Day: March 27, 2024

20240327-201329

Centralna i završna svečanost, posle niza izuzetnih kulturnih programa manifestacije „Dani Dušana Vasiljeva“, održana je večeras u Narodnom pozorištu. Na akademiji su dodeljena književna priznanja i odigran je pozorišni čin „Naš Dušan – čovek peva posle rata“.

Pored dobitnika Gradske književne nagrade „Dušan Vasiljev“ i gimnazijskog međunarodnog literarnog konkursa koji je za temu imao život i delo ovog pisca, svečanosti su prisustvovali gradski čelnici i mnogobrojne zvanice iz drugih gradova.

– U godini u kojoj obeležavamo stogodišnjicu njegove smrti, sve je u znaku Dušana Vasiljeva, cele godine ćemo se prisećati šta je sve učinio pesnik koji je voleo svoju otadžbinu i svoj grad i koji nam je uzor jer je ostavio dubok umetnički trag. Ostavio je dela za buduće naraštaje, iz kojih možemo da učimo kako se voli otadžbina – rekao je gradonačelnik, Nikola Lukač.

Svečana akademija održana je prvi put, na dan ranog odlaska pesnika, u 24. godini života. Pre uručenja nagrada, obrazloženi su izbori žirija.

Na književni konkurs Grada stigla su čak 152 dela. Nagrada je pripala dr Milanu Miciću, generalnom sekretaru Matice srpske, za knjigu priča „Čudo u Banatu“.

– Budući da je Micić i istoričar, ovde ima dosta istorijskih podataka, i stvarnih ljudi i događaja, ali budući da je i pripovedač, ima i mašte i nadomdeštanja nepoznanica. Knjiga se može čitati i kao hronika Banata, ali i kao priče bazirane čak na čudu i na fantastici, što je veza sa ekspresionističkom bajkom, čuvenim filmom „Čudo u Milanu,“ – obrazložio je potpredsednik žirija, Nenad Đerić, direktor Srpskog narodnog pozorišta. O nagradi su još odlučivali i književnici Radovan Vlahović i Đorđe Pisarev.

Svaki dan je čudo i svaki život je čudo, dodao je dr Milan Micić.

– Radnja je u  epohi Dušana Vasiljeva, posle Velikog rata, kada su promenjene države, postavljene nove granice na području Banata, i stigle nove ideologije. Banat je moj zavičaj, moja inspiracija, a Kikinda je grad sa slikama mog odrastanja i sazrevanja kao čoveka, književnika i istoričara. Za mene je u Banatu najveća inspiracija najčistije i najdublje nebo. Tragovi i znakovi na zemlji i na banatskoj vodi su najgušći – istakao je.

Profesorica književnosti u Gimnaziji, Dubravka Vojvodić, istakla je da su na konkurs pristigli radovi iz Srbije i Rumunije žanrovski veoma šaroliki.

– Izdvojilo se deset radova i među njima priča učenice prvog razreda, Tise Felbab. Na drugom mestu je divna pesma koju je napisala takođe učenica prvog razreda, Petra Pavlović, iz beogradske Filološke gimnazije, a na trećem je poema Filipa Vlaškovića, učenika užičke gimnazije. Nadam se da je ovaj konkurs samo početak nove tradicije u Gimnaziji – istakla je profesorica Vojvodić.

Prva laureatkinja, Tisa Felbab, rekla je da joj je nagrada veoma značajna.

– Prvi put sam se takmičila na ozbiljnijem literarnom konkursu. Čitala sam dosta Vasiljevih dela, idem u gimnaziju koja nosi njegovo ime i sve je to od velike važnosti za mene – naglasila je Tisa. – Moj rad je inspirisan njegovom pesmom iz koje sam uzela jedan stih. Nije bio jednostavno, ali kada sam počela da pišem, reči su se samo izlile i već tada sam znala kako ću rad završiti.

Nakon ceremonije dodele, publika je imala priliku premijerno da gleda pozorišni prikaz života Vasiljeva. U režiji Dragana Ostojića, igrali su Anđela Kiković, Stefan Ostojić i Vladimir Maksimović.

„Naš Dušan – čovek peva posle rata“ je jedinstveno scensko delo koje, objedinjujući više medija, donosi potresnu, ubedljivu, dramatičnu sagu o porodičnim i društvenim  okolnostima pesnika. Jasna, tačna i snažna emocija humaniste, književnika, čoveka Vasiljeva, sa scene je stigla u izvornom, iskonskom obliku, onom koji  prepoznajemo u svakom vremenu i u bilo kojim okolnostima i koja nas, suštinski, čini ljudima. I to je legat Vasiljeva koji baštine Kikinđani.

