Year: 2026

dzudo-kamp-1

Trenažni kamp, 20. po redu, u organizaciji Džudo kluba Partizan u dvorani „Jezero”, posetio je gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan.
– Ovo je pohvalno i za grad i za klub i zato čestitke klubu što su omogućili da Kikinda i ove godine ima ovakav događaj. Ovaj kamp je velika stvar za naš džudo i hvala na pozivu što smo imali priliku da obiđemo kamp i da vidimo kako se trenira i da razgovaramo sa ljudima iz drugih gradova da vidimo kako oni vide Kikindu i jako nam je drago da možemo da čujemo da je svake godine sve bolje i bolje i to ne samo u kampu, već da nam i grad izgleda drugačije. I to je bitno da čujemo od ljudi koji dolaze sa strane, a pre svega iz inostranstva, da možemo da čujemo da oni kažu lepe stvari za naš grad – rekao je Bogdan.
Predsednica Sportskog saveza Kikinde Jelena Čudanov nadovezala se:
– Želela bih da čestitam Džudo klubu što je u ovih nekoliko dana okupio preko 500 džudista, prvo na Memorijalu i sada u kampu. Mi smo grad sporta i grad koji se trudi da bude dobar domaćin i da podržimo sve ovo i meni su rekli mnogi ovde u kampu da im je ovaj kamp služio ranijih godina da se mnogo bolje pripreme za buduća takmičenja.
Rukovodilac kampa i direktor DžK Partizan Svetislav Vukmirica dodao je:
– Osam država iz više od tridesetak klubova učestvuje na ovim našim danima džudoa, od nedelje do četvrtka. Naš kamp traje od 2005. godine, da nije bilo korone bio bi 22. Turnir traje od 1984. godine i po tome je naš klub prepoznatljiv, a cilj nam je da na ovakav način rada dođemo do vrhunskih rezultata.

gimnazija-mjuzikl-2

Humanitarni mjuzikl „Nekad i sad – gimnazijalci za jednu mamu“, održan sinoć u Narodnom pozorištu, okupio je brojne sugrađane koji su zajedno sa mladim izvođačima stvorili veče za pamćenje – i učinili veliko delo.

Zahvaljujući dobrovoljnim prilozima publike, prikupljeno je čak 71.000 dinara za Jasnu Stokić iz Novog Miloševa, kojoj je novac neophodan za transplantaciju bubrega.

Prema rečima profesorke Snežane Zamurović, sve je proteklo u najboljem redu, a predstava je bila posebno prilagođena ovoj prilici. U odnosu na prethodno izvođenje, mjuzikl je obogaćen sa sedam novih numera, a na sceni su ovoga puta bili svi izvođači.

Puna sala, pesma u glas i osmesi koji su ispunili pozorište – publika nije bila samo posmatrač, već deo programa. Pevalo se zajedno, tapšalo, podržavalo, a energija koja se osećala u sali bila je, kako kažu organizatori, vedra, topla i iskreno ljudska.

Organizatori najavljuju i nove uspehe gimnazijalaca, među kojima je i plasman učenika Stefana Varge na Srpsku informatičku olimpijadu iz programiranja, koja će biti održana u maju.

T. D.

 

benediktgeyer-closed-3711011-1280

Kako prenosi “Srpski ugao”, u gotovo praznoj prodavnici u glavnoj ulici jednog berlinskog kvarta, poslednji kupci žure da ugrabe robu sa rasprodaje pod natpisom „sve mora da ide“.

Police su skoro ispražnjene, svetla trepere, a vlasnik sa setnim osmehom poslednji put spušta roletnu. Tako danas izgleda masovno gašenje fizičkih prodavnica u Nemačkoj.

Kako prenosi BILD, pozivajući se na najnoviju prognozu Udruženja trgovaca „Handelsverband Deutschlanda“ (HDE), od 2015. godine zatvoreno je oko 70.000 radnji, a do kraja 2026. godine njihov broj pašće na rekordno niskih 296.600 – prvi put ispod 300.000 od ujedinjenja Nemačke.

