Igor Crnogorac

Edjseg-zatvaranje-smotre-(3)

Više od hiljadu učesnika i 14 ansambala stvaralo je pozorišne svečanosti poslednjih deset dana na sceni KUD „Eđšeg“, domaćina 28. Smotre amaterskih mađarskih pozorišta Vojvodine. Nagrade najboljima uručene su danas, poslednje festivalske večeri.

– Žiri je bio jednoglasan. Najbolja tradicionalna predstava je „Portugal“ u režiji Šandora Lasla – Mađarskog kulturno-umetničkog društva “Sirmai Karoly” iz Temerina, a najbolje alternativno ostvarenje – komad Omladinske grupe Doma Kulture iz Bačke Topole – „Ćelava pevačica“. Dodelili smo još 15 glavnih nagrada, ukupno 40 festivalskih priznanja – rekla je predsednica žirija, Rozalija Brešćanski Boroš, dramski pisac i dramaturg u Narodnom pozorištu u Subotici.

Glavne glumačke nagrade ponela su četiri učesnika Susreta: za najbolju glavnu mušku ulogu nagradu je dobio Gabor Kiš za ostvarenje u predstavi „Žuto ždrebe“ Mađarskog kulturno-umetničkog društva „Sturcz Jožef“ iz Kupusine. Kata Kovač Nemeš ponela je priznanje za najbolju glavnu žensku ulogu u predstavi „Prekid programa“ Amaterskog pozorišta „Mara“ iz Bačke Topole. Za sporedne uloge nagrađeni su: Bela Siveri i Edina Nemeš za igru u predstavi „Portugal“.

Domaćini, KUD „Eđšeg“, dobili su dva specijalna priznanja za svoje ostvarenje „Himna“ u režiji Šandora Kiralja.

Smotra amaterskih mađarskih pozorišta Vojvodine četvrti put je održana u Kikindi. U subotu je upriličen i Dečiji dan, kada su se predškolci i osnovci, kroz igru, upoznavali sa pozorištem i glumom, kaže predsednica KUD „Eđšeg“, Ramona Tot.

– Veoma smo zadovoljni i jako sam ponosna na svoju ekipu. Više od 60 ljudi je, svakog dana tokom Susreta, pored svog redovnog posla, pomagalo u organizaciji i pokazali smo da smo dobri domaćini. Ponosna sam i na našu publiku jer je svake večeri bila puna sala. Odigrane predstave su jzahtevne, žanrovski veoma različite i svako je mogao da pronađe ponešto po svom ukusu, kao i da vidi šta je to amaterizam: i umetnost i hobi koji se radi pored škole i posla. Ovo je ljubav prema pozorištu – rekla je Ramona Tot.

Mađarska nacionalna zajednica uživa veliku podršku lokalne zajednice, istakao je predsednik Gradskog parlamenta Mladen Bogdan koji je, uz članice Gradskog veća, Valentinu Mickovski i Melitu Gombar, prisustvovao završnoj svečanosti.

–  Želimo da pokažemo da smo grad multikulturalnosti, multietničnosti i multikonfesionalnosti i da ćemo uvek uvek podržati sve koji žele da očuvaju svoj nacionalni identitet. Zbog toga smo i svesrdno podržali KUD „Eđšeg“ u organizaciji ovako velikog događaja – istakao je Bogdan. – Imali smo retku priliku da gledamo više teatarskih žanrova i mislim da je publika bila zadovoljna.

Posle ceremonije dodele nagrada, nastupilo je senćansko Mađarsko kamerno pozorište sa predstavom „Šta je bio sa ženom“ koju je, po Čehovljevoj drami, režirao Čaba Kiš.

S. V. O.

sijalica-5

Zbog planiranih radova na mreži u utorak, 16. aprila, u Kikindi će, od 9 do 11 sati, bez struje ostati potrošači u ulicama:

– Jugovićevo sokače

– Teremijski drum

– Vinogradska

– Jugovićeva, od kućnog broja 45 do ulice Nikole Tesle

– Nikole Tesle, od Jugovićeve do Vojvode Putnika

– Braće Laković, od Jovana Popovića do Nikole Tesle.

