фебруар 1, 2026

Dan: 12. jul 2023.

hram svetih kozme i damjana

Srpska pravoslavna crkvena opština pri Hramu Svetih Kozme i Damjana, u petak, 14. jula proslavlja hramovnu slavu Sveti Vrači.

 

Tim povodom u četvrtak, 13. jula, u 17 časova biće Večernje bogosluženje, a sat kasnije je Svetoj tajni Jeleosvećenja. Na sam dan slave Sveta Liturgija počinje u 9 sati, nakon čega će biti osvećen i rezan slavski kolač. Sveštenstvo poziva sugrađane da im se pridruže i zajedno proslave slavu.

Sveti Kozma i Damjan bili su vračevi, odnosno lekari, besrebrenici i čudotvorci. Ovi sveci se smatraju zaštitnicima lekarske profesije i mnoge zdravstvene ustanove proslavljju ovaj dan kao svoju slavu.

bolnica 1

Menadžment firmi „Kalcedonija“ i „Mekafor“ još jednom je pokazao društvenu odgovornost u sredini u kojoj posluje. Opštoj bolnici doniran je savremeni defibrilator, vredan milion dinara, koji će svoje mesto naći na jedinici Intenzivne nege. U ime zaposlenih na novom aparatu zahvalio je pomoćnik direktora dr Vladimir Prunić.

-Defibrilator je aparat koji spacava život. Postojeći, koji je bio u Intenzivnoj nezi bio je star više od 20 godina i na izdisaju, tako da nam je ova donacija bila preko potrebna – kazao je dr Prunić.

Adriano Zoni, direktor „Kalcedonije“ i Nebojša Nedeljković, direktor „Mekafora“ napomenuli su da će i dalje podržati ovakve akcije.

-U Kikindi imamo 500 radnika, a sa njihovim porodicama to je oko 1.500 ljudi koji su povezani sa našom kompanijom, a kojima trebaju ili će trebati medicinske usluge. Smatram da je važno pomoći da zdravstvo bude što bolje opremljeno – rekao je Zoni.

„Mekaforu“ je ovo sedmi put da pomaže zdravstvene ustanove.

-Želimo da pomognemo Bolnici, a naročito ukoliko će ovaj aparat sutra nekome spasiti život – dodao je Nedeljković.

Primopredaji su prisustvovali Nikola Lukač, gradonačelnik i Saša Tanackov, član Gradskog veća.

-Važno nam je  što u Kikindi imamo dve firme koje prepoznaju društvenu odgovornost i rado sarađuju sa Gradom u raznim akcijama – rekao je Lukač –  Ove dve firme do sada  su uputile više od četiri miliona dinara donacija. Hvala im u ime građana, a ovako dobre primere treba slediti.

vodovod naslovna

Zamena azbest-cementnih cevi na Trgu srpskih dobrovoljaca teče predviđenom dinamikom. Vodovodna mreža koja se rekonstruiše stara je pet decenija i zamena novim cevima jedan je od prioriteta Grada. Da sve teče po planu uverili su se gradonačelnik Nikola Lukač i direktor JP „Kikinda“ Čedo Gvero koji su posetili gradilište.

 

– Biće zamenjeno 5,5 kilometara neuslovnih cevi za snabdevanje pijaćom vodom. Rekonstrukcija vodovodne mreže puno znači u poslednjoj fazi izgradnje fabrike vode, a prioritet prilikom zamene imaju lokacije na kojima smo često imali havarije koje su prouzrokovale isključenja vode korisnicima- rekao je Čedo Gvero. – U avgustu nas očekuje i ispiranje sistema jer je to jedan od uslova  za puštanje u rad fabrike vode. Samo tako finalni rezultat, odnosno zdrava pijaća voda koja zadovoljava sve propisane standarde, stiće će do potrošača. Želim da se zahvalim našim sugrađanima na razumevanju i strpljenju jer je bilo neplanskih isključenja zbog priključaka koji nisu kartirani tako da nisu u sistemu katastra i izvođač radova je imao problema da dođe do njih. Novi priključci odmah će biti uveden u katastar.

Radovi na Trgu srpskih dobrovoljaca biće završeni za maksimalno četiri nedelje, dok je rok za završetak planiranog posla 500 dana.

