Igor Crnogorac

Na-maturu-bez-automobila-(8)

Agencija za bezbednost saobraćaja Srbije i Savet za bezbednost saobraćaja Grada danas su, za maturante kikindskih srednjih škola, održali tribinu u kampanji „Na maturu bez automobila“. U svečanoj sali Gradske kuće đaci su upoznati sa opasnostima neodgovornog ponašanja u saobraćaju.

– U trećem razredu srednje škole u Zrenjaninu doživeo sam saobraćajnu nezgodu na motociklu, udario sam glavom o ivičnjak, povredio sam glavu i kičmu. Stekao sam trajni invaliditet, od tada sam u kolicima. Godinu dana sam se lečio u bolnici i izašao sam za maturu. Umesto da biram odelo i cipele kao moji vršnjaci, birao sam invalidska kolica kako bih uopšte mogao da odem na matursko veče. Moja poruka mladima je da se bezbedno ponašaju u saobraćaju, kako bi dosanjali svoje snove. Ja sam se bavio sportom, bio sam fudbaler, hteo sam da gradim karijeru. Mislio sam tada da sam najpametniji, da ništa ne može da mi se desi, da sam dovoljno jak, da bilo kakav pad sa motora ne može da prouzrokuje posledice. Kad su me drugi upozoravali, samo sam odmahivao rukom, nisam shvatao da mi žele dobro. Toga dana nisam nosio kacigu jer nisam shvatao da ona ne služi tome da ne platim kaznu, nego da može da mi sačuva život. Stradao sam pri brzini od samo 30 kilometara na sat, bio sam krenuo na bazen u blizini, nisam se zaštitio. Ovde smo da pokažemo mladima faktore koji utiču na bezbednost u saobraćaju i šta sa sobom nose posledice saobraćajnih nezgoda. Mislim da mladi uopšte nemaju percepciju da su tu uključeni i porodica i prijatelji, da mi ne postojimo samo kao jedinka i da posledice ne snosimo samo mi – ispričao je maturantima Milan Srdić iz Agencije za bezbednost saobraćaja.

Kampanja „Na maturu bez automobila“ započeta je 2014. godine kada je smrtno stradala grupa maturanata kragujevačke gimnazije. Agencija za bezbednost saobraćaja podržala je učenike i profesore te škole i pokrenula održavanje tribina koje se odvijaju u svim lokalnim samoupravama koje se odazovu pozivu iz Agencije da se, uoči održavanja maturskih večeri, mladima predoči značaj odgovornog ponašanja u saobraćaju, kaže Nikola Novaković iz Agencije.

– Kampanja je izazvala pozitivan efekat kod maturanata. Godišnje u saobraćaju izgubimo oko sto mladih života, a povredi se oko 5.100 – kaže Novaković. – Zato smo ovde, da skrenemo maturantima pažnju da te večeri kada je proslava mature, ali i svakog drugog dana, stave sigurnosni pojas, da ne koriste mobilni telefon u toku vožnje, da obrate pažnju na ograničenje brzine i da ne voze pod dejstvom alkohola. Efekti tribina sa edukacijama su vidljivi. Statistika pokazuje da je u saobraćaju prošle godine poginulo 89 mladih, a 2022. njih 127. Međutim,  nećemo se zaustaviti pre nego što dođemo do toga da nam mladi uopšte ne stradaju u saobraćaju.

Savet za bezbednost saobraćaja Grada aktivan je u nabavci opreme za bezbedno učešće đaka u saobraćaju, sarađuje sa Saobraćajnom policijom i školama i pomaže u edukaciji mladih o tome koliko je važno odgovorno ponašanje u saobraćaju.

– I ovoga puta, još jednom, apelujemo na mlade vozače, naročito u periodu proslava matura, da budu pažljivi i obazrivi i da na maturske večeri idu bez automobila. Grad će insistirati kod taksi udruženja da u toku maturskih večeri bude više vozila u saobraćaju, kako bi maturanti imali bezbednu alternativu – rekao je Nebojša Jovanov iz Saveta za bezbednost.

Na tribini su maturantima pokazani i testovi za merenje količine alkohola u krvi, i imali su priliku da probaju „pijane naočari“, sa kojima se stiče doživljaj vožnje pod dejstvom alkohola i narkotika. Predočene su im sve opasnosti koje ih vrebaju u saobraćaju i posledice koje sa sobom nosi neozbiljno i neodgovorno učešće u saobraćaju.

