јануар 31, 2026

Dan: 13. mart 2023.

336199202_1811497042568893_8332269990296057620_n

Na trećoj izbornoj skupštini Gradskog odbora Srpske napredne stranke u Kikindi održanoj večeras u Narodnom pozorištu, Stanislava Hrnjak jednoglasno je izabrana za predsednicu tog odbora. U obraćanju je istakla da je počastvovana ukazanim poverenjem i da joj je veliko zadovoljstvo da govori o rezultatima rada odbora u Kikindi.

-Kikinda je imala tu sreću da sa drugim gradovima Srbije itekako oseti boljitak i progres. Od 2013. godine kada je Srpska napredna stranka preuzela odgovornost za vršenje vlasti, u našem gradu ništa više nije isto. Od sivila, prazne kase, dugova i beznađa, Kikinda je ponovo postala grad koji se razvija i raste, grad koji veruje u bolju budućnost. Rezultate možemo videti na svakom koraku, od ulaza u grad koji potpuno drugačije izgleda, do fabrika koje danas zapošljavaju hiljade Kikinđanki i Kikinđana. Ovaj razvoj može se videti i kroz ozbiljna ulaganja u obrazovanje, zdravstvo, kulturu, sport i sve druge oblasti života. Kikinda je ponovo ono što je uvek i trebalo da bude, grad dobrih i zadovoljnih ljudi- istakla je prva dama kikindskih naprednjaka.

 

-Želja nam je da se naš tim i dalje širi i raste sa idejom daljeg razvoja grada. Da se našoj stranci priključi još više mladih koji će svojom kreativnošću uneti novu energiju u naš rad. U potpunosti podržavamo viziju predsednika Vučića o okupljanju najumnijih ljudi grada i čitave Srbije, bez obzira na političku pripadnost u cilju stvaranja sigurne budućnosti za svu našu decu i generacije koje dolaze. Završiću rečenicom predsednika Vučića koja će, sigurna sam, obeležiti period pred nama u koju svi verujemo- „Srbija sanja i snove ostvaruje“- poručila je  novoizabrana predsednica Gradskog odbora.

Za potpredsednike Gradskog odbora izabrani su Nikola Lukač, Nina Petkov, Nikola Vojinović i Dragan Knežević, a za sekretara Ninoslav Čujić.

Izbornoj skupštini su prisustvovali potpredsednik Izvršnog odbora i član predsedništva SNS Damir Zobenica, narodni poslanik i član predsedništva Milenko Jovanov, članovi Izvršnog odbora Srđan Kružević i Đorđe Radinović, čelnici opštinskih odbora iz Severnobanatskog okruga, kao i predstavnici stranaka koalicionih partnera.

Inicijativni odbor SNS koji je kasnije prerastao u Gradski odbor u Kikindi, formiran je samo dan nakon odluke o osnivanju stranke 22. oktobra 2008. godine i jedan je od prvih odbora u Srbiji. Danas ima 4.512 članova. Na prethodnim parlamentarnim izborima lista predvođena SNS osvojila je 51,68% glasova. Za predsednika Srbije Aleksandra Vučića glasalo je čak 67,35 % građana.

Stanislava Hrnjak je u Srpskoj naprednoj stranci od osnivanja. Poslanica je u aktuelnom sazivu Skupštine AP Vojvodine. Bila je članica Gradskog veća i predsednica lokalne skupštine. Njene stranačke kolege ističu njenu energičnost,  posvećenost, predan rad kojim se isticala i dok je Srpska napredna stranka bila u opoziciji.

Jovanov: Delikatan i težak trenutak za Srbiju

Novo rukovodstvo stranke biramo u delikatnom i teškom trenutku za Srbiju što se preslikava i na Kikindu, istakao je u večerašnjem obraćanju na izbornoj skupštini Gradskog odbora SNS Milenko Jovanov, narodni poslanik  i šef naprednjaka u Skupštini Srbije.

-Te ljude čeka vrlo teško i izazovno vreme. Zato vas molim da se međusobno podržavamo i da olakšate ljudima koji će preuzeti odgovornost. Srbija je u pitanju, nemamo prostora da se igramo i da gubimo vreme. Nije laž niti politička priča da će se svi zajedno za jedan sat dogovoriti samo ako budu mogli da nas sklone sa vlasti. A šta nam je onda preostalo? Kad god želite da vidite kako izgleda njihova politika pogledajte Hotel Narvik, ne treba vam ništa drugo. Oteli, kako, samo oni znaju i onda urušili i uništili i napravili na kraju štenaru. E sad je na nama i na vama da odlučimo hoćemo li im dati da od Kikinde i Srbije prave štenaru- jasan je bio Jovanov čiji je govor propraćen gromoglasnim aplauzom.

