Igor Crnogorac

savrsen-partner

Na repertoaru Narodnog pozorišta ovog meseca biće samo dva naslova. Igranja u redovnim terminima nema do 17. maja zbog završnih proba na predstavi „Savršen partner“. U komediji za malu scenu, po tekstu Mire Gavrana i u režiji Tijane Vasić, igraju: Marina Vodeničar, Mina Stojković i Vladimir Maksimović.

Prva repriza odigraće se nedelju dana kasnije, u petak, 24. maja, a drugo izvođenje zakazano je za poslednji dan ovog meseca. U utorak, 28. maja, takođe na maloj sceni, na repertoaru je predstava o Dušanu Vasiljevu, „Oblaci“.

spomenik-zrtvama-fasizma

Dan pobede nad fašizmom obeležava se u znak sećanja na 9. maj 1945. godine kada je, bezuslovnom kapitulacijom Nemačke okončan Drugi svetski rat u Evropi. Od 1950. godine ovaj datum se slavi i kao Dan Evrope.

Devetog maja 1945. godine, kapitulacijom nacističke Nemačke, okončan je Drugi svetski rat u Evropi. Bezuslovnu kapitulaciju u Berlinu je, nešto iza ponoći, potpisao feldmaršal Vilhelm Kajtel. U ime Sovjetskog Saveza potpisnik je bio maršal Georgij Žukov, a u ime zapadnih saveznika, britanski vazduhoplovni general Artur Teder. Ovim je formalno završen Drugi svetski rat u Evropi, ali su ostaci nemačkih trupa i njihovih saveznika još nekoliko dana pružali otpor. U Jugoslaviji je to potrajalo do 15. maja.

Datum koji predstavlja definitivni završetak Drugog svetskog rata jeste 2. septembar, kada je na američkom bojnom brodu “Misuri” u Tokijskom zalivu Japan potpisao kapitulaciju posle bačenih atomskih bombi na Hirošimu i Nagasaki. U ratu koji je trajao nešto manje od šest godina našla se 61 država i oko 110 miliona vojnika.

Procene pokazuju da je bilo od 50 do 80 miliona poginulih, među kojima od 38 do 55 miliona civila. Državna komisija bivše Jugoslavije svojevremeno je objavila da je u ratu poginulo 1.706.000 ljudi, među njima više od 300 hiljada boraca.

Feldmaršal Vilhelm Kajtel potpisuje odredbe o kapitulaciji nemačke vojske

Dan Evrope

Deveti maj obeležava se i kao Dan Evrope, jer je toga dana 1950. godine ministar spoljnih poslova Francuske Robert Šuman objavio deklaraciju kojom je pozvao na uspostavljanje novog poretka u kojem ne bi bilo mesta za sukobe među evropskim zemljama. Ideja je bila da se uspostave zajednička tela, tačnije odnosi, pre svega u  proizvodnji i distribuciji uglja i čelika, kao temelja industrijske snage.

Naredne godine osnovana je Evropska komisija za ugalj i čelik, koja je prerasla u Evropsku ekonomsku zajednicu. Četiri decenije kasnije, 1991. u holandskom gradiću Mastrihtu, proglašena je Evropska unija. Evropski savet je 1955. godine u Milanu odlučio da se dan objavljivanja Šumanovog plana – 9. maj, obeležava kao Dan Evrope.

Obeležavanje Dana pobede

U Kikindi će Dan pobede biti obeležen šetnjom Besmrtnog puka. Posle polaganja venaca na spomenik na Ruskom groblju u Kikindi u 11 sati, tačno u podne biće položeni venci na Spomenik „Tuga“ poginulim vojnicima i policajcima Kikinde u ratovima od 1991. do 1999. godine. Venci će, zatim, biti položeni na Spomenik žrtvama fašizma i u Gradskoj kući, kod spomen-ploče Dragutinu Ristiću, komandiru jedinice Gvozdenog puka.

 

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Knjige „Glasom pisana istorija” i „Vek slikan mikrofonom” Dragoslava Simića, dugogodišnjeg urednika emisije „Govori da bih te video” Drugog programa Radio-Beograda i autora serije dokumentarnih emisija, biće predstavljene u Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“ u četvrtak, 9. maja.