Kampanjom će, ove godine, biti obuhvaćeno oko deset hiljada đaka u 60 lokalnih samouprava. Grad Kikinda je jedna od njih i redovno sarađuje sa Agencijom radi što veće bezbednosti svojih mladih sugrađana.

S. V. O.

preduzetnici-(2)

Na zahtev svojih članova, Opšte udruženje preduzetnika Kikinda (OUPK) organizovalo je danas predstavljanje novog Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu. U Regionalnoj privrednoj komori sa novim odredbama i obavezama preduzetnike su upoznali predstavnici firme „First Leader“ iz Zrenjanina.

Privatnici su, pre svega, nezadovoljni zbog odredbe po kojoj su sada svi, bez obzira na broj zaposlenih i delatnost, osim samozaposlenih bez drugih radnika, u obavezi da imaju odgovornu osobu sa licencom zaduženu za bezbednost ili da sami polože stručni ispit u Upravi za bezbednost nadležnog ministarstva.

– Potrebno im je tumačenje Zakona, ali ih najviše muči cena usluga licenciranih odgovornih lica za zaštitu i bezbednost na radu i agencija, koji traže pet hiljada mesečno, što je na godišnjem nivou oko 500 evra. To je veliki izdatak za jednog privatnika, recimo vlasnika prodavnice polovne robe koji ima samo jednog zaposlenog. Agencija koju smo pozvali ove usluge nudi mnogo povoljnije – kaže Siniša Pašić, predsednik OUPK.

Novi zakon, donesen posle 18 godina u potpunosti je usaglašen sa evropskim standardima, na snagu je stupio 7. maja prošle godine, a poslodavci su dužni da ispoštuju sve odredbe u roku od dve godine, što podrazumeva i izradu normativnih akata.

Sve se svodi na primenu preventivnih mera kako bi se predupredi rizici od nastanka profesionalnih oboljenja, invaliditeta ili čak smrti.

– U poslednjih deset godina podigla se svest poslodavaca o značaju zaštite i bezbednosti i zdravlja zaposlenih – ocenjuje Vera Lazarov, rukovodilac za bezbednost u zrenjaninskoj firmi. – S druge strane, broj inspektora jeste smanjen ali se postiže sprovođenje nadzora i edukacija poslodavaca. Novina je i uspostavljanje jedinstvenog registra povreda na radu, da bi se pratilo u kojoj delatnosti se dešava najviše više povreda i u vezi s tim usklađivali pravilnici.

Generalno, po novom zakonu, poslodavci će morati da omoguće mnogo veći nivo bezbednosti na radu. Prvi put je prepoznat pojam rada od kuće i rada na daljinu i za sprovođenja mera zaštite i u ovim slučajevima odgovoran je poslodavac. Propisane su i preventivne mere za visokorizične poslove, obavezna obuka kod zasnivanja radnog odnosa, uvođenja novih tehnologija, sredstava za rad, opreme i procesa, zatim sistematski lekarski pregledi zaposlenih, veća nadležnost inspekcija i više kazne za nepoštovanje zakonskih odredbi.

Opšte udruženje preduzetnika Kikinda, po rečima predsednika Pašića, prati najnovije zakonske regulative i pomaže svojim članovima, i u ovom domenu, da se što bolje i brže prilagode. Na teritoriji grada Udruženje ima oko 80 članova, dok je, na istom području, registrovano oko 1.300 oko preduzetnika, najviše samostalnih zanatskih i ugostiteljskih radnji i firmi sa pet do deset zaposlenih.

S. V. O.

savrsen-partner

Prva repriza predstave Narodnog pozorišta „Savršen partner“ koju je, po tekstu Mira Gavrana, režirala Tijana Vasić biće odigrana sutra (petak, 24. maj), od 20 sati. U predstavi na maloj sceni igraju Marina Vodeničar, Mina Stojković i Vladimir Maksimović.

U utorak, 28. maja, na repertoaru će biti “Oblaci”, predstava o Dušanu Vasiljevu.

Dejan-Petrovic-(6)

Druge večeri i centralnog dana proslave Slave Grada na bini ispred Gradske kuće nastupili su, Kikinđanima već dobro poznati Dejan Petrović i njegov „Big bend“. Uprkos kiši koja je pomerila koncert za pola sata, veliki broj sugrađana na trgu uživao je u sjajnom nastupu maestralnog orkestra pod vođstvom višestruko nagrađivanog, izuzetno talentovanog trubača. Petrović nije krio zadovoljstvo zbog ponovnog susreta sa ovdašnjom publikom.