 

– Najveći problem našeg grada je kvalitetna pijaća voda i mi smo se uhvatili u koštac sa tim i rešavamo ga na najbolji način. Finansijsku podršku u ovom poslu lokalna samouprava ima od Uprave za kapitalna ulaganja i Pokrajine. Prošle i ove godine u radove  će biti uloženo više od 237 miliona dinara –  precizirao je gradonačelnik. – Zamena cevi poboljšaće kvalitet isporuke pijaće vode, a samim tim i kvalitet života. Sa ovih 5,5 kilometara rekonstrusano je četiri petine vodovoda. Nećemo se tu zaustaviti nego ćemo i dalje ulagati u ove radove kako bismo konačno imali kvalitetnu pijaću vodu. Kod Vlade Vojvodine konkurisali smo i za sredstva za izgradnju mini postrojenja za prečišćavanje vode u Mokrinu, Nakovu, Iđošu i Banatskom Velikom Selu i rezultate očekujemo do kraja jula.

Izvođači radova su firme „Armeks“ koja je nosilac posla, kao i „Enerdži Pro“ i „Imperijal grupa“. Od ukupno 150 kilometara vodovodne mreže u gradu trebalo bi rekonstruisati još 30 km. Sada se radi 5,5 kilometara, a očekivanja su da će sa sredstvima iz Pokrajine biti nastavljen kontinuitet u zameni cevi. Za celokupnu investiciju, procene su, da je potrebno više od milijardu dinara.

Punom parom do fabrike vode

Izgradnja fabrike vode odlično napreduje i krajem ove, a najkasnije početkom sledeće godine ona će biti završena.

– U toku je implementacija tehnologije za preradu pijaće vode, a napredak u građevinskim radovima vidljiv je svakodnevno u šta se sugrađani mogu uveriti prolaskom pored gradilišta. Na ovu investiciju čekalo se pola veka i Kikinđani će konačno imati zdravu i kvalitetnu pijaću vodu – napomenuo je Lukač.

Radovi u 23 ulice

Osim gradilišta na Trgu srpskih dobrovoljaca, rekonstrukcija vodovodne mreže u toku je i u ulicama: Đure Daničića, Dušana Vasiljeva, Branka Radičevića, Laze Kostića, Vojvode Mišića, Nemanjina, Donja Vodoplavna, Barska, Nikole Pašića, Kosovska, Miroslava Antića, Kumanovska, Đure Oličkova, Ivana Jakšića, Jovana Sterije Popovića, Sutjeska, Suvačarska, Laze Kostića, Albertova, Stevana Lakaija, Kiš Mihalja, Miloša Crnjanskog i Veljka Petrovića.

struja (2)

Sutra, 13. jula, zbog radova na električnoj mreži od 8 do 10.30 sati struje neće imati domaćnstva u Kikindi u Semlačkoj ulici od Vojvode Putnika do Braće Laković.

Takođe sutra od 9 do 10 bez električne energije biće Trg srpskih dobrovoljaca neparna strana od broja 19 do 25.

plavi cuperak

U Predškolskoj ustanovi „Dragoljub Udicki“ upis je trajao  od 18. aprila do 19. maja. Činjenica je da je sve veći broj dece čija oba roditelja rade jer su dolaskom investitora proteklih godina otvorena nova radna mesta. To je uslovilo potrebu za proširenjem kapaciteta u vrtićima.

Odgovorni, svako u svom poslu, predstavnici Predškolske ustanove i Grada, pre godinu i po dana započeli su neophodne radnje za izgradnju novog vrtića, za koji, kako se sada pokazalo, postoji preka potreba, kaže direktorica PU „Dragoljub Udicki“ Kristina Drljić.

– Dobili smo saglasnost od gradonačelnika Nikole Lukača da pripremimo svu neophodnu dokumentaciju za novi objekat koji bi bio dograđen pored „Plavog čuperka“. Ovaj postupak nije ni brz ni jednostavan i na njemu se intenzivno radi. Novi vrtić imao bi 20 soba i bio bi iste veličine kao postojeći– precizira naša sagovornica.

Proteklih dana izašla je lista primljene dece. U vrtićima nedostaje 110 mesta, u Kikindi 87 i Mokrinu 23.

-Reč je o deci čija oba roditelja rade i doneli su urednu dokumentaciju prilikom upisa – saznajemo od Kristine Drljić. – Na čekanju imamo i decu gde trenutno radi samo jedan roditelj. Iako je prošao upis, pojedini roditelji su se u međuvremenu zaposlili i oni takođe donose potrebne papire za upis.

