Day: April 24, 2024

Birimac-(6)

Velika strast i posvećenje utisci su koje stiče posmatrač fotografija Gorana Birimca, gledajući, okom njegovog objektiva, sve motive koje je zaustavio u vremenu. Izložba samo 35 od 2,5 miliona fotografija, posle Bašaida, u kojem živi, priređena je, od večeras i u Kikindi, u Narodnoj biblioteci.

Birimca su podržali, pre svega, iz Zavičajnog odeljenja, čijem nastojanju da sačuvaju ovdašnje motive, svakako doprinosi i njegov rad.

– Značaj rada Gorana Birimca je u tome što on, na svojim fotografijama, beleži sve što se dešava u Kikindi i okolnim selima: manifestacije, motive, pejzaže jer, ono o čemu se ne piše, ako se slikom ne ovekoveči, neće ostati zabeleženo. Takođe, njegove fotografije prirode utiču na našu svest da moramo da čuvamo ono što nas okružuje – rekla je Milana Bajkin iz Zavičajnog odeljenja, koja je vodila predstavljanje.

Da fotografiše Birimac je počeo pre 15 godina, a da prvi put predstavi svoj rad pristao je, na nagovor prijatelja, tek pre nekoliko meseci, kada je priređena izložba u Bašaidu.

– Počeo sam tako što sam fotografisao svoje selo, park, pa prirodu. Sednem na bicikl i ono što mi je zanimljivo, zabeležim. Mnogo puta se dogodilo da sam fotografisao kuće, delove građevina ili neke motive koji su, zatim, nestali. Slikam prirodu, volim da slikam i životinje, a njih je najteže slikati, posebno divlje. Nekada satima čekam da bih dobio nekoliko fotografija. Posebno volim konje. Sa fijakerijada širom Vojvodine dolazim sa nekoliko hiljada fotografija, od kojih izaberem stotinak – priča Birimac koji je fotografisao i za „Vojvođanski magazin“ sa novinarkom Vesnom Bojić. Sarađuje sa mnogim medijskim kućama, a želja mu je, kaže, da napravi monografiju svog Bašaida.

Umetnički doprinos priči o zadržanim slikama dali su Vukašin i Tadija Bajkin sa odseka za tamburu Muzičke škole, i Željana Radoslava Pribiš, mlada recitatorka iz Mokrina. Poseban gost promocije bio je Nenad Čavić iz Mokrina, organizator Seljačkog partija, čiji je Birimac oficijelni fotograf. Gosti, publika, prijatelji, saradnici i kolege iz „Autoprevoza“ u kojem je zaposlen, ispunili su večeras hol Biblioteke.

Naredne postavke već su ugovorene u Banatskom Karađorđevu i u Jaši Tomiću. Izložba pod nazivom „Kroz moj objektiv“ biće postavljena u holu Biblioteke do posle praznika. Ostaje vera da će ovaj posmatrač i umetnik uspeti u tome da svoje delo sabere u monografiju, što će pomoći u onome što jeste njegov osnovni motiv – da ovaj svet sada, ostane zabeležen za one koji dolaze posle nas.

S. V. O.

rukomet

U prvoj utakmici finala doigravanja severno-centralne grupe B lige za ulazak u Superligu, rukometaši Kolubare večeras su u Lazarevcu, 27:26 savladali MRK Kikindu. Dobro su Kikinđani ušli u meč, imali vođstvo i na odmor otišli s plus četiri, bilo je 9:13. I u nastavku igre Kikinda je vodila sve do 42. minuta, tada su Lazarevčani prvi put poravnali. Opet je naša ekipa stvorila tri pogotka viška, Kolubara je ponovo izjednačila, a onda Kikinda, 12 minuta pre kraja stigla do plus dva.

Pet minuta kasnije, nakon mini-serije domaćina od 3:0, usledio je preokret, prvo vođstvo Kolubare i neizvestan finiš. Naši momci nisu dolazili u vođstvo, još triput su se vraćali u rezultatski egal, poslednji put u 58. minutu, a potom je Kolubara s dva gola osigurala trijumf pa pogodak Vrgovića, desetak sekundi pre kraja sa crte sedmerca, više nije mogao uticati na konačan ishod.