– Ovo nam je treći nastup u vašem gradu. Publika je fantastična, dobijamo povratnu energiju i jako uživamo da sviramo ovde. Sviramo sve ono što ljudi i očekuju od nas, taj spoj nespojivog sa trubama, u obradama domaćih i stranih hitova, kao i našu autorsku muziku – rekao je Petrović.

Za apsolutno uživanje bile su, na zvuku trube i srpskog, balkanskog etnosa zasnovane obrade domaćih i stranih hitova. Čuli su se mnogi hitovi narodne muzike, ali i tradicionalne i pesme grupa „ABBA“ i „Eurythmics“, „Idola“, „Riblje čorbe“, Zdravka Čolića, tema iz „Otpisanih“, u autentičnim, izuzetnim, brzim i ritmičnim izvedbama.

Petrović, koji je četvrta generacija iz porodice trubača iz okoline Užica, višestruko je nagrađivan na Saboru trubača u Guči. Pošto je, sa svojim orkestrom osvojio sve nagrade, 2010. godine odlučuje da prekine sa takmičenjem na Saboru i ustupi mesto novim, mladim sastavima.

Već etabliran na samom vrhu srpske trubačke scene, prvobitnoj postavi duvačkih instrumenata priključio je gitaru, klavijature, bubanj, perkusije, vokal. „Big bend“ je učestvovao, sa velikim uspehom, na svim većim festivalima, sportskim i kulturnim događajima širom sveta, predstavljajući srpski melos, i potpuno novi zvuk koji osvaja srca publike na svim meridijanima.

Kikinđanima je, povodom Slave Grada, Petrović poželeo da imaju najvažnije.

– Želim vam ljubavi, zdravlja, sreće, blagostanja i da imamo više poštovanja jedni prema drugima, da gledamo jedni druge u oči. Da se vratimo svom narodu i naciji i da ostanemo ljudi – rekao je.

Kiša je počinjala i prestajala, grmelo je i, od polovine koncerta nad gradom se nadvila oluja koju je zaustavila sjajna energija muzičara i publike koja je, sa ovog događaja, sasvim sigurno, ponela puno srce muzike.

S. V. O.

ezgif-7-55b152a1b8

Ovo je još jedan dokaz da se međusobni rat u opoziciji rasplamsava i dobija sve veće razmere.

Po tužbi Vladimira Tupanjca iz CRTA oborena je lista pokreta Sava Manojlovića “Kreni-promeni” na Vračaru.

Prema svim informacijama, Tupanjac je, mirne duše, mogao da obara i neke druge opozicione liste.

Skoro sve liste opozicije imaju manjkavosti, tako da je mogao da obori bilo koju, ali je on ciljano išao da obori listu Save Manojlovića.

A to je učinio kako bi olakšao baš tim drugim opozicionim listama posao.

Sveti-Nikola

Pravoslavni vernici obeležavaju danas praznik posvećen prenosu moštiju Svetog Nikole iz Mire u Bari, gde i danas počivaju. Iako kalendarski ne pripada letu, ovaj dan se u narodu naziva i “letnji” Sveti Nikola.

Hrišćani veruju da je Sveti Nikola čudotvorac i da se mnoga čuda dešava od njegovih moštiju iz kojih izbija sveto miro, kojim se leče bolesnici. Ovaj svetitelj je spasavao nasukane i izgubljene brodove, pa se smatra zaštitnikom moreplovaca.

Veruje se da, svojim moćima, Sveti Nikola pomaže svakom ko mu se obrati za pomoć u bolesti, nemoći i u duševnoj patnji. Uz pomoć njegove molitve slepima se vraća vid, hromi prohodaju, a gluvima se vraća čulo sluha. Prema predanju iz naših krajeva, upravo je Sveti Nikola povratio vid slepom srpskom kralju Stefanu Dečanskom.

Tokom vekova postao je jedan od najomiljenijih svetaca i za njega se vezuju mnogi običaji. Danas ne valja prati veš, čistiti kuću i raditi bilo kakve kućne poslove.

U nekim krajevima održao se i običaj darivanja dece na ovaj praznik jer je Sveti Nikola i njihov zaštitnik. Zimski Sveti Nikola koji se obeležava 19. decembra, jedna je od najčešćih slava kod Srba.

Današnji praznik je i slava grada Kikinde. Praznovanje traje tri dana i započelo je sinoć, poklon predstavom građanima, „Knjiga o Milutinu“. Danas će, posle liturgije u Hramu Svetog Oca Nikole, od 10.30, gradom proći svečana litija. U 13 sati, u svečanoj sali Gradske kuće biće upriličeno obredno rezanje slavskog kolača, a zatim i proglašenje najboljeg slavskog kolača po konkursu Turističke organizacije.