Većina žene

Srpsku naprednu stranku u Kikindi čini 2.320 žena i 2.192 muškarca. Trećina članstva ima manje od 40 godina. Samo u poslednje dve i po godine stranci se priključilo 942 novih članova.

 

 

Šećer na kraju. Petrovu, kao članu tima Srbije, ekipna pištoljaška bronza u Talinu

U mnoštvu odličnih rezultata naše reprezentacije, i u pušci i u pištolju kako pojedinačno tako i ekipno gledano, na Prvenstvu Evrope u estonskom glavnom gradu Talinu, svoje mesto našlo je i dvoje pištoljaša Kikinđana: Duško Petrov, član SD Kikinda i Brankica Zarić, članica Novog Sada.

Foto: fejsbuk Streljački savez Srbije

Već smo pisali, Petrov je u pojedinačnoj konkurenciji zauzeo 31. mesto, ali je „šećer došao na kraju”. Kao članu tima Srbije pripala mu je ekipna bronza, a u sastavu je bio i novi pojedinačni prvak Evrope Mikec te Grgić (pojedinačno 18. na kontinentu).

Zarićeva se sa ženskom ekipom Srbije, uz Arunovićevu (osmu pojedinačno) i Todorovićevu (42. mesto pojedinačno), okitila srebrom, dok je pojedinačno takmičenje okončala na 20. mestu.

Foto: Privatna arhiva

Pojedini strelci Srbije izborili su i Olimpijske norme za Pariz 2024, ali Kikinđani ih nisu upucali.

 

Miroslava Narančić 1

Gradska uprava Kikinda postiže zapažene rezultate u upravljanju otpadom. Za proteklih osam godina, broj divljih deponija je, sa 27, sveden na osam, na području grada i okolnih mesta. To je bio razlog da predstavnici Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj budu pozvani da se aktivno uključe u rad konferencije pod nazivom „Bezbednost i zdravlje na radu sa zdravstveno-medicinskog i tehničko-bezbednosnog aspekta ekologije i zaštite od požara“.

Konferencija je održana prošle sedmice na Kopaoniku, u organizaciji HSE Centra (Health, Safety & Environment – zdravlje, bezbednost i životna sredina). Kikinda je bila jedina lokalna samouprava među predstavnicima nadležnog ministarstva, zdravstvenih ustanova i univerziteta iz Srbije i Crne Gore.

Rad pod nazivom „Upravljanje otpadom na nivou lokalne samouprave“ predstavili su autori – sekretarka Sekretarijata, Miroslava Grujić, Edvin Tot i Dragan Grujić.

– Ukazana nam je velika čast da predstavimo način na koji se naša lokalna sredina bavi uklanjanjem otpadom. Kikinda je jedan od prvih i malobrojnih gradova u Srbiji koji se upravljanjem otpadom aktivno bavi od 2007. godine. Mi smo među prvim lokalnim samoupravama u Srbiji koje imaju Regionalnu deponiju i aktivno rade na smanjenju broja divljih deponija u svim naseljenim mestima – kaže Miroslava Narančić.

HSE Centar okuplja stručnu javnost i predstavnike vlasti radi razmene iskustava, unapređivanja struke i predstavljanja primera dobre prakse na konferencijama koje organizuje od 2019. godine. Predstavnici kikindskog Sekretarijata do sada su, u radu konferencija, na poziv, učestvovali drugi put.

Stevan Bodroža

Zahvaljujući kikindskom teatru, tačnije pozorišnim stvaraocima, umetnost će dati doprinos ispravljanju nepravde u današnjem statusu Kikinđanina Dušana Vasiljeva, književnika, jednog od najznačajnijih srpskih ekspresionista.

U Narodnom pozorištu počele su probe na komadu „Oblaci – Dušan Vasiljev“. Po tekstu Nine Plavanjac, predstavu potpisuje Stevan Bodroža, reditelj iz  Beograda. Sa njegovim rediteljskim izrazom kikindska publika imala je priliku da se upozna u predstavi „Laža i paralaža“, koju je radio u našem gradu pre dve godine.

Predstava „Laža i paralaža“

Sa Stevanom Bodrožom razgovarali smo o novom komadu i porukama koje ćemo pronaći u pozorišnoj simbolici priče o Dušanu Vasiljevu.

Kikindski portal: Režirali ste, sa velikim uspehom, i klasike i savremene pisce. Kakav je izazov za Vas da na scenu postavite namenski napisan komad o jednoj ličnosti?