Od 12 do 14 sati, takođe u utorak, struje neće biti u:

– Dušana Vasiljeva, od Cara Dušana do Stevana Sremca

– Braće Bogaroški, od Čanadske do Karađorđeve

– Cara Dušana, od Dušana Vasiljeva do Karađorđeve

– Ivana Milutinovića, od Svetozara Miletića do Cara

Dušana

– Đure Jakšića, od Ivana Milutinovića do Oslobođenja

– Braće Bogaroški, od Karađorđeve do Oslobođenja

– Cara Dušana, od Ivana Milutinovića do Braće Arsenov.

U sredu, 17. aprila, od 9 do 13 sati, bez struje će biti potrošači u ulicama:

– Save Tekelije, od Generala Drapšina do Braće Bogaroški

– Svetozara Miletića, od Save Tekelije do Čanadske

– Đure Jakšića, od Miloša Velikog do Čanadske

– Braće Bogaroški, od Save Tekelije do Čanadske

– Cara Dušana, od Miloša Velikog do Pere Segedinca

– Save Tekelije, od Braće Bogaroški do Stevana Sremca

– Pere Segedinca, od Cara Dušana do Stevana Sremca

– Čanadska, od Braće Bogaroški do Šabačke

– Cara Dušana, od Braće Sredojev do Karađorđeve

– Šabačka

– Ruskoselski put

– Mali bedem

– Svetozara Miletića, od Čanadske do Dušana Vasiljeva

– Đure Jakšića, od Čanadske do Dušana Vasiljeva

– Čanadska, od Svetozara Miletića do Braće Bogaroški

– Svetozara Miletića, zgrade broj 56 i 58.

Od 13 do 14 sati, struje neće biti u ulicama:

– Braće Opsenice

– Mali bedem

– Mali sokak

– Braće Sredojev, od Stevana Sremca ka pruzi.

Cent za prom nauke 5

Naučni klub Centra za stručno usavršavanje Kikinda organizuje u ponedeljak, 15. aprila, radionice u kojima će osnovci istraživati energiju na drukčiji način. Projekat obuhvata niz eksperimenata koji kombinuju inovativne metode, poput korišćenja mikrotalasnih pećnica za izračunavanje brzine svetlosti i kreativnih pristupa, kao što su kodiranje mikrobita za izradu sunčevih brojača energije.

Učesnici će koristiti Arduino kartice i servo motor za kreiranje modela slepog miša i programiranje njegovog ponašanja. Eksperiment obuhvata merenje inteziteta UV zračenja i ispitivanje efikasnosti zaštitnih krema, ulja i sprejeva u zaštiti kože. Na ovaj način dokazivaće se da je energija svuda oko nas.

Početak radionica je u 11 sati u Centru za stručno usavršavanje koji i finansira projekat uz pomoć Centra za promociju nauke iz Beograda. Na Javnom pozivu Centra iz Beograda ovaj projekat izabran je za jedan od tri najbolja u Srbiji.

3a755b55-1caa-4414-a068-9d719ab342ef

Pokrajinski Susreti amaterskih pozorišnih ansambala vojvođanskih Mađara koji su održani 28. put, ove godine u KUD „Eđšeg“, svečano će biti zatvoreni večeras. Najboljima će biti uručene nagrade i specijalna priznanja. U proteklih sedam dana odigrano je 17 predstava, održavane su radionice i izložbe.

Završna svečanost zakazana je za 18 sati.

penzioneri 2

Počela je prijava penzionera za dodelu paketa solidarne pomoći preko Saveza penzionera Srbije i Udruženja penzionera Srbije Nezavisnost, koji su, preko svojih opštinskih udruženja i odbora korisnika penzija, objavili javni poziv za prijavu penzionera za ovaj vid društvenog standarda, za koji sredstva obezbeđuje Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO).

Kako je naveo Fond PIO, prijave se mogu podneti zaključno sa 29. aprilom, a rang-liste će biti objavljene na oglasnim tablama udruženja i odbora korisnika penzija i filijala Fonda 30. aprila.