Od 14 do 20 sati na Trgu će, na Majskom bazaru, svoje proizvode ponuditi lokalni proizvođači, a od 20 sati, na bini ispred Gradske kuće, nastupiće Dejan Petrović i njegov „Big bend orkestar“. Programi se završavaju sutra, u četvrtak, koncertom braće Teofilović, od 19 sati, u Narodnom pozorištu.

S. V. O.

Knjiga-o-Milutinu-(2)

Povodom Slave grada, Letnjeg Svetog Nikole, lokalna samouprava poklonila je sugrađanima antiratnu dramu „Knjiga o Milutinu“ u izvođenju Nenada Jezdića koja je odigrana večeras, u Narodnom pozorištu. Besplatne karte preuzimale su se u Pozorištu i, kako saznajemo, podeljene su za manje od pola sata.

U pitanju je monodrama po tekstu Danka Popovića, književnika iz Aranđelovca, inače zaposlenika Vojnog arhiva u Ministarstvu odbrane. Ovo je njegovo najpoznatije delo koje je doživelo nacionalnu slavu. U njemu, iz prvog lica, Milutin Ostojić, neobrazovan ali mudar seljak iz Koštunića i bivši vojnik u Prvom ratu, kao zatvorenik posle Drugog svetskog rata, optužen da je kulak, govori o tragičnoj sudbini svoje porodice.

Nenad Jezdić je monodramu dugu gotovo dva sata odigrao pred prepunom salom Narodnog pozorišta.

– Uzbudljivo mi je da je igram. Milutin je plemenit junak, on je iz one garniture ljudi koji nose davno zaboravljene vrline. Meni je to dragoceno i imam osećanje i nekog priziva i poslušanja da, bez obzira na dinamiku i na teret igranja monodrame, svaki put izdržim i da, uprkos ovoj zagušljivosti, pljusku napolju i vrelini u sali, odigram da ljudi to osete i verujem i nadam se da jesu – rekao je Jezdić. – I mene menja na neki način i čini me boljim, rasterećuje me i oslobađa i mojih predrasuda i krivog učenja i kolektivne lažne istorije kojoj smo bili izloženi i koju su pisali ili gubitnici ili pobednici. Ovo je stvarna istorija i sudbina čoveka u vihoru sukoba i ratova na ovim prostorima i to je suština svakog sukobljavanja i ratnog stradanja – ono što pojedinac iskusi. Zato je ova predstava toliko uzbudljiva, jer uklanja sa očiju neku maglu i neko pogrešno svetlo i stvara jedan dobar, plemenit, pravi ljudski humani rakurs i pogled na svet i na ta stradanja kojima smo mi ovde, na ovom prostoru, nažalost, skloni.

Zanimljivo je da je pisac, posle prvog izdanja knjige koja ih je, inače, imala 40, izrazio želju da se roman prilagodi za pozorište. Zvezdara teatru eksplicitno je predložio da Milutina igra Danilo Bata Stojković. Tada se predstava nije radila, da bi, više od tri decenije kasnije, 2021. godine, izašla premijera u adaptaciji Egona Savina, sa Jezdićem kao Milutinom koji je uvek igra na kartu više i do sada je doživela više od 200 izvođenja. U žižu interesovanja dospela je ovih dana jer ekipi predstave nije dozvoljen ulazak na Kosovo, na zakazano gostovanje u Severnoj Mitrovici.

Izvođenju u Kikindi prisustvovao je i gradonačelnik Nikola Lukač sa saradnicima. Publika je nagradila Jezdića ovacijama, a od gledalaca su se čule samo reči hvale za trud koji je glumac uložio u izvođenje ove monodrame.

S. V. O.

narodni-muzej-1

Kikindski muzej dobitnik je prestižne nagrade Muzej godine koji dodeljuje Nacionalni komitet ICOM Srbije. U konkurenciji osam muzeja iz Novog Sada, Beograda, Kruševca i Čačka, muzej iz našeg grada Komisija za dodelu nagrade Nacionalnog komiteta proglasila je za najbolji.