S. V. O.

rukomet

I drugi put uzastopno rukometaši MRK Kikinde do boda su stigli u samom finišu meča i to opet s crte sedmerca. Večeras u „Jezeru”, u najblaže rečeno čudnoj utakmici, Kikinđani su remizirali 29:29 s Inđijom.

Prvi deo susreta pripao je Inđijcima – 16:13, a u nastavku gosti su imali prednost i do šest golova. Kikinda je bliže kraju preokrenula rezulat u svoju korist, ali je gostujući tim opet vodio, u nekoliko navrata minimalno, a desetak sekundi pre kraja pogodio poslednji put za prednost. Potom su Inđijci, tri sekunde pre poslednje sirene, načinili grub faul za penal i direktnu diskvalifikaciju počinioca prekršaja, s linije sedmerca Lisica je pogodio poluvisoko po sredini, a rukometaši iz Inđije, nakon svega, ipak, ozareni proslavili su remi…

Nakon ovog 20. kola severno-centralne grupe B lige, Kolubara je prva s 33,  druga je Kikinda s dva boda manje, treća Crvenka s 30, a četvrta Inđija s 28 bodova i najrealnije je da tako i ostane, a jedino možda Inđija, upravo  zahvaljujući ovom remiju, preskoči Crvenku. Do kraja ligaškog dela preostala su dva kola, a predstojećeg vikenda Kikinđani će u Bačku Palanku – Lavovima dok će u poslednjoj rundi, pred doigravanje, čekati beogradskog Sinđelića i u oba susreta, a pogotovo protiv poslednjih Beograđana, apsolutni su favoriti.

MRK KIKINDA: Đukić, Balaban, Majkić, Lisica 8 (1), Georgijevski, Trninić, Marković, Miškov, Todorov, Vrgović 1, M. Panić, L. Panić 4, Tatari 2(1), Stojanović, Jovanović 8, Bošković 6.  

D. P.

kup

Srpskoligaš OFK Kikinda minimalnim rezultatom savladala je danas na Gradskom stadionu područnog ligaša Poleta iz Nakova i plasirala se na taj način u finale Kupa FSP Zrenjanin koje je na rasporedu 17. aprila.

U prvom delu tek po pokušaj na obe strane. U nastavku, Jokić je ušao s klupe i ubrzo, u 58. minutu, doneo prednost srpskoligašu. Nakon izvedenog udarca iz ugla, Đukić je prebacio loptu pred drugu stativu, a tamo je reagovao Jokić i udarcem glavom, ispostavilo se, doneo prolaz u završnicu područnog Kupa u kojem je ulog nastavak nadmetanja u Kupu Vojvodine.

OFK KIKINDA: Francuski, Beljić, Adamović, Benke (Lukić), Vemić (Lolić), Stanaćev (Mirkov), Živojnov, Đukić, Rafael (Mojsilović), Barbul (Jokić), Radovanović.

POLET: Gajinov, Nadlački, Feješ, Kočiš, Simin, Draganov, Babić, Krnić (Cvijan), Zorić, Nešić, Vukobrat. 

D. P. 

Gimnazija-plakete-(6)

Uz prigodan program u kojem su učestvovali đaci i njihovi gosti iz ADZNM „Gusle“, u Galeriji „Nova“ Narodnog muzeja u kojoj je u toku izložba o Dušanu Vasiljevu, danas su uručene plakete najboljim gimnazijalcima, učenicima četvrtog razreda. Đacima i nastavnicima Dan škole čestitao je gradonačelnik Nikola Lukač koji je i uručio priznanja.

– Čast nam je i zadovoljstvo da pozdravimo najbolje među najboljima. Znameniti Kikinđanin Dušan Vasiljev, čije ime nosi vaša škola, umro je na današnji dan, a njegova borba i život treba da budu primer kako se voli svoj grad i svoja zemlja. Sa tim iskustvima svi možemo da budemo bolji – rekao je Lukač.

Gimnazija u Kikindi postoji 166 godina, a 58 godina nosi ime ovog pesnika i prozaiste. Pre desetak godina uvedena je praksa da se, dodeljivanjem plaketa, Škola odužuje onima koji su je najbolje predstavljali u toku školovanja, rekla je direktorica, Mirjana Dražić.