Prema podacima koje prenosi BILD, nemački maloprodajni sektor u 2026. godini očekuje zatvaranje još 4.900 prodavnica, čak i kada se uračunaju nova otvaranja. Reč je o nastavku dramatičnog pada koji je dodatno ubrzan tokom pandemije korona virusa – samo tokom 2021. i 2022. godine nestalo je više od 22.000 objekata. Danas, kako upozorava HDE, mnogi nemački gradski centri već vidljivo pate od praznih lokala i gubitka trgovačkog života.

Najteže je pogođen takozvani non-food sektor – prodavnice mode, obuće, nameštaja i parfimerije. Kompanija „Gerry Weber“ potpuno je ugasila svoje filijale, „Hammer“ zatvara 44 prodavnice, „Eterna“ čak 50, dok su „Görtz, Wormland“ i „Parfümerie Pieper“, već duboko u procesu gašenja. HDE navodi da je tokom 2025. godine registrovan čak 2.571 stečaj u maloprodaji, što je najviše u poslednjih deset godina.

Glavni uzroci, kako navodi BILD pozivajući se na HDE, jesu visoki troškovi energije, rastući nameti na plate, birokratija i eksplozivni rast onlajn kupovine. Nemački potrošači, suočeni sa ekonomskom stagnacijom i opštom neizvesnošću, sve više stežu novčanik ili se uzdržavaju od kupovine. Umesto da pruži snažniju podršku malim i srednjim trgovcima, savezna vlast, prema kritikama, svojom energetskom politikom i zelenom agendom dodatno pogoršava ionako tešku situaciju.

Pogled redakcije portala Srpski Ugao

Nemačka, nekadašnja lokomotiva evropske privrede, sve očiglednije pokazuje koliko pogubna može da bude politika koja se ne susreće sa ekonomskom realnošću. Preterana regulacija i izostanak stvarne podrške tradicionalnoj trgovini doveli su do toga da i najjača ekonomija Starog kontinenta počne da gubi svoje osnovne stubove – žive gradske centre i male radnje. Ovo je ozbiljna opomena da nametanje sve većih troškova privredi, uz davanje prednosti političkim projektima Evropske unije nad stvarnim potrebama tržišta, neminovno vodi u propadanje.

Izvor: Srpski ugao

sumar-predavanje

Miodrag Radovanović, diplomirani inženjer šumarstva, zaposlen u JP „Kikinda“ u Istorijskom arhivu održao je predavanje na temu „Šume u Kikindi – nekad i sad“. Kako ističe istražujući istorijske činjenice za doktorsku disertaciju došao je do zanimljivih činjenica i podataka o početku šumarstva u našem gradu.

-Uspeo sam da pronađem mape koje datiraju iz druge polovine 18. veka, kao i podatke o istorijatu šuma. Što se tiče same pošumljenosti situacija je, manje, više, ista. U 18 i 19. veku bilo je šuma, ali kako je više stanovnika živelo na salašima u ataru oko grada, svi oni su imali određeni broj drva koji se, ipak, ne mogu kvalifikovati kao šume. Šuma je površina veća od pet ari sa maksimalnom pokrovnošću, a takvih nije bilo pre dva veka. U trećem austrijskom vojnom premeru, krajem 18. i početkom 19. veka, ima podataka o začetku pošumljavanja – navodi naš sagovornik.

Za našu sredinu bili su karakteristični drvoredi dudova, nastali u drugoj polovini 19. veka.

-Oni su se nalazili pored svih glavnih saobraćajnica, pa ih je bilo na nakovačkom putu, bašaidskom drumu, putu prema Mokrinu. Oni su i prvi začeci vetrozaštitnih pojaseva, kakve danas imamo. Tada su imali drugu ulogu, s obzirom na to da je svilarstvo bilo razvijeno, oni su se sadili zbog uzgoja svilene bube. Pored njih najviše je bilo bagrema, a sadnice su u to vreme, dodeljivane poljoprivrednicima koji su imali njive pored puta i njihova obaveza je bila da ih zasade ispred parcela u razmaku od šest metara – kaže naš sagovornik.

Kako vreme prolazi situacija se menja.