Stevan Bodroža: Kada u pozorištu stvarate komad o bilo kojoj konkretnoj osobi, zapravo pokušavate da dočarate univerzalnu priču koja se ne tiče samo te osobe, nego je referentna za širi krug ljudi. Mi pokušavamo da, u sudbini Dušana Vasiljeva, pronađemo određene tačke, podudarnosti, koje mogu da progovore o sudbini čitavih generacija. Konkretno, a to je jasno na primeru Vasiljeva, osećam da se naša, srpska  kultura, vrlo maćehinski odnosi prema darovitim mladim ljudima. Mi nismo kultura koja veruje mladosti, koja će mlade podržati, dati im vetar u leđa. Dušan Vasiljev nije doživeo duboke godine u kojima bi ga društvo priznalo, umro je vrlo mlad. Veoma se namučio u životu, bio je iz siromašne porodice koja nije mogla da ga školuje, borio se na razne načine, a sve vreme je istrajno pisao i ostavio veoma značajno delo koje, do danas, nema adekvatno priznanje. Za njega se zna, neke njegove pesme se smatraju kvalitetnim, čak izvanrednim, ali njegova specifična, istaknuta i poštovanja i sećanja vredna ličnost nije dovoljno priznata u našoj sredini.

Kikindski: Dušan Vasiljev je, sa socijalne margine, uz jaku volju i veoma mlad, pokušavao da uđe u središnje društvene tokove i donese promenu. Da li mislite da je, u tom smislu, danas drukčija situacija u odnosu na vreme u kojem je on živeo?

Bodroža: Bavljenje umetnošću jeste svojevrsna privilegija. Tolstoj sigurno ne bi napisao svoje „bucmaste“ romane da nije bio situirani plemić, da nije mogao da neguje svoj neosporni genij. Mi ni ne znamo koliko genijalaca u našem društvu radi u pekarama, koliko izvanrednih mladih ljudi prestaje da studira jer roditelji ne mogu da im finansiraju školovanje. Bivša Jugoslavija je, u jednom kratkom periodu, bila zemlja u kojoj je mogao da se desi taj klasni „kvantni skok“.  Moji roditelji su došli iz sela u grad, ja sam se rodio u Beogradu, što je napravilo razliku u odnosu na to kakav bi bio moj život da sam ostao tamo odakle su oni došli. Mislim da su problemi sa kojima se suočavao Dušan Vasiljev ponovo aktuelni. Njegov život je priča o neverovatnoj izdržljivosti, posvećenosti umetnosti i nemogućnosti da se bilo šta drugo izabere. Mislim da to tekst Nine Plavanjac otelovljuje na fantastičan način – taj poziv, jači od bilo čega, od bilo kakvog konformizma, bilo kakvog privatnog odnosa, čak i ljubavnog. Nina je  napisala pseudobiografiju o tome kako su mogli da izgledaju Dušanovi odnosi, njegov životni put. Dramu sačinjavaju, u meri od  čak  devedeset odsto, same Dušanove rečenice, bilo da su njegovi stihovi, ili rečenice uzete iz njegovih priča, ili pak iz njegove dve drame. A opet, to nije „prikladna“ drama – za potrebe namenske predstave „kolaž“ sastavljen od već postojećih dela. Ninina drama ima sve elemente samosvojnog dramskog dela i stoji nezavisna u odnosu na opus samog Vasiljeva.

Kikindski: Drugi put režirate u kikindskom pozorištu, poznajete ansambl. Probe uveliko traju, kakvi su sada utisci?

Bodroža: Stvarno uživam u radu u ovom pozorištu. Divno je sarađivati sa glumcima i sa upravnikom koji imaju sluha za to šta šta je sve nephodno uraditi, izmaštati i obezbediti da bi jedno umetničko delo imalo svoj integritet. To, moram da priznam, nije uvek slučaj. Ipak, nekako uspevam na svom putu da se sretnem sa istomišljenicima.

U predstavi „Oblaci – Dušan Vasiljev“ igraju: Vladimir Maksimović – u naslovnoj ulozi, Nikola Joksimović, Anđela Kiković, Miljana Kravić, Mina Stojković, i Luka Jovanović i Filip Klicov, kao gosti.

Dramaturgiju takođe potpisuje Nina Plavanjac, scenograf je Milica Bajić Đurov, kostimograf Milica Kolarić, i saradnik za scenski govor je Dijana Marojević. Premijera predstave očekuje se krajem aprila.

Otvoreno Prvenstvo Srbije za juniore. Plivačima VK devet odličja

Na Otvorenom Prvenstvu Srbije u Beogradu (355 plivača, 40 klubova, šest država), juniori Velike Kikinde osvojili su devet medalja (jednu zlatnu i po četiri srebrne i bronzane), a četvoro njih izborilo je i status juniorskih reprezentativaca Srbije čije će boje braniti na četvoromeču nacija, sa selekcijama: Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije.

