količina alkohola u organizmu prelazila granicu od 1,2 promila, odnosno imali su nedozvoljene psihoaktivne supstance.

Takođe, otkriven je 71 prekršaj nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 80 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine i 126 ostalih prekršaja.

Ena Gogic 1

Na takmičenju „Ritam Evrope“, koje će se održati 23. oktobra u Zrenjaninu, naš grad će predstaviti Ena Gogić. Za nastup na najvećem muzičkom takmičenju za decu u Srbiji, Ena se plasirala na audiciji, održanoj u martu. Sa njom će na sceni biti plesačice Iva Plemić, Milana Rajkov i Ena Šošić, pesma koju će izvesti je „La la love“ sa kojom je 2012. godine nastupio Kipar „Eurosongu“.

Sreću na takmičenju poželela im je članica Gradskog veća za kulturu i informisanje, Valentina Mickovski.

– Takmičenje podstiče mlade talente, što se potpuno uklapa u misiju našeg grada. Mislim da su devojke pravi ambasadori Kikinde, posvećene su i nadarene, ali su i divne osobe, skromne, vredne i dobre učenice i veoma se ponosimo što će nas predstavljati. One su inspiracija za druge mlade ljude da ne odustaju od svojih snova, da, bez obzira na poteškoće, nastave da rade ono što vole. Što se nas tiče one su, bez obzira na plasman, već pobedile.

Mickovska je pozvala sugrađane da, slanjem SMS poruka, podrže naše predstavnice i pomognu im da se što bolje plasiraju.

Eni Gogić ovo je drugo učešće na takmičenju „Ritam Evrope“. Prošle godine je, takođe uz pratnju plesačica, nastupila u Srbobranu i zauzela sjajno šesto mesto.

– Nadam se da će naši sugrađani biti ponosni na nas. Idemo na takmičenje i da se družimo, zabavimo, da stvorimo lepe uspomene – rekla je Ena Gogić.

Takmičenje na kojem mladi izvode Evrovizijske hitove, održava se već sedam godina. Ove godine nastupuće mladi iz 23 grada koji su se, za nastup u finalu, pripremali na kampovima održanim u Zrenjaninu.

Na Televiziji Prva prenos finalnog takmičenja zakazan je za ponedeljak, 23. oktobar, od 21 sata. Naše učesnice podsećaju da se za njih glasa slanjem poruke „pesma_4“ na broj 1557. Pobednici „dovode“ takmičenje u svoj grad. Našim devojkama želimo da to postignu, ali, pre svega, da ostvare nova poznanstva i vrate se sa lepim iskustvom.

Srdjevdan 1

Srđevdan, krsna slava posvećena svetim Srđu (Sergiju) i Vakhu, obeležava se 20. oktobra. Prema legendi, Sergije i Vakho bili su rimski dostojanstvenici na dvoru cara Maksimijana. Zbog pripadnosti hrišćanskoj veri i odbijanja da se poklone rimskim bogovima stradali su u Siriji, gde je njihov kult uspostavljen i odakle se raširio po istoku.

Prema jednoj legendi, prilikom prenosa moštiju Svetog Save iz Trnova u Manastir Mileševa, prenete su i mošti svetih Sergija i Vakha, gde je od ranije postojao kult ovih svetitelja, o čemu svedoče i njihove freske iz najranijeg perioda freskopisa u tom manastiru.

Zemljoradnici naročito paze da na Srđevdan ne izlaze sa volovima u polja jer na taj dan ne valja orati. Srđevdan nije crveno slovo u pravoslavnom kalendaru i pripada slavama za koje se priprema mrsna hrana, osim ako taj dan pada u sredu ili u petak. Na ikonama se sveti Sergije i Vakho predstavljaju u običnim tadašnjim odorama sa krstom i mitrom, kao znakom mučeništva.

Prema narodnom kalendaru, Srđevdan se smatra jednim od graničnih dana na prelazu iz jeseni u zimu. I u meteorološkom smislu Srđevdan je bio važna odrednica. U vreme kad su zime duže trajale i kad je snežni pokrivač već u oktobru pokrivao zemlju, nastala je i narodna izreka: Sveti Toma- sneg već doma, Sveti Srđe – sneg sve grđe.

Pedagoska 7

Visoka škola strukovnih studija raspisala je konkurs za upis na prvu godinu master studija na program master vaspitač u oktobarskom roku za 2023/2024. godinu.

Master mogu da upišu studenti koji su završili osnovne strukovne studije za vaspitače dece predškolskog, jaslenog uzrasta ili za tradicionalne igre, sa najmanje 180 ESPB bodova, kao i osobe koje su završile osnovne

akademske studije za vaspitače i profesore razredne nastave, psiholozi i pedagozi i diplomirani studenti drugih srodnih visokih škola i fakulteta iz oblasti društveno-humanističkih nauka, sa najmanje 180 ESPB, odnosno oni koji su završili osnovne akademske studije po starom programu.

Škola upisuje ukupno osam studenata koji sami snose troškove studiranja u iznosu od 75 hiljada dinara.

Prijavljivanje kandidata je do 23. oktobra, od 9 do 14 sati, a upis će biti 27. oktobra. Bliže informacije mogu se dobiti na telefon 0230/422-423  i mejl: vsssovki@vaspitacka.edu.rs.