-Imamo izmenjene ekološke uslove. Podzemnih voda maltene da nema, a režim padavina je potpuno drugačiji. Raznim terenskim istraživanjima zna se da na ovom terenu, iako ih nije bilo, mogu da se podignu šume. Neophodno je saditi otpornije vrste sa jakim korenovim sistemom i da budu adaptivne da mogu da podnesu sadašnju klimu. Iz 1861. godine pronašao sam izveštaj o uspostavljanju čuvarske službe kako bi se sačuvale mlade sadnice, a isto je i danas – dodao je Radovanović.

Ovom prilikom zaključeno je da je neophodno da se svi angažuju kako bi naša sredina bila što pošumljenija. Njihov značaj je višestruk u svim sferama života. Svest da ih je neophodno čuvati i negovati razvija se od najmanjeg uzrasta.

-Sada ima više potencijala za podizanje šuma, iako se nalazimo u stepskoj zoni, gde to nije lako – precizirao je Miodrag Radovanović.

A.Đ.

 

AKCIJA-SAOBRACAJ-(7)

Od 9. do 12. aprila biće organizovana akcija pojačane kontrole saobraćaja usmerena na otkrivanje prekršaja nepoštovanje ograničenja brzine kretanja vozila, upravljanje vozilom pod dejstvom alkohola ili psihoaktivnih supstanci, nekorišćenje sigurnosnog pojasa, nepoštovanje ograničenja brzine kretanja vozila, naročito u zoni pešačkih prelaza, kao i drugih prekršaja kojima se ugrožava bezbednost učesnika u saobraćaju.

Tokom prethodnog dana na putevima u Republici Srbiji dogodile su se 93 saobraćajne nezgode u kojima su povređena 32 lica. Na teritoriji Policijske uprave u Kikindi nije bilo saobraćajnih nezgoda prethodnog dana.

Iz MUP-a apeluju na vozače da povećaju opreznost i smanje brzinu kretanja vozila naročito u zonama pešačkih prelaza.

-Ne upravljajte vozilom ukoliko ste prethodno konzumirali alkohol ili druge supstance koje negativno utiču na opažanje i preduzimanje radnji. Pokažite dodatnu pažnju i obzir ukoliko u
vozilu prevozite dete – ističu u MUP-u.

policija+9

Policijska uprava u Kikindi obaveštava građane da će se na strelištu „Crna Bara“ u Crnoj Bari, u periodu od 14. do 30. aprila, svakodnevno u vremenu od 8 do 18 časova, izvoditi bojevo gađanje.

Nadležni apeluju na građane da u navedenom periodu ne izvode poljske radove i ne kreću se u blizini strelišta, kako bi se izbegle eventualne opasnosti i obezbedila bezbednost svih.

komarci

Na teritoriji našeg grada, u sredu, biće sproveden tretman suzbijanja larvi komaraca, u organizaciji Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine.

Akcija počinje u 6 časova i obuhvata područja van užeg gradskog jezgra, u Kikindi, Mokrinu, Sajanu, Iđošu i Nakovu. Tretman će se izvoditi na staništima komaraca – priobaljima i izlivima reka, kanalima, jezerima i barama.

Reč je o zemaljskom tretmanu, a korišćeni preparat nije opasan za pčele.

streliste-kanalizacija-(5)

U Srbiji je tokom 2025. podneto ukupno 162.746 zahteva za građevinske dozvole, što je šest odsto više nego prethodne godine, a otprilike za toliko je porasla i vrednost samih projekata, što ukazuje na nastavak rasta investicione aktivnosti, pokazuje najnovija analiza NALED-a, zasnovana na podacima Agencije za privredne registre.

Prema pomentoj analizi Kikinda spada među najuspešnije  gradove u izdavanju dozvola za gradnju, a tu su i Sremska Mitrovica, Sombor i Kruševac, Smederevo, Zrenjanin, Čačak, Vršac, Kraljevo  i Pirot.

 

Najveći porast zabeležen je kod potražnje lokacijskih uslova, za koje je podneto 20.923 zahteva, što je gotovo osam procenata više nego 2024. i rekord je u poslednjih pet godina. Najbolji rezultati ostvareni su u poslednjem kvartalu, što ukazuje na pozitivan zamah, čiji nastavak se može očekivati i tokom 2026.