Njegovi sagovornici bili su anonimni i zaboravljeni ljudi, ali i poznate ličnosti. Simić je njihova sećanja zabeležio mikrofonom, a zatim i u ovim dvema knjigama. Neki od sagovornika bili su: Branko Lustig, filmski producent i dobitnik dva Oskara za filmove „Šindlerova lista“ i „Gladijator“, Tugomil Ujčić, profesor i preživeli svedok streljanja u Kragujevcu 1941, Bubiša Simić, muzičar, kompozitor i dirigent, Ranko Bugarski, lingvista, Dragica Srzentić, prva supruga Jovana Popovića, učesnica NOB-a i žena koja je 1948. uručila Staljinu Titovo istorijsko pismo, Zoran Hristić, kompozitor muzike za Olimpijske igre u Sarajevu i mnogi drugi.

Pored autora, o knjigama će govoriti i Radoman Kanjevac, pisac i nekadašnji urednik Studentskog radio programa Indeks 202. Moderator večeri je Milana Bajkin. Književno veče počinje u 19 sati.

Matija-Francuski-(4)

Matija Francuski, klarinetista, nesuđeni gitarista, Kikinđanin na studijama na Muzičkoj akademiji u Ljubljani, održao je večeras koncert za svoje sugrađane u sali KUD „Eđšeg“.

– Veoma sam počastvovan što imam mogućnost ponovo da sviram u svom rodnom gradu. Ovde sam svirao maturski koncert, zatim kada sam bio na prvoj godini. Nastup je bio planiran i za prošlu godinu, ali nije održan zbog poznatih tragičnih događaja u našoj zemlji – kaže Matija.

Ovaj daroviti muzičar započeo je školovanje u Osnovnoj muzičkoj školi „Slobodan Malbaški“, na odseku gitare i, posle pet godina, rešio da upiše i klarinet, kod nastavnika Marka Ćurčića. Osnovno četvorogodišnje školovanje za ovaj instrument završio je po ubrzanom programu – za godinu dana završavao je dvogodišnji program.

– Taj instrument me je više privukao i više sam se povezao sa njim jer nije kao svi ostali instrumenti, ima jako lep ton, boja zvuka je predivna, od drveta je, što znači da zvuk živi jer je prirodan materijal. Kada sviram, celu dušu ulivam u instrument – priča Matija.

On je student treće, završne godine, u klasi profesora Tadeja Keniga. Posle osnovnih studija, preostaju mu još dve godine mastera, a zatim ima sasvim konkretne planove, ali i želje.

– Možda ću se zaposliti u školi i, nadam se, svirati u orkestrima, mada bi mi najveća želja bila da sa muzikom putujem svetom – iskren je Matija.

Pre koncerta u Kikindi održao je koncert u svojoj srednjoj školi „Isidor Bajić“ u Novom Sadu i, kaže, veoma je zadovoljan nastupom. Za večerašnji koncert imao klavirsku pratnju korepetitora Oskara Ritera, profesora novosadske Akademije umetnosti. Pred brojnom publikom izveo je dela Šumana, Fransea, Beria, Vauda i Kovača, pisana za klavir i klarinet i za solo klarinet.

– Osim Šumana, to su sve kompozitori 20. veka, znači i modernijeg zvuka. Matija izvodi i jedno delo eksperimentalne muzike autora Lučana Beria, kompozitora koji se bavio istraživanjem mogućnosti instrumenta. To su nagli skokovi iz visine u dubinu, iz glasnog u tiho, kompozicije su tehnički veoma zahtevne jer je neophodna posebna tehnika jezika i usta, snaga duvanja i izdržljivost. Njegov profesor je rekao da je, od kada postoji slovenačka akademija, on tek drugi student koji svira delo tog kompozitora. Veoma sam ponosna – rekla je Matijina majka, Eva Francuski Aranjoš, profesor klavira.

Na početku koncerta o Matiji je pričala Margita Detari, direktorica Muzičke škole u Kikindi u kojoj je on pronašao i započeo svoj muzički put. Sudeći po dosadašnjim postignućima, Matiju očekuje ozbiljna umetnička karijera, ali verujemo da će deo nje uvek biti i koncertiranje za njegove Kikinđane koji su mu, i ovoga puta, pružili punu podršku.

