Month: October 2022

Prigodnom svečanošću i organizovanjem radionica, u Srednjoj stručnoj školi „Miloš Crnjanski“ danas je obeležen Dan škole, 61 godina rada.

– Imamo izuzetno dobru decu i kvalitetne nastavnike, stvaramo potencijal kvalitetnih i dobrih ljudi za budućnost o kojoj ne treba da brinemo – rekao je, pozdravljajući goste, direktor, Milorad Karanović.

U ime Grada, proslavi su prisustvovali članica Gradskog veća, Valentina Mickovski, zadužena za obrazovanje i kulturu i Bogdan Tasovac, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu.

– Drago mi je što prisustvujemo proslavi jer je ovo izuzetna prilika za učenike da, pored svojih veština, pokažu i umetničke i kreativne osobine. Nakon svečanosti, s direktorom ćemo razgovarati o potrebama škole jer je u toku  planiranje budžeta, kao i o programu za sledeću godinu – istakla je Valentina Mickovski.

Školu „Miloš Crnjanski“ pohađa 360 učenika u 15 odeljenja i osam obrazovnih profila. Područja rada su: arhitektura, medicina i proizvodnja hrane. Ističući dobru saradnju sa Visokom školom za obrazovanje vaspitača, sa kojom dele zgradu, direktor Karanović podseća da se kontinuirano radi na osavremenjavanju ove ustanove.

Pravoslavni vernici 27. oktobra obeležavaju sećanje na Svetu Petku, Prepodobnu mati Paraskevu. Petkovdan je i šesta slava po broju svečara u Srbiji.

Sveta mati Paraskeva živela je krajem 10. i početkom 11. veka, pre podele hrišćanstva. Rođena je u Epivatu, u Maloj Aziji, a prema zapisima vladike Nikolaja Velimirovića, poreklom je Srpkinja. Na ikonama je predstavljena u monaškoj odeći, sa krstom u ruci, jer je vodila strog isposnički život.

Mnogo godina provela je u pustinji, gde joj se javio anđeo i usmerio je da širi Hristovu veru. U doba pozne starosti poslušala je glas anđela, ostavila pustinju i vratila se u Epivat. Tu je poživela još dve godine u neprestanom postu i molitvi.

Dan njene smrti obeležen je podebljanim crnim slovom. Mnogi vernici smatraju je svojom zaštitnicom. Posebno žene, deca i stari obraćaju joj se molitvom za pomoć i spas od bolesti i drugih životnih nevolja. Pored hramova Svete Petke često se nalaze izvori lekovite vode za koju se veruje da leči rane i štiti od bolesti.

Prepodobnu mati Paraskevu proslavila su i mnogobrojna čuda koja je, kako se   veruje, učinila posle upokojenja, a čini ih i danas. Njene mošti nalaze se u rumunskom gradu Jašiju. Uz Petkovdan, kult prepodobne Paraskeve obeležava se i 8. avgusta, na dan prenosa njenih moštiju iz Bugarske u Srbiju.

Ova svetiteljka se, kako se veruje, javlja i upozorava svoje vernike uglavnom kroz snove. Iako nije crveno slovo, Sveta Petka Trnova je veoma poštovana u pravoslavnoj veri. Zbog toga na taj danas ne valja raditi teške kućne poslove, mesiti hleb, prati veš ili se baviti ručnim radovima.

Foto: Autor: Original uploader was Svik at bg.wikipedia – Transferred from bg.wikipedia, javno vlasništvo,

baby-4100420_1280

Bračni ili vanbračni parovi koji su započeli postupak vantelesne oplodnje, od prošle godine mogu da računaju na finansijsku podršku Grada. Ona se odnosi na novčanu pomoć za troškove laboratorijskih analiza, lekova ili suplemenata što je definisano Pravilnikom o naknadi troškova za vantelesnu oplodnju koji je prošle godine usvojilo Gradsko veće.