Sve lokalne samouprave su, u proseku, izdavale lokacijske uslove u roku od 21 dana, što potvrđuje usklađenost sa maksimalnim zakonski propisanim rokovima, imajući u vidu da je za njihovo izdavanje predviđen rok od pet radnih dana od trenutka pribavljanja svih neophodnih podataka od imaoca javnih ovlašćenja, koji su u obavezi da dostave odgovore u roku od 15 radnih dana. Na upotrebne dozvole se čekalo, u proseku, 13 dana, a na građevinske osam.

 

milan-lukac

Novi Kozarci i ove godine dočekuju Vaskrs onako kako najlepše umeju – uz osmehe, dečju graju, sport i zajedništvo koje se pamti.

Svečanosti počinju već u petak, kada će najmlađi, u organizaciji Crkvene opštine Novi Kozarci, imati priliku da učestvuju u radionici farbanja vaskršnjih jaja. Od 10 časova, kroz igru, boje i druženje, deca će učiti o značaju praznika i lepoti tradicije.

Pravo praznično uzbuđenje nastavlja se u nedelju, na sam Vaskrs. Nakon svečane liturgije, najmlađi će se okušati u tradicionalnom tucanju jajima – neizostavnom delu vaskršnjih običaja koji uvek izmami osmehe i navijanje.

Istog dana, od 15 časova, na programu je memorijalni turnir u basketu „Milan Lukač“, koji i ove godine nosi humanitarni karakter. Prikupljena sredstva biće usmerena onima kojima je pomoć najpotrebnija.

Vaskršnja priča zaokružuje se u ponedeljak, kada počinje Vaskršnja olimpijada u organizaciji udruženja „Kozarčani“. Od 11 časova, učesnike očekuje niz zanimljivih i tradicionalnih disciplina – od poligona i boja na brvnu, do nošenja jaja u kašici, nadvlačenja konopca i trke u džaku.

Posebnu pažnju privući će i turnir u fudbalu za mlađe pionire, koji će se igrati na dva terena, uz učešće brojnih klubova iz regiona: FK „Sloboda“ Novi Kozarci, FK „Crvena zvezda“ Rusko Selo, FK „Kozara“ BVS, FK „Polet“ Nakovo, FK „Budućnost“ Srpska Crnja, FK „Crvena zvezda“ Vojvoda Stepa, FK „Zadrugar“ Lazarevo i ŠF „Mladi vukovi“.

Svi su pozvani – i meštani i gosti – da budu deo ove tople i živopisne praznične priče.

T. D.

 

od-panonije-do-krova-sveta

Zahvaljujući Srpskom geografskom društvu ove godine i Srbija se priključila manifestaciji Noć geografije, a da se i Kikinda nađe na spisku gradova u kojima će biti održana zaslužan je Aktiv geografa Kikinde. Tim povodom, u sredu 8. aprila od 18 sati, u prostoru Centra za stručno usavršavanje, biće održano predavanje istaknutog kikindskog planinara Nebojše Bošnjaka „Od Panonije do krova sveta“.

-Ne propustite šansu da uživate u priči o osvajanju „krova sveta” od koje zastaje dah i tako postanete deo sveta koji obeležava noć ove divne nauke- pozivaju iz Aktiva geografa Kikinde.

Francuski nacionalni geografski komitet (CNFG) pokrenuo je 2017. godine prvu manifestaciju „ Nuit de la Géographie (GeoNight)“, koja je održana u Parizu i u desetak drugih francuskih gradova. Godine 2018, uz podršku EUGEO, događaji su dostigli evropske razmere. Uz podršku IGU, 2019. godine, više zemalja širom sveta organizovalo je događaje GeoNight.

Tokom godina, ovi događaji su postali veoma popularni i uspešni, što pokazuje velika raznolikost publike, hiljade ljudi koji prisustvuju manifestaciji širom sveta, kao i entuzijazam organizatora i priznanje kvaliteta događaja od strane mnogih međunarodnih geografskih udruženja.

R. K.