S. V. O.

Slava-hora-(7)

Rezanjem kolača, u velikoj sali Kulturnog centra danas je obeležena slava hora „Attendite!“, Sveti apostol i jevanđelista Marko. Obredu su, pored članova Hora, članova Dečijeg hora „Kikindijanci“, koji su u njemu i učestvovali, prisustvovali gradonačelnik Nikola Lukač i njegova zamenica, Dijana Jakšić-Kiurski, kuma slave.

– Velika radost je biti deo obeležavanja krsne slave Hora koji je uspeo da izgradi imidž i prepoznatljivost kada je u pitanju kvalitet horske muzike i da podigne i osvesti značaj horske muzike u našem društvu, da doprinese njenoj afirmaciji. Zahvaljujući dirigentkinji prof. dr Biljani Jeremić i direktoru Marku Markovljevu, uspeli su da organizuju Međunarodni festival horova i u tome vidim njihovu plemenitu misiju, pogotovo jer hor broji sve više mladih koji pokazuju ljubav prema horskoj muzici. Želim im da im misija bude uspešna i da traju, da unapređuju svoj kvalitet jer mislim da imaju potencijala i već su prepoznatljivi u zemlji i u regionu. Sam naziv Hora prenosi poruku koliko nam je u društvu važna kultura i da, međusobno i sa svetom, treba da komuniciramo na najlepši način – kulturom kao važnim segmentom za opstanak nacije i zajednice – rekla je Dijana Jakšić Kiurski.

Hor „Attendite!“ postoji šest godina, svoju slavu obeležava od prošle godine, a ovog Markovdana, prvi put proslavi su prisustvovali i članovi Dečijeg hora „Kikindijanci“.

– Moja misija jeste da što više dece naučim da pevaju i ponosna sam jer imamo dosta mladih, a biće ih još više jer svi možemo i treba da pevamo – istakla je dirigentkinja prof. dr Biljana Jeremić i najavila nastupe Hora na međunarodnom takmičenju u Tuzli, kao i, već tradicionalno gostovanje u Crkvi Svete Sofije u Ohridu.

Hor je pokretač mnogih aktivnosti u Kulturnom centru, ukazao je v. d. direktor, Marko Markovljev.

S početkom rada hora postali smo ustanova koja okuplja najveći broj korisnika. Godišnje imamo više od 40 hiljada poseta različitim programima, koncertima, manifestacijama, svemu što organizujemo, a najlepše i najreprezentativnije je ono što rade Hor „Attendite!“ i Dečiji hor „Kikindijanci“ i to je najlepša slika naše ustanove – zaključio je Markovljev.

S. V. O.

CK

Defileom učenika osnovnih škola, danas su započeta obeležavanja Dana i Nedelje Crvenog krsta u Kikindi, koje, ove godine Crveni krst Srbije sprovodi pod sloganom ”Sačuvajmo humanost”. Kampanja ima za cilj da poveže ljude u jednostavnim delima humanosti i da pozove i podseti sugrađane da mogu svojim gestom i dobrom voljom da učine svet humanijim i boljim mestom za život, navode u ovoj organizaciji.

Prvog dana Kampanje, u prostorijama Crvenog krsta održan je 15. Festival mladosti, humanosti i lepote. Otvorila ga je Marijana Mirkov, predsednica kikindske organizacije.

– Zahvaljujem svim saradnicima i đacima koji su ovde sa nama. Važno je da sačuvamo humanost jer, koliko dajemo, toliko smo veliki za sebe i za druge – rekla je Marijana Mirkov.

Ovaj dan posvećen je svim volonterima i profesionalcima, saradnicima Crvenog krsta, istakla je sekretarka Organizacije, Danijela Bjeljac.

– Svako vreme donosi nedaće i izuzetno je važno da, i na ovaj način, pokažemo humanost i solidarnost prema ljudima koji su u različitim vrstama potreba, sa kojima smo svakodnevno u kontaktu i nastojimo da im pomognemo. Zadatak naše organizacije je da motiviše i vaspitava buduće naraštaje da brinu o svojim bližnjima, o svojim komšijama, da razvijamo empatiju među ljudima kako bismo sutra bili bolje društvo – rekla je Danijela Bjeljac i dodala da je ideja bila da se okupe svi saradnici Crvenog krsta: spasilačka služba Sportskog centra „Jezero“, vatrogasna jedinica NIS-a, predstavnici Doma zdravlja i Saobraćajne policije.