– Plakete se zaslužuju zalaganjem, učenjem i primernim vladanjem. Učenici podnose biografije, a komisija, u kojoj su predstavnici Saveta roditelja, predsednici aktiva i direktor, u skladu sa pravilnikom, donose odluku o nagrađenima – naglasila je direktorica.

Milica Savković ponos je svoje škole zbog dostignuća u mnogim oblastima.

– Školu sam predstavljala u Americi godinu dana, bila sam i veoma aktivna u Đačkom parlamentu – kaže Milica i poručuje vršnjacima da učestvuju u svim aktivnostima jer tako stiču znanje, samopouzdanje i nove prijatelje. U Parlamentu i radioničarskim aktivnostima isticao se i Filip Babić.

– Učestvovao sam na takmičenjima iz matematike, tri puta sam predstavljao Školu na republičkom takmičenju u plivanju i jednom na učeničkoj olimpijadi Vojvodine, na kojoj sam dobio srebrno odličje – rekao je Filip koji je osmislio i moto, odnosno poruku današnje manifestacije: da se ne ograničavamo ograničenom maštom drugih ljudi.

Ove školske godine u Gimnaziji će maturirati 86, od ukupno 355 učenika.

IMG-5d2be48264c135eec6962d92414147c4-V

U Mesnoj zajednici Bašaid dvadeset poljoprivrednika, sa isto toliko traktora odazvalo se pozivu da se pre početka prolećne setve urede atarski putevi. Zajedno sa njima, u svom traktoru, bio je i predsednik Saveta Mesne zajednice Bojan Mikalački, a akciju je podržao i član Gradskog veća Ljuban Sredić koji je razgovarao sa proizvođačima.

-Učestvujem u tanjiranju svake godine.  Ovaj posao radimo da bi poljoprivrednici lakše stigli do svojih njiva. Kao predsednik Saveta ću uvek podržati ovakve akcije i prvi biti na čelu kolone sa svojom mehanizacijom – rekao je Mikalački.

Organizovano uređenje atarskih puteva preduzima se desetak godina unazad.

-Lokalna samouprava i savet su obezbedili gorivo, a bašaidski poljoprivrednici uvek su spremni da pomognu da se ovaj posao uradi kvalitetno – dodao je naš sagovornik.

Kako saznajemo u Bašaidu nema preoravanja atarskih puteva, jer svi koji ih koriste shvataju njihov značaj.

A.Đ.

1711539355504

Dušan Vasiljev preminuo je na današnji dan, 23. marta, pre jednog veka, u 24. godini života. Ovim povodom na grob velikog ekspresionističkog pesnika, proznog i dramskog pisca predstavnici Grada i Gimnazije, koja nosi njegovo ime, položili su vence.

Osnovao je „Kolo mladih Srba“ i list „Sloga“.  Vasiljev će ostati upamćen kao autor pesama „Čovek peva posle rata“, „Domovina“, „Plač matere čovekove“, „Suton“. Interesantno je da za života nije objavio nijednu knjigu, a vek kasnije je više nego poznat u čitavoj Srbiji.

školski-sport

Danas je u Gradskoj kući, u prisustvu gradonačelnika Nikole Lukača i gradske većnice Valentine Mickovski, predstavljen projekat Saveza za školski sport Vojvodine, a sekretar Jovan Lekić naglasio je u uvodu:

– Realizujemo ga s idejnim tvorcem mr Goranom Petrovićem i finansiran je od Pokrajine. Očekujemo oko 500 dece, a zahvaljujem se gradonačelniku Lukaču i saradnicima što su uvek dobri domaćini.

Nadovezao se mr Petrović:

– Projekat postoji osam godina i nadam se da će učenici mlađih razreda imati veliku korist da nauče kako se navija. U vremenu sportizacije  izgubili smo osećaj za fer navijanje. Navijanje sada vidimo u drugom svetlu, pogotovo u Beogradu u fudbalu i košarci, i zato bi bilo dobro da klubovi u nama prepozanju partnere a ne u navijačkim grupama. Danas je edukacija za učitelje, a na kraju ćemo napraviti manifestaciju kako da se navija na terenu.

Gradonačelnik Lukač istakao je:

– Kikinda je grad sporta i hvala svim pomenutim institucijama koje nas vide kao nekog ko na kvalitetan način može da sprovede dobre projekte. Sve ono što smo dobro uradili u ovoj oblasti u prethodnom periodu, delegira naš grad da ponovo zajednički realizujemo ovaj projekat. Za decu će ovo značiti da nauče kako da se ophode jedni prema drugima, da podržavaju jedni druge, da najbolji pobedi i da vratimo fer-plej na naše terene. Siguran sam da će naši najmlađi Kikinđani prihvatiti ovaj nastavak projekta, a mi ćemo i dalje da podržavamo decu i školski sport i da edukujemo decu da budu bolji ljudi.