-Prošle godine, nadležnom Sekretarijatu stiglo je 30 zahteva, a odobrena je pomoć za 27 parova. U prošlogodišnjem budžetu za ovu namenu utrošeno je 2,1 milion dinara. Ovaj vid podrške sugrađanima u postupku VTO nastavljen je i u ovoj godini. Do sada je Komisija odobrila sredstva za 19 parova, što je 1,44 miliona dinara (sa porezom). U ovoj godini, planirali smo dva miliona, što znači da se parovi mogu prijavljivati i dalje, do kraja godine, do utroška sredstava. Bez obzira na to da li su sredstva namenjena za lekove ili analize, naš Javni poziv obuhvata sve što se tiče postupka vantelesne oplodnje osim putnih troškova. Komisiji je najbitnije da parovi imaju zeleno svetlo iz zdravstvenih ustanova, da mogu krenuti u proceduru vantelesne oplodnje- objašnjava Ramona Tot, članica Gradskog veća zadužena za nacionalne manjine, rodnu ravnopravnost i brigu o porodici.

Da su populaciona politika i dečija zaštita u fokusu rada lokalne samouprave, zbog čega se značajna sredstva i opredeljuju za pomoć parovima da ostvare potomstvo, ukazuje i Mladen Bogdan, predsednik skupštine grada.

–  Njima to mnogo znači zato što su dodatni troškovi tokom procesa veliki. Grad pokriva onaj deo troškova koji ne pokriva RFZO. Sa druge strane, važno im je i što se o ovoj temi otvoreno govori, jer se ranije ćutalo o tome. Uvođenje ove mere izazvalo je veliko interesovanje i odobravanje javnosti. Posebno su parovi pozitivno reagovali na to što grad misli na njih. Zbog naše dece i politike usmerene na povećanju nataliteta, i naredne godine nastavljamo sa ovom merom- ističe Bogdan.

Da je Grad Kikinda uspešan u sprovođenju populacione politike i pronatalitetnih mera prepoznato je i potvrđeno i na nedavnoj manifestaciji „Dani porodice“ gde je, među 40 gradova i opština, Kikinda zauzela treće mesto.

 

Mokrin

 

Najviše stanovnika Mokrin je imao, po popisu iz 1931.godine- 9.107 što je za čak 3.837 više nego prema popisu iz 2011.godine.

Prema popisu iz 1869.godine Mokrin je imao 8.502 stanovnika, a 1991. 6.300 stanovnika.

Prvi pad broja stanovnika javio se između 1869. i 1880.godine kao posledica povećane smrtnosti i smanjenog prirodnog priraštaja zbog čestih epidemija, ali i iseljavanja. Između ova dva popisa, bilo je epidemija kolere (1873.) i tifusa. U naredne dve decenije, između 1880. i 1900. broj stanovnika je povećan (za 1.613 lica) zbog useljavanja i pozitivnog prirodnog priraštaja. Ponovo sledi pad u prvoj deceniji XX veka, zbog iseljavanja, pre svega u Severnu Ameriku.

Između 1921. i 1931,godine broj stanovnika povećan je prirodnim priraštajem i doseljavanjem optantskih i drugih porodica.

Prema popisu iz 1948. Mokrin je imao 738 stanovnika manje nego 1931 (popisom evidentirano 8.369 stanovnika). Iako je, u periodu od 1945. do 1948. godine, ovde naseljeno stotinak porodica iz Bosne sa oko 700 članova, ni ovoliki broj useljenih nije uspeo da pokrije smanjenje populacije nastalo tokom Drugog svetskog rata.

Bliži se kraju jesenji deo sezone, a dva naša tima, kako se i očekivalo uoči starta trke, novokozaračka Sloboda i OFK Kikinda, četiri kola pre zimskog predaha, poravnate su bodovno na lestvici. Ne predaju se ni Karađorđevčani, zaostaju za vodećim tandemom dva boda, pa među pomenutima treba tražiti ekipu koja će prezimiti kao vodeća. Istovremeno, kandidata za plasman u Srpsku ligu ne samo da u ostatku karavana nema, već to u preostalim klubovima iz gornjeg dela tabele i ne kriju, tačnije ističu kako ih viši rang i ne zanima. Jedan od timova koji odlično stoji na lestvici, s velikom zalihom bodova, jeste i naša ruskoselska Zvezda, dok su Velikoselci i ŽAK bliže donjem domu, ali u, zasad, ne preterano lošoj situaciji.