Ekipe učenika šestog razreda svih gradskih, i osnovnih škola iz Mokrina, Nakova i Banatskog Velikog Sela nadmetale su se u poznavanju aktivnosti Crvenog krsta u različitim oblastima. Najbolji su bili đaci OŠ „Vuk Karadžić“, drugoplasirani su učenici OŠ „Jovan Popović“, dok je treće mesto zauzela ekipa mokrinske škole.

Trenutno, kikindska organizacija ima 30 mlađih volontera, učenika viših razreda osnovnih škola, i dvadesetak srednjoškolaca.

Programi Nedelje Crvenog krsta nastavljaju se sutra (četvrtak), posetom starijim volonterima i najugroženijim korisnicima programa „Briga o starima“; u petak će ova organizacija biti koorganizator Međunarodnog dana fizičke aktivnosti na Starom jezeru, a u subotu će, u svom prostoru, održati tradicionalno Gradsko takmičenje u pružanju prve pomoći. Od 13. do 15 maja ugostiće prvake, a Kampanja će se završiti 15. maja, darivanjem beba rođenih u Nedelji Crvenog krsta.

Koncert-muzicka-(5)

Povodom Dana Osnovne muzičke škole “Slobodan Malbaški” u petak, 10. maja, u sali Muzeja, biće održan koncert na kojem će se predstaviti učenici svih instrumentalnih odseka, ali i predmeta solfeđo. Koncert počinje u 17 sati.

muzej-tera

„Međunarodni masterklas Tera 2024“ biće održan u petak, 10. maja, u Muzeju „Tera“ sa početkom u 18 sati. Predavanja otvorena za javnost vodiće profesori sa fakulteta likovnih umetnosti i fakulteta arhitekture iz Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Albanije i Rumunije, mentori na Studentskom kampu koji je u toku. Posle prezentacija vodiće se kratka diskusija  sa posetiocima. Sva predavanja su na engleskom jeziku, a masterklas će pratiti izložba studenata arhitekture i urbanizma iz Temišvara.

U subotu, 11. maja, u Salonu Muzeja „Tera“, u 16 sati, biće otvorena multimedijalna izložba Konstantinosa Petrovića.

Sveti Marko

Pravoslavni vernici danas obeležavaju sećanje na Svetog Marka, jednog od 70 svetih apostola Hristovih. Marko je bio Jevrejin i pratio je Svetog Petra koji ga je i postavio za episkopa. Na molbu vernih rimskih hrišćana napisao je Jevanđelje, koje je lično Sveti Petar pregledao i potvrdio kao istinito.

Propovedao je Hristovu veru u Akvileju i Egiptu, sagradio mnoge crkve i postavljao sveštenike. Činio je mnoga čudesa zbog kojih su mnogi tada poverovali u Isusa Hrista i krstili se. U Aleksandriji je bačen u tamnicu jer je mnoge preveo u hrišćanstvo. U trenutku njegovog pogubljenja, nebo se otvorilo i dogodio se jak zemljotres.

Njegove mošti su, u devetom veku, prenete u Veneciju i najpre su pokopane u Duždevoj kapeli, a zatim, dva veka kasnije, prenete su u Crkvu svetog Marka.

Ovaj dan nije crveno slovo ali se izbegavaju poljski radovi. Ne valja na ovaj dan ni spavati, da se ne bi spavalo preko cele godine. Sveti Marko je česta krsna slava i slava pojedinih gradova i mesta.

Matija-Francuski

Kikinđanin Matija Francuski, klarinetista, student Muzičke akademije u Ljubljani u klasi profesora Tadeja Keniga, prirediće koncert u sali KUD „Eđšeg“ u sredu, 8. maja. Korepetitor će biti profesor Oskar Riter sa novosadske Akademije umetnosti, a na repertoaru će se naći dela Šumana, Fransea, Beria, Vauda i Kovača. Ovo je Matijin treći nastup u svom gradu, posle maturskog i koncerta koji je priredio kada je bio na prvoj godini Akademije. Koncert će početi u 19 sati i ulazak je besplatan.