Uzvratna utakmica na rasporedu je u nedelju, u „Jezeru”, s početkom u 19 sati. Ukoliko pobedi Kikinda, biće odigrana majstorica u Lazarevcu, a ako Kolubara i tada bude uspešnija plasiraće se Superligu dok će naš tim nastaviti doigravanje za prelazak u elitu.

MRK KIKINDA: Đukić, Balaban, Majkić, Lisica 4, Georgijevski, Trninić 2, Marković, Todorov, Vrgović 7(3), M. Panić 1, L. Panić 2, Tatari, Kitanović, Stojanović, Jovanović 5, Bošković 5.

D. P

Testiranje-cover-vest-izvor-Vojvodina-uzivo-200-na-sat-1024x576-1

Srbija postaje bogatija za još 108 kilometara brze pruge, kojom će se ići 200 kilometara na sat. Od juče je počelo testiranje novoizgrađene brze pruge na deonici Novi Sad – Vrbas Nova (stanica) i trajaće do 27. aprila 2024. godine. U toku testiranja, brzi vozovi će se kretati brzinom od 200 km/h deonicom Novi Sad – Vrbas Nova, a kontaktna mreža iznad brze pruge na navedenoj deonici će biti pod naponom od 25kV pa je izuzetno opasno približiti joj se. U ovom periodu zabranjen je prelazak preko pruge tokom testiranja zbog bezbednosti ljudi i imovine.

Nakon testiranja kompletne pruge od Novog Sada do Subotice, planirano je da tokom leta holandska kompanija radi sertifikaciju za standard Evropske unije, a u prvoj polovini septembra radiće se tehnički prijem pruge. Već od 15. septembra počinju redovne probe putovanja, koje bi trebalo da traju tri meseca, u zavisnosti od broja prolaza. U decembru počinju da saobraćaju prvi brzi vozovi na redovnim linijama Beograd–Novi Sad–Subotica, a do Subotice će se, od Prokopa, putovati za sat vremena i 10 minuta. Ukoliko Mađarska železnica nastavi sa ubrzanim ulaganjem u njihovu infrastrukturu, može se očekivati da bi već 2027. godine mogli da imamo brzu prugu Beograd–Budimpešta za manje od četiri sata.

Dužina trase brze pruge od Novog Sada do Subotice je 108 kilometara. Predvidjeno je da se izgradi 12 stanica na pruzi, 13 mostova, 31 propust, 3 denivelisana ukrštaja, 54 putna prelaza u nivou, 11 podvožnjaka, 27 nadvožnjaka, 2 pešačko-biciklistička pothotnika, a najznačajniji arhitektonski objekti su stanične zgrade u Novom Sadu i Subotici. Vrednost radova na ovoj deonici je 1,16 milijardi dolara. Dužina trase brze pruge od Novog Sada do Subotice je 108 kilometara. Predvidjeno je da se izgradi 12 stanica na pruzi, 13 mostova, 31 propust, 3 denivelisana ukrštaja, 54 putna prelaza u nivou, 11 podvožnjaka, 27 nadvožnjaka, 2 pešačko-biciklistička pothotnika, a najznačajniji arhitektonski objekti su stanične zgrade u Novom Sadu i Subotici.

Vrednost radova na ovoj deonici je 1,16 milijardi dolara. Brza pruga od Beograda do Budimpešte predstavlja najvažniji projekat u inicijativi „Pojas i put“. Izvođač radova je kineski konzorcijum, a pruga će biti elektrificirana i opremljena savremenim signalno-sigurnosnim uređajima. Na čitavoj deonici brze pruge Beograd – Novi Sad – Subotica – Kelebija neće biti putnih prelaza.