Rezultati 11. kola: Begej – ŽAK 1:2 (Radivojac – penal, Terzin), Proleter – Vojvodina 3:3, C. zvezda – Mladost 5:1(Popeskov, Jovanović, Kresoja, Čudanov, Čubrilo) OFK Kikinda – Kozara 2:0 (Đukić, Radovanović), Jedinstvo (V) – Jedinstvo (K) 4:0, Radnički – Sloboda 2:1 (Galić), Borac – Polet 1:1, Omladinac – Jedinstvo (BK) 1:3.

Vodeći: Sloboda i OFK Kikinda imaju po 24 boda, Zvezda je četvrta s 22, Kozara deveta s 13, koliko ima i ŽAK na 11. mestu. Prvi klub ispod trenutne crte opstanka – Omladinac (Botoš) ima dva boda manje od naših Velikoselaca i „žutih mrava”.

U 12. kolu u subotu i nedelju (13.30), igraće: ŽAK –Jedinstvo (BK), Polet – Omladinac, Sloboda – Borac, Jedinstvo (K) – Radnički, Kozara – Jedinstvo (V), Mladost – OFK Kikinda, Vojvodina – C. zvezda, Begej – Proleter.

BBP_4488
Novi Lala u istoimenoj klovnovskoj monodrami glumca Stefana Ostojića i čuvene francuske rediteljke Li Delong, ponovo je na svojoj misiji. Turneju je bio započeo posle septembarske premijere – tada je, na biciklu, stigao do više od polovine kikindskih sela. Zatim je Lala svoju ljubavnu priču predstavio na zakazanim gostovanjima na portugalskim Azorima i u Hrvatskoj. Ovih dana vratio se da poseti stanovnike još četiri sela u okolini Kikinde, za koje igra besplatne predstave.
 
– Moj glavni utisak je da ljudima u selima nedostaje pozorište. Publika je prvo malo iznenađena predstavom i stilom igre, ali brzo prihvata mog Lalu i, čini mi se, zavoli ga – kaže Ostojić.
 
U prvoj klovnovskoj monodrami u našoj zemlji, Ostojić donosi pozorišnog klovna, takođe potpuno novu teatarsku kategoriju, koja nas izjednačava s inovativnim, novim scenskim izrazom u svetu. Još jedna novina je što je ovaj Lala pantomimičar i muzičar, veseo i razigran, u stalnoj komunikaciji sa publikom. Monodrama ima veoma malo teksta, koji Ostojić predstavlja na nekoliko jezika. Dakle, Lalu razumeju bilo gde na svetu.
 
– Na ostrvu Santa Marija imao sam internacionalnu publiku, koja je potpuno razumela Lalinu priču i reagovala sa oduševljenjem – priča Ostojić. – Tamo sam doživeo da su Mađari plakali i zahvaljivali mi se posle predstave. U Osijeku mi nisu dali da odem sa scene, bio je predivan aplauz. Ovde sam, u svakom kikindskom selu, naišao na izuzetan prijem domaćina i publike; u Nakovu sam dobio pite, i sa sirom i s krompirom, u Banatskoj Topli predstavu sam završio igrajući kolo na sceni sa ženama iz njihovog udruženja, a mladi u Bašaidu na biciklima su me ispratili do izlaza iz sela. Presrećan sam zbog toga.
 
Monodrama „Lala“ rađena je u produkciji Grada Kikinde, francuske kompanije „Lark“, teatra „Gusani u magli“ i firme „Grindeks“. U samoj Kikindi, zakazano je izvođenje u KUD „Eđšeg“, u subotu, 29. oktobra, od 20 sati.
 