Luka Đukić bio je prvi na 200 metara prsno, a Matija Tornjanski drugi na 400 i treći na 200m kraul te treći na 200m delfin. Teodora Stančić druga je na 200 i treća na 100m delfin, a iste plasmane ostvario je i Aleksa Kockar na 50 i 100m leđno.

Još je Miloš Menda bio član štafete Velike Kikinde, uz: Tornjanskog, Kockara i Đukića, koja je doplivala do srebra na 4h100m mešovito.

Dragana Malešević

Promocija interaktivnih knjiga za decu edicije „Knjige sa kojima se raste“ autorke dr Dragane Malešević biće održana u sredu u Visokoj školi strukovnih studija za obrazovanje vaspitača.

Naslovi ovih knjiga su „Biljke“, „Životinje naših krajeva“, „Oblici i brojevi“, „Otkrivamo čudesni svet“, „Šta sve može moje telo“ i „Životinje dalekih krajeva“. One donose izdavačku novinu jer knjiga nije više samo tekst i ilustracija, već medij koji ima zvučne i video zapise QR kodova.

Knjige ove edicije utiču na detetov razvoj u svim domenima njegove ličnosti. U intelektualnom domenu na razvoj sposobnosti za učenje, pamćenje, opažanje, pažnju i mišljenje; u voljnom domenu podstiču volju dece da uče, otkrivaju, zaključuju; u emocionalnom domenu podstičnu prijatne emocije kod dece i grade pozitivan odnos prema drugima i svom okruženju; u socijalnom domenu razvijaju odnos odgovornog odnosa prema drugim bićima i zajednici, razvijaju ekološku svest i podstiču decu na akcije očuvanja sredine; dok u fizičkom domenu podstiču decu na fizičku aktivnost.

Knjige doprinose razvoju digitalne kompetencije dece i u skladu su sa Godinama uzleta, novim osnovama rada predškolskih ustanova. Više o ovoj ediciji možete pročitati  OVDE.

Vetrenjače 3

Izložba vetrenjača od recikliranog materijala koje su pravili učenici nižih razreda 12 osnovnih škola sa teritorije grada, otvorena je danas u Sekretarijatu za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj Gradske uprave. Na konkurs, raspisan povodom obeležavanja Svetskog dana energetske efikasnosti, 5. marta, stiglo je više od 200 radova.

– Akciju smo sproveli kako bismo skrenuli pažnju na zaboravljene, obnovljive izvore energije: energiju vetra, sunca i vode, što su i energije budućnosti. Vetrenjaču smo izabrali jer ona simboliše proizvodnju hrane u davnim vremenima. Zbog jako velikog odziva, a uz to imamo i grupne i pojedinačne radove, još uvek nismo osmislili način nagrađivanja, ali svakako ćemo se truditi da obradujemo poklonima što veći broj dece – rekla je Miroslava Narančić, sekretarka Sekretarijata.

Izložbu je podržala članica Gradskog veća zadužena za kulturu i obrazovanje, Valentina Mickovski, koja je i prisustvovala otvaranju.

Sara, Anđela i Ivana, učenice trećeg razreda škole „Vuk Karadžić, danas su sa drugarima iz odeljenja došle na otvaranje izložbe. Sara i Anđela su i autorke radova za koje kažu da ih nije bilo teško naprviti, a od materijala su koristile karton, kolaž-papir i foliju.

Marko i Stefan iz Škole „6. oktobar“ ispričali su nam čemu služe vetrenjače i rekli da im se najviše sviđaju one najveće, koje „liče na prave“.

Narednih dana i đaci ostalih osnovnih škola posetiće izložbu i sa svojim učiteljima pričati o obnovljivim izvorima energije.

selo8

Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu raspisao je konkurs za dodelu sredstava za podršku mladima u ruralnim područjima za šta je predviđeno 200 miliona dinara.

Cilj konkursa jes da se podstakne ostanak mladih u ruralnim područjima i njihov povratak iz gradova na selo.

Bespovratna sredstva za podršku investicija daju se u iznosu do 90 odsto od ukupno prihvatljivih troškova investicije, po jednoj prijavi se može dobiti najviše milion i po, a najmanje pola miliona dinara.

Novac se daje za investicije u fizičku imovinu poljoprivrednih gazdinstava, a pravo na podsticaje imaju fizička lica starosti između 18 i 40 godina, koji su prvi put upisani u Registar poljoprivrednih gazdinstava kao nosioci poljoprivrednog gazdinstva nakon 1. aprila prošle godine i nisu ostvarivali pravo na podsticaje.

Don`t copy text!