Osim radova na brzoj pruzi od Novog Sada do Subotice, koji su naznačajniji železnički projekat u Vojvodini, u pokrajini se radi i na drugim železničkim koridorima, gde će biti rekonstruisano ukupno 400 kilometara pruga. Značajna saobraćajnica je banatska pruga, koja ide prema Zrenjaninu, Kikindi do Subotice. Pruga između Vrbasa i Sombora trenutno je u lošem stanju i biće potpuno rekonstruisana i sa novom signalizacijom, a trenutno se radi na rekonstrukciji pruge Beograd-Vršac-rumunska granica.

vojvodinauzivo.rs

 

 

džudo.-školsko-pv

Na Školskom prvenstvu Vojvodine u džudu na kojem su, u Novom Sadu, nastupili učenici koji se bave ili su trenirali pomenuti sport, ovom prilikom braneće boje svojih škola, mlade džudoke kikindskog Partizana, ukupno gledano, osvojile su 12 medalja.

Plasmani: 1. Ana Mikalački (S. Sava) 2. Filip Srejin (Ž. Zrenjanin),  Vladimir Talijanov (Tehnička), Luka i Marko Mićić (Tehnička), 3. Noa Balaž (Đ. Jakšić), Siniša Popeskov (Ž.Z.), Katarina Isakov, Nemanja Galić (S.S.), Miloš Rakin, Tibor Kaločanj (Tehnička), Dušan Milešević (Gimnazija).

Nastupili su predstavnici 187 vojvođanskih škola, od kikindskih najbolji plasman ostvarila je Tehnička, 15. je na lestvici uspešnosti. Osvajače medalja očekuje Školska olimpijada Vojvodine u Novom Sadu.

D. P.

7188a06b-d61c-4c54-aabf-07f2575833be

Centralni deo manifestacije „Pozdrav proleću“ okupio je mališane iz vrtića, učenike baletske školice i OŠ „Vasa Stajić“ iz Mokrina, kao i dečije horove PU „Dragoljub Udicki“ i „Kikindijanci“. Programom u Narodnom pozorištu najmlađi su pozdravili, za mnoge, najlepše godišnje doba.

– Manifestaciju organizujemo 26. put. Kada je nastala, ratne 1999. godine, bila je jedna od retkih pozitivnih događaja u gradu. Deca koja su dolazila na Gradski trg pesmom i igrom su pozdravljali proleće. Od tada do danas „Pozdrav proleću“ prerastao je u veliku i značajnu manifestaciju koja svake godine okuplja sve više učesnika  – navela je Tanja Nožica iz Kulturnog centra.

Događaju su prisustvovale zamenica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski i članica Gradskog veća Valentina Mickovski.

-Ovo je jedna od najlepših manifestacija u gradu upravo zato što je posvećena najmlađima. Ona je zapravo pozdrav deci sa porukom da su oni ukras i radost sveta. Naši mališani su naša najveća vrednosti i oni nas motivišu da budemo još bolji. Moramo im pružiti i u njih usaditi ljubav kako bi sutra postali samosvesni, dobri i odgovorni ljudi – istakla je Dijana Jakšić Kiurski.

A.Đ.

438196216-408401158670180-6308281805227625090-n

Jedan od obaveznih programa manifestacije „Pozdrav proleću“ su radionice za učenike nižih razreda osnovnih škola. Ove godine posvećene su predstojećem prazniku, Uskrsu, a zbog lošeg vremena održane su u prostorijama Kulturnog centra.

Pravili su se uskršnji ukrasi dekupaž tehnikom, crtala i ukrašavala papirna i drvena jaja i magneti.

Petra Radak je učenica drugog razreda iz škole „Đura Jakšić“.

– Crtam lik iz „Digitalnog cirkusa“, a već sam napravila jaje magnet i jako mi se sve ovo sviđa – rekla je Petra.

Slikarka Smiljana Šalgo, koja vodi dečiju slikarsku radionicu „Stvaram ono što sanjam“ u Kulturnom centru, danas je radila sa osnovcima u radionici crtanja i slikanja.

– Deca uvek sa radošću učestvuju u kreativnim radionicama, na kojima ispoljavaju svoju maštu. Danas su dominirali prolećni i uskršnji motivi – kaže Smiljana Šalgo.