„Raznovrsna, ali i savremeno koncipirana delatnost Narodnog muzeja Kikinda ogleda se u mnoštvu ostvarenih saradnji na lokalnom, regionalnom i međunarodnom planu, koje su uspele da veoma emancipovano tretiraju čak i izrazito lokalne teme. Putem ovih saradnji, muzej je inovirao i dodatno profesionalizovao svoje prakse, a posebno se izdvajaju ostvarene saradnje sa Univerzitetima u Viskonsinu i Mičigenu, u okviru međunarodnog projekta arheološkog istraživanja. Muzej je u 2023 godini ojačao izlagačku delatnost, otvaranjem novog izložbenog prostora – Galerija Nova, ostvarivši dragocene saradnje sa SANU i Muzejom nauke i tehnike iz Beograda, te Muzejom Republike Srpske. Od posebnog značaja su realizovani edukativni i radioničarski programi za različite ciljne grupe, kao i zajednički projekti sa lokalnim zajednicama: Gerontološki centar, Centar za stručno usavršavanje, Muzička škola i mnogobrojne ustanove i organizacije civilnog društva“, navodi se u obrazloženju komisije za dodelu nagrada.

Svečanost dodele nagrada upriličena je danas u sedištu NK ICOM Srbije u Beogradu.

ritejl-obilazak-(10)

Iako je krajnji rok za završetak radova na prvom ritejl parku/tržnom centru u Kikindi novembar, prema dinamici radova čini se da bi ovaj velelepni i koristan objekat mogao da bude završen i ranije, rečeno je danas prilikom obilaska gradilišta predstavnika lokalne samouprave i investitora.

– Ovaj deo grada bio je zapušten u prethodnih nekoliko decenija i sada vidimo da ovaj predivni park već dobija izgled. Vidi se da će to biti jedan lep deo grada koji su sugrađani priželjkivali – rekao je gradonačelnik Nikola Lukač. – Pre nekoliko godina smo razgovarali o tome šta je to potrebno u Kikindi i mnogi su rekli da nam treba ovakav jedan prostor. Ono što smo obećali i realizujemo.

Biće i rekonstruisana ulica Mihajla Pupina, sada je u toku revitalizacija ulice Jovana Jovanovića Zmaja, a dodatna parking mesta biće izgrađena oko tržnog centra. Ovo uređenje pratiće izgradnju ritejl parka. Već smo mnogo toga uradili na infrastrukturi i nastavićemo sa velikim projektima uređenja svakog dela grada i svakog sela.

Za šest nedelja, koliko je proteklo od poslednje posete, vidi se ozbiljan pomak, podignuta je i pokrivena konstrukcija čitave zgrade. Direktorica firme investitora, „RC Europe“, Bojana Koljenšić je, posle obilaska gradilišta takođe bila optimistična u pogledu završetka radova pre roka.

– Sve teče po planu, veoma smo zadovoljni tokom izgradnje. Mi smo zacrtali novembar kao konačni rok kada će park otvoriti vrata svojim posetiocima a nadamo se i verujemo da će to možda biti i ranije – rekla je Koljenšićeva.

Dvadesetdevetogodišnji Stefan Stefanović živi u Mikronaselju i kaže da se raduje otvaranju ovog objekta.

– Živim odmah iza, u ulici Josifa Pančića. Ovo će doprineti da oživi naš deo grada, da se urede i ulice u okolini i da Kikinda konačno dobije nešto što drugi, veći gradovi, imaju – rekao je Stefan.

Njegov komšija, Goran Zorić, u Mikronaselju živi od 1986. godine.

– Puno nam znači, drago mi je što će biti lepih prodavnica sportske opreme, kozmetike i tehnike, biće to lepo za sve građane Kikinde i šire – smatra Zorić.

Tržni centar će imati pet hiljada kvadrata, 14 jedinica i stotinu parking-mesta. Vrednost investicije je veća od sedam miliona evra. Prodavnice će  otvoriti: „New Yorker“, „Sinsay“, „Tehnomedia“, „Sport Vision“, „Đak sport“, „Pet Zone“, „Pepco“, „Lilly“, „Maxi“, „Frida“, „Benu“ apoteka.

– Zakupci će objavljivati oglase na „Infostudu“, a zainteresovani za zaposlenje mogu da se jave i nama – napomenula je direktorica.

Kako je navela, očekuje se da će u Ritejl parku biti zaposleno stotinak ljudi.

S. V. O.

 

 

ministarstvo-za-rad

Iz Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja saopštavaju da je za danas (utorak, 21. april) predviđena isplata korisnicima naknade zarade za vreme porodiljskog odsustva, nege deteta i posebne nege deteta i ostale naknade po osnovu rođenja i nege deteta i posebne nege deteta, za april.

Isplata po osnovu prava iz boračko-invalidske zaštite, novčane socijalne pomoći, posebne novčane naknade i dodataka za pomoć i negu drugog lica, naknade za izdržavanje korisnika na porodičnom smeštaju i dečijeg i roditeljskog dodatka, takođe za april, počela je juče.