Jelena Krvopić, predsednica Školskog sportskog saveza Kikinde, dodala je:

– Kikinda ima bazu i iskustvo da sporevede ovaj značajan projekat, a mi imamo apsolutnu podršku lokalne uprave i gradonačelnika. Školski sport treba da bude najvažniji, jer je dostupan svakom detetu besplatno, a sve je finansirano iz budžeta Grada. Nakon današnjeg seminara, učitelji će đacima, narednih mesec dana prenositi znanje. Krajem aprila u OŠ „Vuk Karadžić” naši mališani će pokazati šta su naučili o ferpleju i to će pokazati tako što će navijati za ekipe iz drugih škola što je sjajna ideja.

D. P.

rct-lukac

Velimir Krstić, Ksenija Stefanović, Helena Grujić, Milica Tomić, Tamara Đurđević, Milica Boberić, Aleksandar Trajkovski i Marina Radivojša, članovi RCT „Dušan Vasiljev“, zajedno sa mentorkama Marijom Popović i Jelenom Mihajlović  bili su gosti gradonačelnika Nikole Lukača i njegovih saradnica Dijane Jakšić Kiurski, zamenice gradonačelnika i Valentine Mickovski, članice Gradskog veća. Pomenuti srednjoškolci osvojili su značajna priznanja na Smotri istraživačkih radova u Beogradu.

-Pisala sam rad iz fizike koji se odnosio na istraživanje seizmičke ugroženosti grada, ali i Severnobanatskog okruga. Prva nagrada omogućila mi je da se plasiram na Međunarodnu konferenciju mladih naučnika u Izmiru u Turskoj na kom će biti učesnika iz čitavog sveta  – saznali smo od Milice Tomić.

Marina Radivojša, imala je naučno-istraživački rad iz biologije.

-Istraživala sam da li fizička aktivnost niskog intenziteta može preventivno da deluje na dijabetes i bolesti uzrokovane povećanim unosom šećera. Eksperiment sam radila na Institutu „Vinča“ i nadam se da ću istraživanje moći još da proširim – napomenula je Marina Radivojša.

Helena Grujić, tri godine je deo Regionalnog centra za talente i ove godine pisala je rad iz fizike.

-Ove godine tema je bila upotreba magnetne rezonance u Severnobanatskom okrugu i koliko ljudi znaju o ovoj dijagnostičkoj metodi. Dokazala sam da je manje štetna od rendgena i da ljudi malo znaju o njoj – dodala je Helena Grujić.

Gradonačelnik Lukač istakao je ovom prilikom da svi mladi i uspešni Kikinđani imaju podršku Grada.

-Želja nam je da nagradimo vaš trud, rad i odricanje. Stoga će lokalna samouprava organizovati ekskurziju na kojoj  ćete se bolje upoznati, ali i videti nešto novo, steći nova iskustva i znanja – precizirao je prvi čovek Grada.

Dijana Jakšić Kiurski dodala je da su talentovani mladi ljudi među najvećim vrednostima koje Kikinda ima.

-Dugujemo im zahvalnost za sve uspehe jer gde god da odu dobiju priznanja i to je najbolja promocija našeg grada. Lokalna samouprava finansira rad Regionalnog centra za talente čiji polaznici na svojim uspesima čine ponosnim – navela je Dijana Jakšić Kiurski.

Ovom prilikom izražena je zahvalnost i mentorima koji rade sa učenicima, prenose im znanja i ljubav prema naučno-istraživačkom radu.

A.Đ.

mala-lila-haljina

U Kulturnom centru u utorak, 2. aprila, biće otvorena trodnevna izložba “Mala lila haljina” koju ova ustanova priređuje u saradnji sa Narodnim Muzejom i Kućom Simića iz Kruševca. Otvaranje i stručno vođenje izložbe haljina iz privatnog vlasništva zakazano je za 19 sati u Galeriji KC.

Kuća Simića spada u najstarije očuvane objekte u Kruševcu i svojom arhitekturom svedoči orijentalni izgled nekadašnje čaršije. Kuću je Knez Miloš poklonio svom kumu, Stojanu Simiću, jednoj od najmarkantnijih ličnosti srpske političke istorije XIX veka. U ovom objektu, na Božić 1834, skovana je Miletina buna, koja je rezultirala donošenjem Sretenjskog ustava 1835, i potonjom kneževom abdikacijom (1839).