Posle lepog druženja sa vršnjacima iz drugih škola, mali umetnici su poneli svoje radove kući već započeli pripreme za predstojeće praznike.

S. V. O.

436783390-1088952205496261-7121218112837477752-n

Svake godine jedan od najlepših delova „Pozdrava proleću“ je trka u puzanju „Naj Kića“, koja je, ujedno, i jedini program koji neminovno, svaki put ima nove takmičare. Danas je, u dobrom raspoloženju, u salu Kulturnog centra stiglo 11 beba sa roditeljima i navijačima. Svi su došli ranije kako bi se upoznali sa konkurencijom i okupili se na stazi. Dužinu od 2,8 metara prelazilo je po troje, a mamci su, i ove godine bili raznoliki, od telefona i daljinskih upravljača, do hrane i sokića.

Iako im je bilo zabavnije da se na stazi igraju i druže, mnogi su, ipak, na insistiranje roditelja i uz podršku navijača, stigli do cilja. Među devojčicama, prva je bila  Aleksandra Stepančev koja je do svog keksića dopuzala za  17,69 sekundi. Pobednica ima 15 meseci i na takmičenje je stigla iz Mokrina, sa mamom Mirjanom i tatom Aleksandrom.

– Nismo se spremili, bili smo u nedoumici da li da je prijavimo jer je malo lenja, ali smo znali da je hrana najbolji mamac i da će tako sigurno puzati – da smo doneli domaću kobasicu, ona bi bila najbrža – kaže mama Mirjana.

Drugoplasirana je bila Nikolina Maljugić, a treće mesto zauzela je Izabela Kurunci. U muškoj konkurenciji, najbrži je bio Teodor Bogunović (vreme – 21 sekund), a samo nešto sporije do cilja su stigli Luka Bucalo i Mijat Gvero.

Pobednik Teodor ima 13 meseci i došao je sa mamom Sanjom i tatom Aleksandrom. Malo kasnije je propuzao, kaže mama Sanja, ali se danas to isplatilo. Po tri prvoplasirane bebe dobile su plakete, a svi učesnici zahvalnice i poklone Grada, kao uspomenu na ovo, prvo i najslađe nadmetanje.

S. V. O.

309cd41e-32ff-49e1-9b7e-932983c75af2

U organizaciji udruženja „Srpski ratni veterani“, „Čuvari baštine“ i „Tri stuba“ kod spomenika Beli krst u Bašaidu obeležena je godišnjica bitke na Iljevu koja se vodila 1848. godine na prostoru između Melenaca i Bašaida stradalo 198 Srba.

-Kako bi sačuvali sećanje na ovaj dan svake godine okupljamo se da odamo počast junacima. Kako bi učenici nastavili da neguju kulturu sećanja učenicima sedmog i osmog razreda škole u Bašaidu održali smo predavanje o značaju ove bitke za selo – rekao je Milinko Arsenov.

Ovom prilikom služen je parastos poginulim Div junacima i vence su položili predstavnici lokalne samouprave i mesne zajednice. Događaju je prisustvovao predsednik Skupštine grada Mladen Bogdan.

-Div junaci, branioci srpske Vojvodine, oduprli su se znatno jačem neprijatelju i dali svoje živote za srpsku čast. Znali su zašto se bore i koga brane svoje domove, porodice, decu. Njihovi ideali ostvareni su kada je došlo do prisajedinjenja sa Kraljevinom Srbijom. Ostavili su nam da čuvamo srpstvo i naše jedinstvo – dodao je Bogdan.

Organizovan je i prigodan program u kom su učestvovali đaci OŠ „1. oktobar“ i vokal Miša Blizanac.

 

A.Đ.

 

skolski-sport-(Large)

Edukativni projekat „Navijaj i igraj fer”, kojeg sprovodi Savez za školski sport, danas je okončan. Kako kažu organizatori, reč je o takmičenju u navijanju sa ciljem razvijanja svesti o potrebi smanjenja nasilja i nedoličnog ponašanja na sportskim priredbama, a danas su u OŠ „Vuk Karadžić” odigrane odbojkaške utakmice između školskih ekipa sa šire teritorije Grada. Prisustvom je sve podržao i gradonačelnik Nikola Lukač, obratio se mališanima na manifestaciji, a dominirala je parola: „Svi smo najbolji!”.