Maksimovic

Za glumca Narodnog pozorišta Vladimira Maksimovića danas je u Gradskoj kući održan prijem kod gradonačelnika kojem je prisustvovala i resorna članica Gradskog veća, Valentina Mickovski. Neposredan povod je prestižna nagrada koju je ovaj glumac dobio na nedavno održanim Filmskim susretima u Nišu – njegova uloga brata blizanca u ostvarenju „Ovuda će proći put“ proglašena je za najbolju mušku epizodnu ulogu na Festivalu.

– Malo mi je i neprijatno zbog nagrade jer mislim da ljudi samo treba da rade svoj posao najbolje što mogu. Ne osećam breme ovog priznanja jer sam uvek radio punog srca i sa maksimumom snage i tako ću i nastaviti – rekao je Maksimović.

Vladimir Maksimović je rođen u Vinči, a glumu je završio na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, u klasi Ljuboslava Majere, kikindskoj pozorišnoj publici dobro poznatog i jednog od omiljenih reditelja. Prvi profesionalni angažman u Narodnom pozorištu imao je u dvema predstavama 2013. i 2014. godine, a od 2020. je u stalnom radnom odnosu u ovoj kući.

– Zaljubio sam se Kikindu kada sam prvi put došao ovde sa studentskom predstavom – priznaje Maksimović. – Kada je došlo vreme da biram između dve ponude za zaposlenje, u jednom pozorištu u Beogradu ili ovde, uopšte nisam imao dilemu. Dopada mi se grad, kao i ljudi i izuzetno volim ovo pozorište. Kolege su me veoma lepo primile i imam poseban odnos prema tim daskama na kojima stojim jer sam svestan ko je sve igrao na njima.

Gradonačelnik Lukač čestitao je Maksimoviću na ovom značajnom priznanju rekavši da su Kikinđani počastvovani time što imaju ovakvog glumca u svom pozorištu.

– Ovo je i dokaz da Grad razišlja o kulturi, o Pozorištu i o njegovom napretku, da radimo na tome da obezbedimo što bolje uslove u svim ustanovama kulture. Pored svih velikana koje smo imali i imamo u našem pozorištu, sada imamo i uspešnog mladog glumca koji će sigurno uticati na svoje kolege da budu što uspešniji, i na rad Pozorišta. Zahvaljujući njemu bićemo prepoznati kao grad koji vodi računa o kulturi i o njenom napretku. Verujem da će Vladimir motivisati mlade ljude da daju najbolje od sebe – rekao je gradonačelnik.

Kao najdražu nagradu Maksimović navodi priznanje za najbolju izvedbu koju je dobio, kako kaže, na svom omiljenom festivalu, „Zmajevim dečjim igrama“ u Novom Sadu, za ulogu u monodrami „Lav“.

U kikindskom pozorištu ostvario se u mnogo različitih uloga, ali posebno izdvaja lik Dušana Vasiljeva u predstavi „Oblaci“. Talenat i posvećenost kikindska pozorišna publika prepoznala je od njegove prve uloge na našoj sceni, a sam Vladimir priznaje da mu je želja da odigra ulogu Astrova u predstavi „Ujka Vanja“ Antona Pavloviča Čehova.

Sveti Toma

Danas se Pravoslavna crkva seća Svetog Tome, jednog od dvanaestorice apostola, jedinog među njima koji nije krio svoju sumnju u Vaskrsenje Hristovo, zbog čega je i nazvan Neverni Toma. Smatra se da je, kroz njegovu nevericu u taj čudesan događaj, hrišćanstvo dobilo potvrdu Vaskrsenja.

Prema Novom zavetu, kada se Hrist pojavio pred njim i ponudio mu da mu opipa rane, Toma je uzviknuo reči po kojima je upamćen: ”Gospod moj, i Bog moj!”

Sveti Toma je bio jedini apostol koji je propovedao izvan granica tadašnjeg Rimskog carstva. Poznat je kao apostol Persije i Indije u kojoj je ustanovio crkvu i postavio sveštenike i episkope. Mnogi ljudi su tamo prihvatili hrišćansku veru sledeći ga.

U Sirijskoj orijentalno-pravoslavnoj crkvi, Toma je poznat kao Isusov brat koji je utemeljio crkve na Istoku. U ranom hrišćanstvu postojalo je predanje da je Isus imao brata blizanca, po imenu Juda Toma Didimos.

Apostolu Tomi se pripisuje da je autor nekanonskog Jevanđelja po Tomi. Za života se proslavio mnogim čudesima.

Jedini od apostola zakasnio je na pogreb Svete Bogorodice. Kada je na njegovo navaljivanje grob otvoren, videlo se da nema tela, da je vaskrsla i uznela se na nebo, čime je otkriveno čudesno proslavljenje Majke Božje.

U našem narodu, u sušnom periodu, Svetom Tomi se upućuju molitve, jer ovaj svetac čuva pečat od oblaka i donosi dragocenu kišu.

Tomindan mnoge porodice u Srbiji obeležavaju kao krsnu slavu, a kako je bio i  vešt drvodelja,  kao esnafsku slavu proslavljaju ga drvodelje, bačvari, kolari, stolari, užari, dunđeri, bunardžije, kaldrmdžije i zidari.

U nekim krajevima veruje se da Sveti Toma štiti od vukova. U pravoslavnom kalendaru, ovaj praznik nije obeležen crvenim slovom. Prema verovanju, danas se nikud ne ide. Kaže se: “Sveti Toma, sedi doma”.