Folklorni ansambl KUD „Bašaid“ upravo se vratio iz Sarajeva u kojem su imali čast da nastupe na Međunarodnom festivalu folklora „Autumn Fest“. Bašaidski KUD boravio je u ovom gradu od 21. do 23. oktobra na poziv KUD „Ilidža“, sa čijim ansamblom su se sprijateljili ovog leta na festivalu u grčkom Nesebaru. Na sceni Multimedijalnog centra Ilidža nastupilo je, uz domaćine, sedam ansambala, od kojih i četiri iz Beograda i jedan iz Boleča.
– Festival je revijalnog karaktera, sa oko 250 učesnika. Mi smo se predstavili sa igrama iz Banata i doživeli smo oduševljenje publike i domaćina. Prijem je bio izuzetan, i dogovorili smo se i da nastavimo saradnju
– kaže sekretarka KUD „Bašaid“, Jasmina Mijailović. Posebnu zahvalnost, kažu u KUD-u, duguju Gradu, na podršci i pomoći bez koje ne bi mogli da otputuju na ovaj izuzetan susret, u čemu im je pomogla i članica Saveta Mesne zajednice Bašaid, Aneta Jankov. Kako napominju, deo grupe postali su i vozači „Autoprevoza“, kojima su zahvalni na razumevanju i odličnoj saradnji sa članovima ansambla.
Da je nastup Kikinđanki oduševio publiku, ističe i Ivana Tošić, jedna od glavnih organizatora manifestacije koja je okupila kulturno-umetnička društva iz Mladenovca, Raške, Smederevske Palanke, Trstenika, Arilja, Kruševca, Kraljeva…
Delegaciju kikindskog odbora SUBNOR-a činili su Savo Orelj, predsednik, Mileva Ćojanović, predsednica aktiva žena i članice Ljuba Luka i Nina Stepančev.
Dodaje da su se domaćini svojski potrudili da prisutne delegacije uspostave dogovor o budućoj prekograničnoj saradnji, u cilju negovanja tekovina antifašizma i kulture sećanja.
U Kulturno-umetničkom društvu „Eđšeg“ sinoć je odigrana predstava „Piknik na frontu“. Preko projekta Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjinnj – nacionalne zajednice, u ovom Društvu nedavno su uložili u opremu i obezbedili prevod na srpski jezik. Na taj način, privukli su i novu publiku, koja je i sinoć „Eđšeg“ odabrala za svoju pozorišnu destinaciju.
Kiralji je i rukovodilac dve dramske sekcije i stalni reditelj u „Eđšegu“. Pored njega, u predstavi su i Anamarija Kiralj, Norbert Đuranki, David Čikoš, Imre Tombac i Vivijen Fazekaš. Težak zadatak igranja situacija apsurda izneli su sa dobrim osećajem za balansiranje na ivici gega, u koji ova vrsta pozorišta ne sme da “sklizne”.
Imajući u vidu okolnosti na kulturnoj sceni, u „Eđšegu“ se, kažu, trude, da rade tehnički i organizaciono manje zahtevne predstave. Tako stižu do mesta manjih mesta u kojima nema pozorišta. Nije im teško da igraju i u kafani, kaže reditelj Kiralj.
U Somboru, na 13. Sajmu stvaralaštva seoskih žena u Vojvodini učestvuju i udruženja žena sa teritorije Grada Kikinde.
“Po podacima Zavoda, na teritoriji Vojvodine deluje preko 40 udruženja žena, pretežno se bave ručnim radovima, domaćom radinošću i proizvodnjom hrane. Pokrajinska vlada kontinuirano sprovodi politiku jednakih mogućnosti i rodne ravnopravnosti, i kroz svoje konkurse i podsticanje ženskog aktivizma, ali i kroz omogućavanje jednakog pristupa resursima”, rekla je Stanislava Malić Gostović, direktorka Zavoda za ravnopravnost polova.
-Moje koleginice su ovde studirale i upisala sam po njihovoj preporuci. Škola nudi kvalitetno obrazovanje, a profesori su partnerski nastrojeni prema nama studentima, što je alfa i omega novih osnova i projektnog planiranja u kom smo svi. U struci sam 15 godina, radim kao medicinska sestra vaspitač u Novom Sadu. Ovo je još jedan vid edukacije koji mi je značajan- ukazuje Jelena koja je odličan uspeh na studijama ostvarila uz rad, porodične obaveze, decu.
-Upisano je 44 studenta master studija, a po preporuci ministarstva još jedan konkurs je u toku jer je preostalo šest slobodnih mesta. Imamo studente koji su kod nas završili osnovne studije i odmah nastavili master studije, ali i kandidata iz drugih visokoškolskih ustanova iz Vršca i Novog Sada- navodi direktorica VŠSSOV Angela Mesaroš Živkov.
Visoku školu strukovnih studija za obrazovanje vaspitača pohađa 300 studenata. Ove godine, vladala je velika zainteresovanost i za drugu godinu master studija, jer škola pruža mogućnost studentima koji su završili specijalističke strukovne studije, da upišu drugu godinu master studija. Školarina za master studije iznosi 70.000 dinara.