Predsednik Saveza za školski sport Vojvodine mr  Branislav Tešić zahvalio je lokalnoj upravi i gradonačelniku i Pokrajinskom sekretarijatu za sport i omladinu koji je finanansijski podržao projekat.

– Ovo je projekat koji organizujemo već drugu godinu i na ovaj način hoćemo da promovišemo sportski način navijanja i zdrav način života i da decu sklonimo s ulice – rekao je mr Tešić.

Gradski većnik za sport i omladinu Dragan Pecarski, nadovezao se:

– Kikinda je grad sporta i sportskih manifestacija i dešavanja, a na manifestacijama je potrebno da se ferplej navija. Deca će ovako da se edukuju i zahvaljujem se Savezu za školski sport Vojvodine za odličnu ideju koju sprovodi kroz ovu manifestaciju. Za pohvalu je i koliko dece je ovde.

Jelena Krvopić, predsednica Saveza za školski sport Kikinde, dodala je:

– U celom projektu učestvovalo je više od 500 osnovaca. Stariji đaci će da igraju odbojku, a mlađi da navijaju. Školski sport je zdrava priča, jer omogućuje i onim učenicima koji nisu u sportskim klubovima da se oprobaju u raznim sportovima, a potrebno je još ranije, već u predškolskom uzrastu, da počnemo edukaciju najmlađih kako da se ponašaju i da navijaju na utakmicama.

D. P.

d8ee46d2-fdee-4f4b-8a9d-435a2ca91c18

Eko karneval okupio je mališane iz vrtića „Plavi čuperak“, „Pčelica“ i „Bambi“. Šetnjom Gradskim trgom skrenuli su pažnju sugrađanima o važnosti očuvanja životne sredine. Karneval je i najveselija aktivnost u okviru obeležavanja Ekološke nedelje koja je počela 22. i traje do 26. aprila, rekla je Miroslava Narančić, sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj.

 

-Maskirani mališani, njih sedamdesetak, najbolji su ambasadori prirode. Oni su ovim putem poslali poruku koliko je važno da čuvamo i negujemo naše okruženje, a izrađujući maske naučili su puno toga o životnoj sredini i kako je zaštiti – istakla je naša sagovornica.

Organizovano je i odnošenje toner kaseta iz javnih ustanova. Ona se godinama organizuje u Gradskoj upravi, a cilj je da se proširi i na škole i druge ustanove.

-Aktivnost, koju u saradnji sa Poljoprivrednom stručnom službom, organizujemo prvi put nosi naziv „Zaštitimo plodne ravnice“ i ona obuhvata adekvatno zbrinjavanje ambalaže od pesticida i herbicida. Poljoprivrednike upoznajemo na koji način da prikupljaju otpad u svojim domaćinstvima. U junu će firma, koja se bavi odlaganjem ove vrste opasnog otpada, obići domaćinstva i pokupiti ga na način kako je to zakonom propisano – navela je Miroslava Narančić.

U četvrtak će u školama biti promovisani QR kodovi pod nazivom „Očitaj i saznaj – eko snaga grada“. Učenici će putem kodova moći da saznaju kakvo je stanje sa aeropolenom u gradu, komunalnom bukom, kvalitetom vazduha i higijenskom ispravnošću vode na javnim česmama. Pored najnovijih, tu je i baza podataka iz ranijeg perioda. Akcijom „Spašavajmo životnu sredinu“, članovi DVD  iz Kikinde, vatrogasci „Naftagasa“ i zaposleni u Sekretarijatu u petak će čistiti Simićev salaš.

 

 

U toku je i akcija sakupljanja kabastog komunalnog otpada iz domaćinstava. Veliki kontejneri u gradu i selima biće dostupni do 5. jula.

A.Đ.