Osnovni kriterijum za dodelu solidarne pomoći je visina penzije, čiji iznos ne može prelaziti 24.987,67 dinara.

Prilikom podnošenja prijave, potrebno je da korisnici ponesu poslednji penzijski ček, izveštaj iz banke, kao dokaz o visini penzije.

Ukoliko korisnik prima i penziju iz inostranstva, njenu visinu dokumentuje izvodom banke; iznosi penzija u zbiru ne mogu biti veći od pomenutih 24.987,67 dinara.

Udruženja i odbori korisnika penzija formirali su komisije sa zadatkom da objave poziv za dodelu solidarne pomoći, da primaju prijave, utvrđuju i overavaju rang-listu i objavljuju je na oglasnoj tabli udruženja i odbora korisnika.

Komisije se staraju o tome da svi penzioneri, pod istim uslovima, bez obzira na članstvo u penzionerskoj organizaciji, ostvare ovo pravo.

Prilikom utvrđivanja rang-liste za dodelu solidarne pomoći, prednost imaju samohrani korisnici ili korisnici u višečlanom domaćinstvu kojima je penzija jedini izvor prihoda a prioritet imaju i stariji penzioneri.

Korisnici penzija imaju pravo prigovora na rang-listu u roku od osam dana od dana objavljivanja na oglasnoj tabli. Za odlučivanje po prigovorima na rang-listu, Savez penzionera i Udruženje penzionera Nezavisnost formiraju drugostepenu komisiju, koja počinje da radi 10. maja.

Rešavanjem uloženih prigovora, utvrđuju se konačne rang-liste, najkasnije do 17. maja, a 20. maja počinje se sa podelom paketa.

Paketi solidarne pomoći ove godine će biti dodeljeni ranije nego prethodnih godina, a razlog za to su izmene pravilnika o društvenom standardu korisnika penzija, koje je usvojio Upravni odbor Republičkog fonda PIO, na sednici održanoj 29. marta ove godine.

Izmene se odnose na solidarnu pomoć za korisnike penzija u paketima sa osnovnim životnim namirnicama i sredstvima za higijenu, a urađene su kako bi se obezbedilo da korisnici sa najnižim primanjima dobijaju jednake pakete i kako bi se podelio što veći broj paketa za opredeljeni iznos sredstava.

Izmenama pravilnika predviđeno je da se solidarna pomoć dodeljuje korisnicima penzija u vidu jednoobraznih, standardizovanih paketa, putem sprovođenja jedinstvene javne nabavke.

Poslovi sprovođenja jedinstvene nabavke paketa za solidarnu pomoć korisnicima penzija poveravaju se Savezu penzionera Srbije, koji sprovodi nabavku i distribuciju paketa udruženjima i odborima korisnika penzija, koji će dalje distribuirati pakete do samih korisnika.

Tako će se, ističu iz Fonda PIO, doći do bolje cene pojedinačnih paketa i njihove standardizacije, pa će svaki korisnik dobiti paket istog sastava.

Za pakete solidarne pomoći ove godine je izdvojeno čak 111 miliona dinara, a prošle godine za ove namene utrošen je 51 milion dinara.

U skladu sa izmenama pravilnika, a imajući u vidu i značajno veća sredstva koja se ove godine izdvajaju za društveni standard korisnika penzija, očekuje se da će pakete solidarne pomoći tokom ove godine dobiti znatno veći broj korisnika u odnosu na prethodne godine.

(Izvor: RTV)

Tera-murali-(8)

Umetnička kolaborativna grupa „DIM Tim“ koju čine Danijela Mršulja Vasić i Milenko Vasić, vizuelni umetnici iz Beograda, vratila se u Kikindu, u Salon Muzeja „Tera“ u kojem je, pre tri sedmice, postavila svoju izložbu „KOD“. Danas su, u njenom središtu, održali multimedijalno predavanje na temu istorije zidnog slikarstva.