Naša sagovornica dodaje i da godinama unazad stigne veliki broj upisnica tokom avgusta. Novoupisane dece je 440, koliko ima mesta u vrtićima.

-Najviše imamo mališana od jedne do tri godine koji pripadaju jaslenim grupama. U ovim grupama normativ je mali i mi smo u prethodne dve godine u svim vrtićima, gde je to bilo moguće, pravili nove radne sobe. Pregrađivali smo i dograđivali stare, adaptirali i sanirali prostor jer je i naš cilj da sva deca budu u vrtićima – napominje naša sagovornica.

U zavisnosti od strukture upisa formiraju se i uzrasne grupe. Od nove školske godine biće ih 75, od čega je čak 50 celodnevnih. To u praksi znači da se postojeće grupe menjaju i starija deca prebacuju se u drugu grupu kako bi bilo mesta za mlađe, novoupisane mališane. Sve se radi u skladu sa propisima Ministarstva prosvete o formiranju grupa.

Dežurstva tokom leta

Tokom letnjeg raspusta dežuraju dva vrtića. U Kikindi je to „Plavi čuperak“, a u Mokrinu „Neven“.

-„Neven“ prvi put dežura jer imamo prijavljeno pedesetoro dece. Tokom leta ukupno ćemo imati formirano 13 vaspitnih grupa od čega je 11 u Kikindi i dve u Mokrinu. Sa poslednjim danom juna obavljene su i proverene i poslednje pripreme. Iz iskustva znamo da je najveća dolaznost dece u prve dve nedelje jula. Iz tog razloga, radi što bržeg jutarnjeg prijema i organizovanja, dodatno je angažovano još vaspitača, rukovodilaca, saradnika i stručnih saradnika. O deci će brinuti više od 120 zaposlenih – istakla je direktorica Predškolske ustanove.

 

crkva (2)

Srpska pravoslavna crkva slavi Petrovdan, praznik posvećen svetim apostolima Petru i Pavlu. Ovim danom završava se i petrovski post koji je ove godine trajao tri sedmice i jedan dan. Oko ovog praznika dozrevaju „petrovače“, stara, autohtona sorta ranih jabuka od kojih majke s decom prave petrovdanski kolač.

Sveti apostol Petar bio je ribar po imenu Simeon. Kada je pošao za Gospodom, dobio je ime Petar. Prvi od učenika jasno je izrazio veru u Isusa.

Posle silaska Svetoga Duha, kao propovednik Jevanđelja, posle samo jedne besede u Jerusalimu, obratio je u veru oko tri hiljade duša. Propovedao je Jevanđelje po Palestini i Maloj Aziji, po Iliriku i Italiji.

Činio je moćna čudesa. Po zapovesti cara Nerona, osuđen je na smrt. Smatrajući da je nedostojan da umre kao sin Božiji, tražio je da ga razapnu naopako.

Sveti apostol Pavle, rođen je kao Savle, iz Tarsa. Bio je farisej i gonitelj hrišćanstva. Kada mu se na putu za Damask javio Gospod, čudesno se preobratio. Na krštenju, dobio je ime Pavle, i postao apostol.

Propovedao je od granica Arabije do Španije, među Jevrejima i među neznabošcima. Posečen je u Rimu, u vreme cara Nerona, kad i apostol Petar.

Običaji i verovanja

Praznovanje Petrovdana započinje veče pre, kada se pale lile, buktinje od mlade kore divlje trešnje ili breze. Pale se na mestima gde se narod okuplja, na trgovima i raskršćima, simbolišući nekadašnje progone hrišćana. Na taj način, priziva se dobro zdravlje stoke i blagostanje u domaćinstvu.

Na Petrovdan se ne ide u polje, ne prežu se konji, ne počinju teški poljoprivredni radovi.

Veruje se da, od nove godine do danas ne bi trebalo jesti jabuke. Oko ovog praznika dozrevaju „petrovače“, stara, autohtona sorta ranih jabuka od kojih majke s decom prave petrovdanski kolač.

Petrovdan je slava pekara i ribara, ali i slava mnogobrojnih porodica, česti su i vašari na današnji dan. Po narodnom verovanju, Sveti Petar je sa Svetim Savom zamenio verige, pa se zato dešava da su na Savindan dani topli, a oko Petrovdana sveži.

(RTS)

Don`t copy text!