U Kući Simića kruševački muzej stalnom postavkom prikazuje deo porodičnog života u kruševačkoj varoši kroz enterijer jednog građanskog doma na prelazu iz 19. u 20. vek.

micic-3

Među ukupno 152 knjige pristigle na konkurs, žiri  je odlučio da dobitnik prestižnog književnog priznanja „Dušan Vasiljev” bude doktor istorijskih nauka, književnik i publicista Milan Micić, za knjigu „Čudo u Banatu“, čiji je izdavač novosadska Akademska knjiga.

U obrazloženju Odluke se, između ostalog, navodi da je već naslovom jasno da je reč o Banatu kao prostoru koji je nakon Velikog rata ostao podeljen između Jugoslavije i Rumunije, a s druge strane sam prefiks „čudo“ je aluzija na čuveni Felinijev film „Čudo u Milanu“, poznat kao neorealistička bajka. Tako se i Micićeva proza može čitati, jer je bazirana na stvarnosnim događajima i ličnostima, ali je ujedno i bajka, jer deluje nestvarno i prepliću se realno i čudesno.

Micić, koji je odrastao u obližnjem naselju Vojvoda Stepa, odlično poznaje Banat kao temu svojih istoriografskih, proznih i poetskih knjiga. Autor je više od pedeset knjiga različitih žanrova, ali se dobar deo njegove poetike odnosi upravo na ovo područje.

– Banat je moj zavičaj, grad Kikinda je slika mog odrastanja i sazrevanja kao čoveka, istoričara i književnika. Dobiti Nagradu „Dušan Vasiljev“ na stogodišnjicu njegovog odlaska iz stvarnosti u san – velika je čast i priznanje. Zahvalan sam žiriju koji je prepoznao da moja knjiga diše skladno sa poezijom Dušana Vasiljeva, sa njegovim vremenom i prostorom; zahvalan sam svom izdavaču Akademskoj knjizi, koja je ovoj knjizi dala svoje ime i njegov značaj u srpskom izdavaštvu i srpskoj kulturi, a najviše sam zahvalan svojim banatskim precima, njihovim strepnjama, radostima i strahovima, njihovim nedoumicama i rešenostima koje se u ovoj knjizi pojavljuju u raznim pojavama i događajima, pod stvarnim i izmišljenim imenima – naglašava Micić i dodaje:

– Banat je moj svet. Slike iz detinjstva urezane su doboko uz svakom čoveku, pa i meni. Saznanja o svetu, o smislu, stvaranju, postojanju – dogodila su mi se u Banatu. Sve velike teme u književnosti su u nama i oko nas. Tako je Banat moja tema. Za mene u Banatu su slike neba najdublje i najčistije, a zemlja i voda imaju najviše znakova i tajni- naglašava ovaj stvaralac.

Množina malih banatskih čuda

Milan Micić je rođen u Zrenjaninu 1961. godine. Banat je bio tema i njegovog doktorskog rada „Razvitak novih naselja u Banatu (1920-1941)”. Pored istoriografskog i književnog rada, svojevremeno je Micić kao profesor istorije bio i apsolutni pobednik RTS-ovog istorijskog kviza koji se emitovao devedesetih godina. Radio je i u Pokrajinskom sekretarijatu za kulturu. Danas je generalni sekretar Matice srpske, predsednik Udruženja ratnih dobrovoljaca 1912-1918 i njihovih potomaka i poštovalaca, član najeminentnijih ovdašnjih književnih udruženja.

– „Čudo u Banatu“ je knjiga priča koja govori o množini malih banatskih čuda, o mnoštvu banatskih života u godinama posle Velikog rata. Jer, svaki dan je čudo i svaki život je čudo. To je vreme nestanka jedne države i nastanka druge; godine crtanja nove banatske granice, pojave novih ideja i ideologija, poput komunizma, nestajanje predratnog poretka i užasne potrošenosti čoveka u Velikom ratu. To je, ujedno, vreme kada je Dušan Vasiljev postavljao pitanje smisla. Iz takvog vremena rađaju se i moje pripovetke, banatski čovek u njima istovremeno ima beskrajno veselje i beskrajni jauk, veliku nadu i veliki očaj, visoko uzdizanje i duboki pad, ali pre svega ima želju da preživi život pun neizvesnosti kada sutrašnji dan nije mirna slika – sumira Micić.

Nemanja Savić