Kroz vreme, murali su menjali svoj oblik, nekada su bili bliži onome što nazivamo savremenim životom – politici, sportu… ali postoje i čitave grupacije koje kroz murale izražavaju svoje stavove. Pre nekoliko dana hiperrealne likove napravili su, u muralima, navijači „Partizana“ na Dorćolu. Odmah zatim zvezdaši su ih prekrečili, priča Milenko Vasić.

Murali ovog umetničkog tima nalaze se širom sveta – od Švajcarske do Vijetnama. Danas će oplemeniti stražarsku kućicu na ulazu u nekadašnju kasarnu.

– Naši murali su, obično, birani za neke prostore, trudimo se da probude pažnju na duži rok i traže od ljudi da razmišljaju, uključe svoje senzore i pronađu sebe. U Novom Sadu imamo dva, jedan je na Svilari i ima stih. Tamo se nalazi zadnji visoki odžak od cigala i smetala im je kuća u blizini. Mi smo na njoj uradili takozvani put svile – meandre velike ravničarske reke smo, u geometrizovanom smislu predstavljene, odveli do dalekih prostranstava. Pošto je Mika Antić živeo u tom kraju, i Almaška crkva je tada slavila 300 godina, tu je sada, slovima veličine jednog metra, stih koji je on preuzeo od starih Kineza i  malo ga preradio. To je, takođe, i prva izreka koju je naša ćerka naučila kada je imala dve godine: „Samo vreme i strpljenje pretvaraju dudovo lišće u svilu“ – priča Milenko Vasić. – Urađeno je anagramski, hteli smo da čovek mora da zastane malo, da potroši vreme na tumačenje i da to bude kapisla za neka druga razmišljanja. U donjem delu smo, sa decom iz obližnje škole, napravili origami-golubove koji su prekrili postojeće grafite, ružne reči o tekućoj politici.

Prvi mural „DIM Tim kolaboracijske grupe“ u Kikindi biće takođe urađen i anagramski i imaće asocijacije na kasarnu i na „Teru“. Obuhvatiće čitavu stražaru i na njoj su danas rad započeli, osim porodice Vasić, i prisutni Kikinđani i zaposleni u „Teri“.

Inače, Danijela Mršulja Vasić bila je u „Teri“ kao studentkinja, pre 16 godina. Tada je nastalo 50 komada stopala, sada izloženih na postavci „KOD“. Stopala su prešla tačno 2.828 kilometara po izložbama u različitim postavkama i vratila se u Kikindu. „Mi to nazivamo ‘kodom’, kaže Vasić i najavljuje još jedan dolazak u Kikindu, kako bi napravili „terakota lopte“, kao oznaku za Muzej.

Tako će izuzetna, svetski priznata i uvažavana umetnost Vasića, ostaviti svoj pečat i u našem gradu, upravo tamo gde joj je i mesto i čemu su se vratili – u Centru za lepu i primenjenu umetnost „Tera“.

S. V. O.

sveća (2)

U Kikindu je danas stigla tužna vest da je preminula ugledna doktorka, kardiolog, Branislava Manevski (64). Doktorka Manevska je, u Opštoj bolnici u Kikindi, ostvarila četiri decenije dug staž. Potiče iz poznate porodice lekara – njen otac Branislav Mikić bio je, takođe, priznati kardiolog, dok je majka Ruža bila pedijatar. Brat doktorke Manevske, Saša Mikić, srpskoj javnosti poznat je jer je radio kao sportski novinar RTS-a. Suprug doktorke Manevske, Lefter, bio je priznat inženjer u kikindskoj Livnici.

Vest o smrti jedne od omiljenih doktorki veoma je rastužila njene sugrađane. Doktorka Manevska bila je posvećena, odgovorna i profesionana, isticala se znanjem i brigom o pacijentima. U penziji je bila od decembra prošle godine, ali nije napustila svoje pacijente, nastavila je da radi po ugovoru. Preminula je u KBC Zvezdara u koji je prebačena pre nekoliko dana, posle lečenja u kikindskoj bolnici. Sahrana je zakazana za ponedeljak, 15. april, u 13 sati, na Novom gradskom groblju.

566532-vucic-04042024-0017-f

Negativna kampanja se nastavlja…

Tajkunska N1 nastavlja po starom dobrom receptu da napada predsednika Aleksandra Vučića jer se bori za Srbiju i srpski narod!