Sa banatskim motivima – tradicijom i kulturom, Ostojić će nastaviti da upoznaje publiku u svim većim gradovima Srbije. U planu su i turneje po Mađarskoj i Hrvatskoj, a već narednog meseca očekuje ga nastup u Pragu. Ljubavna priča Lale i Sose tako već postaje internacionalna, jer emocija ne traži reči. I uvek dopire do srca, na bilo kojoj tački planete.

Ena Gogić ima samo 13 godina i već ispunjava svoj životni san. Zapravo, sve je počelo mnogo ranije, u vrtiću, kada je mala Ena bila u horu „Čuperak“. Tada je, kaže, stekla ljubav prema muzici i shvatila da je pevanje ono što je opisuje.

Upravo na svoj rođendan, u februaru, na audiciji je izabrana da predstavlja Kikindu na takmičenju „Srbija u ritmu Evrope“ sa pesmom na jermenskom jeziku, „Qami Qami“. Za Enu i tri plesačice: Enu Šošić, Milanu Rajkov i Mimu Mendu, usledile su višemesečne pripreme vikendom na kampu u Srbobranu, gradu-domaćinu ovogodišnje manifestacije koja je održana 15. oktobra.

– Bila sam najmlađa učesnica, mnogo smo vežbali. Na samom takmičenju je bilo prelepo, prezadovoljna sam nastupom. Trudile smo se da svaki detalj, svaki pokret bude savršen, da publika vidi rezultate našeg truda. Mislim da smo postigle izuzetan uspeh – među 22 učesnika, u ukupnom plasmanu, osvojile smo šesto mesto. Posebno smo zadovoljne što smo od stručnog žirija dobile maksimalna 22 boda. Ovo iskustvo donelo mi je mnogo novih prijatelja, sa kojima sam ostala u kontaktu – kaže Ena.

Veliku podršku Ena i njene drugarice dobile su od Grada, ali i od vršnjaka, školskih drugara. Čestitke još uvek stižu, kaže Ena, i svi su ponosni na njihov uspeh. Međutim, Enina muzička karijera, donela joj je nagrade i mnogo pre ovog takmičenja. Do danas je, na festivalima, osvojila 16 prvih mesta i dva gran-prija.

– Snimila sam i četiri pesme. Sa najnovijom, „Glasam za ljubav“, Tode Nikoletića i Lade Leša, nastupiću na Festivalu „Školjkice“ u Novom Sadu. Biće još festivala i nastupa, i to me raduje.

Ena je sada osmi razred, pohađa i Muzičku školu, i još uvek razmišlja o svom budućem zanimanju. Ipak, u jedno je sigurna.
– Bilo šta da upišem i postanem, muzika će uvek biti moj život – kaže ona, i sasvim je sigurno da će tako i biti.

Ena Gogić ima svoje snove i u njihovo ostvarivanje ne oslanja se samo na izuzetan talenat. U ovu datost ulaže mnogo rada i truda. Zato joj potpuno verujemo da će u svemu što poželi i uspeti. Sve vreme uživajući u onome što je i najbolje opisuje – u muzici.

312712665_1462853990875750_3819263610906220045_n

Ženski crkveni hor „Sveti Josif Temišvarski“ osvojio je srebrno odličje na 58. Festivalu muzičkih društava Vojvodine održanom 22.i 23. oktobra u Rumi. Horu koji je pre sedam godina oformljen pri Hramu Svetih Kozme i Damjana, ovo je bilo prvo učešće na festivalu takmičarskog karaktera, a poziv je stigao od umetničkog direktora Festivala Save Mučibabića.

-Posle sedam godina neprekidnog rada hora, jer trebalo je savladati liturgijski program, stasali smo da posetimo i horske festivale. Na  festivalu u Rumi nagrađeni smo srebrnim odličjem u kategoriji duhovnih horova, sa osvojenim 81 bodom. Nastupe je ocenjivao žiri sačinjen od renomiranih profesora muzike – kaže dirigentkinja Hora „Sveti Josif Temišvarski“ Danica Mandić, profesorka muzičke kulture.

Festival muzičkih društava Vojvodine u Rumi ustanovljen je 1964. godine i najveća je manifestacija amaterskog muzičkog stvaralaštva u Vojvodini.

Tokom dve festivalske večeri, u renoviranoj Velikoj dvorani Kulturnog centra „Brana Crnčević“ nastupilo je 11 vokalnih sastava- iz Zrenjanina, Sremske Mitrovice, Vrbasa, Rume, Laćarka, Beograda i Kikinde.

Prethodni festivali na kojima smo nastupili bili su revijalnog karaktera. Prvo pojavljivanje na festivalu imale smo u novembru 2018. godine, na Pančevačkim danima duhovne muzike posvećenim obeležavanju 180 godina Pančevačkog srpskog crkvenog pevačkog društva, najstarijeg u našoj zemlji. Horsku slavu Svetog Josifa Temišvarskog svake godine proslavljamo prigodnim koncertom gde su nam gosti horovi iz drugih gradova. Posle uspešnog koncerta 25. septembra, dobili smo poziv od hora pri Hramu svetog oca Nikole, da pevamo na njihovoj slavi 9. oktobra. Posle toga je usledio poziv iz Subotice, da učestvujemo na Festivalu duhovne muzike koji se održava tamo već sedmu godinu u Hramu Vaznesenja Gospodnjeg- napominje naša sagovornica.

Hor „Sveti Josif Temišvarski“ oformljen je pri Hramu Svetih Kozme i Damjana, sa željom starešine hrama oca Bobana Petrovića i uz podršku drugih sveštenika u hramu, Miroslava Bubala i Miladina Spasojevića, za potrebe liturgije i drugih službi- krštenja, opela, venčanja. Ljubav prema muzici i vera, okupili su osamnaest sugrađanki, koliko ih je danas u ovom horskom sastavu pod vođstvom Danice Mandić.

 

 

 

 

Gromovnici

Džudisti ,,Partizana” proteklog vikenda boje svog kluba branili su na tri fronta i osvojili pet medalja.

U Beogradu je u subotu održano Prvenstvo Srbije za mlađe kadete na kom su Miloš Rakin i Nikola Isakov uspeli da osvoje treća mesta u istoj kategoriji do 55kg i tako svoj trud krunišu medaljom. Nadomak medalje bio je i Simon Petković koji je u kategoriji do +81 kilogram morao da se zadovolji petim mestom,  dok je njegov brat Miljan u kategoriji do 81kg zauzeo sedmo mesto.

U Nikšiću je održan međunarodni turnir sa kog su se Anja Mortvanski i Katarina Isakov vratile sa srebrnim medaljama.

Na IX Trofeju Partizana Svetislav Ivanović Es u Beogradu, na kom se okupilo oko 500 učesnika, Mia Mortvanski uspela je da osvoji bronzano odličje.

Nema mnogo odmora za najstarije kadete, juniore i seniore jer ih već narednog vikenda očekuje takmičenje u Novom Sadu koje će biti lepa priprema za Super džudo ligu Srbije koja sledi u novembru.

20151101_111101

Javno preduzeće ,,Srbijagas” objavilo je spisak najvećih dužnika zaključno sa septembrom ove godine, a među najzaduženijima su i dva privredna društva iz Kikinde-,, Metanolsko sirćetni kompleks” iz ,,Toza Marković”.

Kako je objavljeno na sajtu Srbijagasa, MSK zaključno sa 28. septembrom duguje tom preduzeću 1,66 milijardi dinara, a „Toza Marković“ 399 miliona dinara.

Na spisku najvećih dužnika su još i JKP ,,Novosadska toplana”, DOO ,,Novi Sad gas”, AD ,,Gas Feromont iz Stare Pazove i Toplana Jagodina.

JP ,,Srbijagas” je većinski vlasnik oba pomenuta kikindska privredna društva.