Naime, sada su napadi došli zbog toga jer se predsednik Vučić bori protiv rezolucije o lažnom genocidu u Srebrenici!

Voditeljka N1 je postavila pitanje u emisiji: Izašao je Nacrt rezolucije o genocidu u Srebrenici. Šta je u njemu toliko strašno da bi (Vučić) na ovaj način reagovao?

Sofija Todorović, podržavateljka opozicije, rekla je:

– Ako pričamo u sadržaju Nacrta rezolucije i šta tu ima a što može da naudi interesima Srbije, odgovor je – NIŠTA! Taj genocid je presuđen, to je jedan od najdokumentovanijih zločina u istoriji čovečanstva. Sledeće godine se obeležava 30 godina od genocida u Srebrenici.

(24sedam)

Zunzarina-palata

Predstava „Zunzarina palata“ igraće se u Dečijem pozorištu „Lane“ sutra (nedelja, 14. april). Tekst i režiju potpisala je Tanja Dimić Stojanov, a igraju: Aleksandar Maletin, Milan Vujić, Tanja Dimić Stojanov, Aleksandar Krulj i Peđa Popović.

Početak predstave je u 17 sati.

euprava

Isplata zahteva za osnovne podsticaje u biljnoj proizvodnji kasni jer mnogi korisnici koji su ostvarili to pravo još nisu otvorili svoje eSanduče, izjavila je direktorka Uprave za agrarna plaćanja (UAP) Sanja Danilović.

Ona je kazala da je zahteve za subvencije u biljnoj proizvodnji do 1. aprila, do kada je bio otvoren javni poziv za njihovo podnošenje, podnelo ukupno 317.000 poljoprivrednih proizvođača i da je blizu 300.000 tih zahteva odobreno.

“Tačnije, 292.000 uredno podnetih zahteva je odobreno, ali na žalost veliki broj proizvođača ne prati, odnosno ne otvara redovno svoje eSanduče na portalu eUprave i to je dovelo do zastoja u postupku uređenja podnesaka kao i isplati subvencija”, rekla je Danilovićeva.

Kako je objasnila, da bi ubrzali postupak isplate, korisnici moraju da otvore svoje eSanduče i prihvate rešenje o odobravanju podsticaja ukoliko su sa njima saglasni.

Nakon prihvatanja rešenja, prema njenim rečima, na platformi ePodsticaji poljoprivredni proizvođači imaju mogućnost da odustanu od žalbe na rešenje i tako ubrzaju isplatu podsticaja, jer će im sredstva na namenske račune leći već sledećeg prvog radnog dana.

“Ovih dana se u medijima bespotrebno šire neistine i optužbe da se podsticaji ne isplaćuju redovno, ali to nije tačno i proces stoji u mestu zbog još jednog koraka koji korisnici treba da preduzmu, a to je da otvore svoje eSanduče”, rekla je Danilovićeva.

Ona je navela i podatak da je konkretno u Šapcu isplaćeno oko 60 odsto od ukupno podnetih zahteva za podsticaje u biljnoj proizvodnji.

Direktorka UAP je osim na korisnike podsticaja po hektaru, apelovala i na poljoprivrednike koji su podneli zahtev za ostvarivanje prava na refakciju akcize za gorivo da redovno proveravaju svoje eSanduče, gde mogu da prihvate i preduzmu Rešenje o usvajanju, a potom podnesu odustanak od prigovora putem platforme eAgrar (eRPG).

Danilovićeva je kazala i da za sve dodatne informacije i pomoć korisnici mogu da se obrate na kontakt telefon UAP koji su navedeni na sajtu, odnosno na brojeve 011/30-20-100, 011/30-20-101 i 011/30-20-118 ili 0800/106-107.

Poljoprivrednici se za pomoć mogu obratiti, kako je istakla, i poljoprivrednim stručnim službama, kao i da mogu na sajtu Ministarstva poljoprivrede i UAP da preuzmu pripremljena uputstva.

(Izvor: RTV, foto: Vlada Srbije)